Vijesti iz ekonomije/privrede

[montypython]

Nisam baš skontao onaj odgovor, kad na pitanje o poreskim opterećenjima odgovara da " na njih direktno ne utiču ali...". Kako ne utiču, ako ima zaposlene na njihovu platu uplaćuje državi još 73 %? Može li te direktnije neko opterećivati?

[montypython]

Evo ponovo u medijima (ABA3) najava o privatizaciji zlatnih koka. Stranci su sad vrlo odlučni da se nastavi privatizacija a posebno BH Telecoma i Elektroprivrede, jer su javna preduzeća prepoznata kao oblast gdje je korupcija najveća i putem kojih stranke održavaju vlast. Čak i stručnjaci koji su pozvani da daju svoje mišljenje slažu se s tim i govore o onemogućavanju tržišne utakmice i sl. Ne znam hoće li se to i ostvariti ali svakako nikad mogućnost za privatizaciju zlatnih koka nije bila veća.
Posljedice toga na berzi. Čak i sama najava mogla bi značajnije podići cijenu BH Telecoma a Elektroprivrede i drastično ( s obzirom da je trenutna tržišna ispod 30% od knjigovodstvene) a Vlada i ako se odluči da proda neće se usuditi na nisku cijenu, sumnjam da bi išla ispod knjigovodstvene (čini mi se 72 po dionici).

[proleter]

Nije mi dostupan članak, ali od privatizacije Elektroprivrede nema ništa, jer to uključuuje resurse, ugalj, rudnike, vode....
Telecom možda, ali obzirom kako ide sve sporo u Sloveniji i Srbiji, vjerovatno za par godina i po mizernoj cijeni (zavisno koji procenat će se prodavati, 90 ili 67 ili 51 %).
A ne treba zaboraviti naše političke podjele, jer ne vjerujem da će ići samo sarajevski bez paketa sa HT-om, jer svaki narod hoće da troši pare po "svom" teritoriju. Ovo je možda i jedan od razloga što to još nije učinjeno. Neće niko prodati BH Telecom da bi pravio puteve i bolnice po zapadnoj Hercegovini. I obratno.
U najboljoj varijanti ne treba očekivati više od 25 KM po dionici. Uglavnom možemo samo žaliti što to nije učinjeno 2006.-2007. kada i M:tel.

[montypython]

Sa ovim zadnjim se mogu složiti, odnosno BHTelecom je trebao biti privatiziran kad i mtel i tada se je sigurno moglo dobiti i iznad 40 po dionici. Danas vjerovatno i ne može toliko ali ko zna? Mislim da ga ne treba ni dati ispod 30 ali nije ključna cifra nego da se zaustavi isisavanje i počne domaćinski upravljati. Čim bi se to uradilo, prestalo isisavanje (npr kad bi prestali kupovati nedovršene nekretnine po 4000 KM po m2 i sl) i rođačko zapoišljavanjea broj zaposlenih se sveo na optimalnu mjeru povećala bi se i dobit a onda bi se vidjela prava vrijednost jednostavno preko dobiti. U tom slučaju nisam siguran da ne vrijedi i 40 i više jer ovo sad je lažna slika.
Što se tiče EP ne moraju resursi (ugalj rudnici vode i sl) biti ograničavajući faktor. Prvo može ih se potpuno odvojiti, od kapaciteta za proizvodnju, Hidro i Termoelektrana, može sa uslovljenom cijenom uglja, može se voda i ugalj dati pod koncesiju na 99 godina npr. Sva ograničenja su samo u glavama. Britanija je koliko znam privatizirala i pruge i mostove i tunele i stanice, sigurno ne zato jer su glupi i ne znaju šta rade.
Ne treba tu ništa lomiti preko koljena nego postupiti mudro i domaćinski bez mitologiziranja ičega. Uglja ionako neće biti za 50 godina a možda ga neki novi izvor energije dotad i obezvrijedi potpuno, tako da nije ni to sveta krava. Ako nešto treba ograničiti eventualnim privatnim vlasnicima onda je to prije svega zagađenje. Ja bih recimo prvo privatizirao rudnike, dovoljno je pogledati kako rade Banovići a kako ovi u "koncernu".

[montypython]

