Novalić najavio mogućnost prodaje Razvojne banke i OdRaza
Izvor: Dnevni list, 17.1.2015 10:21:54
Poduzetnik iz Gradačca i predstojnik Odjela za ekonomsku politiku u SDA Fadil Novalić je gurnut u vatru i čeka svoju formalnu ovjeru za budućega mandatara federalne Vlade koja ustavno i proceduralno ovisi o političkom dogovoru u Klubu Srba o kandidatu za jednoga od potpredsjednika FBiH, koji bi trebao zajedno s Marinkom Ćavarom, predsjednikom, i Melikom Mahmutović, potpredsjednikom FBiH, potvrditi budućega predsjednika entitetske Vlade.
Fadil Novalić je već u detalje razradio svoj gospodarski program koji je prihvatio vrh stranke i koji u zadnje vrijeme vrlo intenzivno preko medija predstavlja i pojašnjava javnosti. Prvi dojmovi i reakcije političkih elita i ekonomske zajednice jesu da je Novalićev gospodarski program dosta dinamičan i da nudi brojne mjere koje bi doista morale polučiti toliko željene rezultate, piše Dnevni list.
Iako dolazi iz realnoga sektora s izvora svih problema i teškoća s kojima se susreću naši domaći poduzetnici, budući premijer Fadil Novalić ipak neće praviti neke radikalne zaokrete i mjerama privilegirati gospodarstvo i neselektivno sakatiti federalnu nadogradnju, odnosno proračunske korisnike. Grozno nesređeno stanje u Federaciji i njezinim županijama jednostavno prisiljava Novalića i njegov tim primjenjivati izbalansirani program s postupnim i ciljanim i što manje bolnim reformskim rezovima.
Upadljivo je i jako zanimljivo kako je Fadil Novalić, između ostaloga, najavio dvije krupne ekonomske mjere koje će Vlada kojoj će on biti na čelu poduzeti. To je zaduživanje kod MMF-a i drugih međunarodnih financijskih institucija, ali isključivo za investiranje u domaće gospodarstvo, a ne nikako kao punjenje proračuna. To je minimum ispod kojega, kako je odlučno poručio, novi federalni premijer neće ići.
Ako ustraje, dakle neće se više kreditima ‘krpati’ proračunske dubioze, nego poticati i ekonomski razvoj. Takva zaduženja nisu nikada bila skupa. Investicije su nasušna mjera i želja svakoga premijera u ovoj državi bez obzira na razinu vlasti. Naravno, problem je kako privući strani i domaći kapital, da troši i ulaže u politički i sigurnosno diskutabilnu i pravno neuređenu zemlju.
Naime, ekonomski stručnjaci odavno tvrde da čak niti rovita politička situacija nije toliko breme i brana za strana ulaganja, koliko urušena pravna država i svakodnevno mijenjanje propisa. Investitori jednostavno nikada nisu načisto što ih to novoga čeka sutradan u Službenim novinama u BiH. Taj se pravni segment apsolutno mora stabilizirati, na čemu će, kako je obećao, raditi i Fadil Novalić.
Nadalje, Novalić je najavio gotovo senzacionalnu novinu koja nije do sada padala na pamet domaćim politčkim mudracima, “prodaju” ili dokapitalizaciju Razvojne banke FBiH. On, naime, smatra kako Razvojna banka trenutačno nema niti izbliza dovoljno sredstava za podupiranje gospodarstva i zagovara koncept ulaska neke moćne europske ili svjetske banke, pri čemu je spomenuo Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD).
Ukoliko bi uspio u svojoj namjeri i ukoliko bi neka svjetska financijska kuća doista željela preuzeti Razvojnu banku, ali i Fondaciju OdRaz, kojeg bi Fadil Novalić također kvalitetno utopio nekom “milijarderu”, budući predsjednik federalne Vlade neoborivo vjeruje kako bi domaće kompanije mogle dobiti krila i potporu za procvat gospodarstva tešku više milijardi maraka. Sadašnja efektiva Razvojne banke i OdRaza su tek kapi u moru nužnih financijskih injekcija.
Što se investicija tiče, također pozornost zavrjeđuje Novalićevo promišljanje da, osim stabilizacije propisa, potencijalnim investitorima treba ponuditi brojne olakšice, one porezne i višegodišnje oslobađanje od groznih nameta koji su sada na snazi. Pod investitorima se ne podrazumijevaju samo stranci, makar su i za Fadila Novalića dobrodošli, nego i domaći bogatuni koji oklijevaju s ulaganjima i radije drže milijune u bankama ili “jastucima”.
Iako ne krije da bi povećanje stope PDV-a riješilo masu kapitalnih problema u zemlji, ali jednako tako razumije da to nije u ovom trenutku gospodarskoga raspada moguće pa je radije sklon opciji uvođenja više stopa PDV-a, Novalić smatra kako nitko, pa dakle niti investitori, neće biti oslobođen plaćanja PDV-a.