Nemam neko racionalno objašnjenje za prodaju Energoinvestovih dionica po ovim cijenama. Osim jednog.
Novalić je jučer izjavio da neće biti prodaje Elektroprivrede ni Telecoma u njegovom mandatu. OK. S druge strane znam da međunarodna zajednica insistira na nekim reformskim mjerama s čim su se ovi iz vlasti složili. Jedna od mjera je nastavak privatizacije javnih preduzeća zbog neefikasnog upravljamja i zbog toga što se stranke kače na njih, korupcije i sl. Dakle nešto će MORATI ići u privatizaciju, a to neće biti Telecom niti EP. Saberemo li 2 i 2 ne vidim kako da to ne budu npr Energoinvest i Sarajevo osiguranje a ne bi me čudilo ni da odu paketi i u Bosnalijeku i FDS.
Dakle odluka šta će se privatizirati vjerovatno već postoji i dostupna je uskom krugu insajdera (prvi stranački saf). Onda se nekome ko ima dionica a nisu njegove lične (npr direktoru fonda) naredi ili napomene da vrati uslugu za uslugu time što će prodati nešto dionica, po niskim cijenama (naravno na štetu dioničara fonda) a onda kad je dovoljno palo pojavi se kupac "zaslužna osoba-daroprimac" koja treba da pobere laku zaradu. Tek kad on (i možda drugi) kupi, pusti se u promet odavno poznata vijest da firma ide u privatizaciju i da npr država prodaje svoj udio po recimo knjigovodstvenoj vrijednosti ali svakako ne ispod 10 i cijena na berzi leti u nebo a "zaslužni" svoje rasprodaju uz zaradu od recimo 400 %. Ne tvrdim da sam 100 posto u pravu ali rekoh, nemam drugog racionalnog objašnjenja zašto bi neko normalan prodavao po šestini knjigovodstvene vrijednosti u godini kada ima najviše ugovorenih poslova i prodalo je pumpe u Hrvatskoj za keš.
Mislim da bi odgovor jesam li u pravu mogli saznati vrlo brzo po formiranju nove Vlade FBiH.

[proleter]

Evo ako neko ima iz Goražda nekoga da zaposli, Bingo otvara tržni centar uskoro na istoku BIH

http://www.bingotuzla.ba/oglasgorazde.pdf

[panzer]

Prvih 5.000 tona

Naftna industrija Srbije (NIS) i partnerska kompanija pronašli su naftu u Posavini u Republici Srpskoj, izjavio je danas Tanjugu ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

To je za Republiku Srpsku itekako važna i dobra vijest, poručio je Đokić i dodao da je nafta nađena u naselju Obudovac u Posavini.

- To za nas nisu male količine, ali za NIS kao kompaniju, te količine još nisu dovoljne da bi mogli početi eksploataciju nafte - kazao je Đokić i dodao da su zato potrebna dodatna istraživanja, da se utvrdi da li je moguće povećati količinu nafte koja bi se mogla crpiti sa te bušotine.

- Istražne radove treba nastaviti da bi buduća eksploatacija nafte bila ekonomski opravdana i rentabilna - kazao je Đokić.

Bušotina u Obudovcu je aktivna, na njoj se i sada radi i istražuje, istakao je ministar, ali nije mogao precizira kada bi mogla početi eksploatacija nafte u Republici Srpskoj, dok se ne obave dodatna istraživanja.

Prema njegovim riječima, uzet je uzorak od 5.000 tona i ta količina je sada na analizi koja, a prvi rezultati govore da je ta nafta dobrog kvaliteta i da se može koristiti u daljem procesu proizvodnje.

Đokić je najavio da će narednih dana sa NIS-om biti sklopljen aneks ugovora o koncesiji za te istraživačke radove.

Za istraživanje nafte u Republici Srpskoj NIS je sa ruskom kompanijom "Zarubežnjeft" osnovao zajedničko preduzeće "Jadran-Naftagas".

To preduzeće je sa resornim ministarstvom iz Republike Srpske 2011. godine sklopilo Ugovor o koncesiji za istraživanje i korišćenje nafte i gasa. Koncesija je dobijena na period od 28 godina - tri godine za istraživanja i 25 godina za period eksploatacije.

Ovim Ugovorom "Jadran Naftagas" se obavezao da će, na osnovu usvojene Studije ekonomske opravdanosti, u istraživanja i eksploataciju nafte i gasa na teritoriji Republike Srpske investirati 229 miliona dolara, s tim što će planirana vrednost investicija za istraživanje iznositi 40,7 miliona dolara, a za fazu eksploatacije 188,3 miliona dolara, ako se dokažu rezerve.

[one]

Ovo je podatak koji će možda zvučati prilično nevjerojatno čak i ljudima koji redovno prate financijske i burzovne izvještaje, a to je činjenica da Rusija u 2015. godini ima najlikvidniji burzovni indeks na svijetu, piše Business Insider.

Trenutno je ruski indeks u plusu za 28% za razliku od Francuske, Talijanske i Njemačke koje su trenutno na +10%.

[montypython]

Ovo je podatak koji će možda zvučati prilično nevjerojatno čak i ljudima koji redovno prate financijske i burzovne izvještaje, a to je činjenica da Rusija u 2015. godini ima najlikvidniji burzovni indeks na svijetu, piše Business Insider.

Trenutno je ruski indeks u plusu za 28% za razliku od Francuske, Talijanske i Njemačke koje su trenutno na +10%.

Pretpostavljam da se radi o tome da su u Rusiji indexi pali u prethodnoj godini zbog situacije u Ukrajini, padom cijena nafte, strahom od potpunog kolapsa i sl, pa se u početak godine ušlo sa niskim indexima svega. A kad ti je veliki i brz pad onda je poslije toga i brz i veliki rast, brži i veći nego na uređenim tržištima gdje su oscilacije obično manje a jedini parametar za rast ili pad nečega poslovanje.

[proleter]

Hoće li biti kakvog haira od ovoga za SEISR na berzi?
Imam nešto sitno, par tisuća, pa bih možda ja hajrovao malo
http://www.klix.ba/biznis/bbi-banka-kup ... /150227013