Što se tiče socijalnoga i braniteljskoga sektora, Fadil Novalić je poručio kako se fondovi odakle se financiraju te oblasti moraju održavati stabilno jednako kao i braniteljske naknade, ali je najavio preispitivanje mogućih dvostrukih prava i primanja. Dakle, budući federalni premijer nije zagovornik financijskih lomova u oblasti socijalnih i braniteljskih prava, a vrlo je oprezan i rezerviran oko neizbježne reforme globalne administracije.
On smatra da Upravu, prije svega, treba učiniti učinkovitom i postupno je rezati. Govoreći o investicijama, Fadil Novalić smatra kako treba prilagoditi porezni sustav u FBiH s brojnim olakšicama za poduzetnike, osobito za strane i domaće investitore. Pri tome je mislio na brojne namete koji opterećuju čak 70 pa i više posto prihoda ili dobiti kompanija u tzv. realnom sektoru. Želja Fadila Novalića je, kako se moglo doznati iz njegovih istupa u medijima, da se smanji broj ljudi koji rade na crno. Službene procjene su da ih u FBiH ima između 80 i 100 tisuća.
Kada bi se značajan broj njih zaposlio, to bi kroz razne poreze i doprinose punilo proračun u fondove. To su sve ipak razmišljanja, mora se priznati s brojnim konkretnim mjerama i osvježenjima, ali treba se imati na umu da vrijeme nije saveznik Fadila Novalića i budućih ministara.
Osim što je izvjesno, kako reče jedan poznati poduzetnik da će se na proljeće “narod naljutiti”, u našem oronulom društvu je uvijek upitna politička potpora reformama. Vladajuće elite s namjerom ostanka u mirnim vodama slatkoljubive vlasti nikada nisu bile oduševljene nekim radikalnim mjerama. A one su neizbježne i o tom procjepu ovisi i končani uspjeh Fadila Novalića i njegovoga Vladinoga tima, piše Dnevni list.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Iz prošlosedmičnog istupa na FTV. Zanimljivo kako je odvijala rasprava između Novalića, direktora Meggle-a, direktora firme Ećo i profesora Domljana. Svi barataju konkretnim podacima i konkretnim ciframa i tim argumentima ulaze u diskusiju.Rijetko viđeno na tom nivou.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Još o planovima:
Fadil Novalić: Uvest ćemo moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru
Prvi potezi nove Vlade Federacije BiH će biti oni koji se najbrže mogu izvesti. Probrali smo pet ili šest prvih aktivnosti koje su lako izvodive, brze i mogu da daju brze efekte, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Fadil Novalić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za premijera bh. entiteta Federacije BiH.
Fadil Novalić: Uvest ćemo moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru Fadil Novalić On je naveo kako je to "svakako populistička mjera moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru i državnim službama i javnim korporacijama".
"Taj efekat neće dati neku brzu korist, ali prestat će proizvoditi štetu. Znamo da to svakim danom ima eksplanziju do neslućenih razmjera. Takva nam je situacija da je to jedini amortizer zapošljavanja, ali to, naravno, nekada ćemo morati vratiti nazad. To je jedan od prvih poteza", ocijenio je Novalić.
Odmah potom nova Vlada bh. entiteta FBiH kao drugi korak koji će povući, bit će, naglasio je Novalić, pojednostavljenje obračuna na plaće. Na taj način će se, naglašava budući federalni premijer, "odmah dati poslodavcima signal da će prvo uslijediti pojednostavljenje, a onda u vremenu koje dolazi i smanjenje obaveza na plaću".
"Jedna od akcija je i u sferi socijalnih davanja za boračko-invalidnu populaciju. Planirali smo da ona budu dijelom u vaučeru za kupovinu domaćih produkata, eventualno plaćanje električne energije i telefona. Planiramo i aktivnosti u sferi socijale, da pokažemo da smo socijalno osjetljivi što jesmo, da hoćemo da radimo ekonomsku reformu, koja uvijek ide na štetu socijale. Mi prvo moramo amortizirati taj socijalni udar koga nemamo namjeru kanibalizirati nego amortizirati i održati u zoni snošljivosti. Možemo da pokažemo recimo uvođenje asimetričnog plaćanja električne energije, nešto što je olakšanje onim koji su siromašniji, a opterećenje onima koji to mogu podnositi", naveo je Novalić.
Sam program mjera za privredni rast i zapošljavanje do 2018. godine, kojeg je Novalić predstavio i koji je dobio podršku Glavnog odbora SDA, podrazumijeva osam strateških ciljeva, 49 projekata odnosno programa i 140 aktivnosti.
Smanjenje opterećenja na plaće za dvije do tri godine
Budući federalni premijer naglašava kako je smanjenje opterečenja na plaće najstimulativniji faktor za zapošljavanje.
"Mi smo svjesni da poslodavci mogu bolje, mogu više, ali imaju strah od novih poteza. Svi mogu sigurno 10 do 15 posto povećati svoje poslovanje. Imaju strah od ove situacije, jer je dosta nesređena, obaveze su velike, papirologija je glomazna. Osnovno što jeste, ono što je smetnja povećanju zaposlenosti jesu velike obaveze. One se mogu početi realno smanjivati. Ovo je sada pojednostavljenje, a za dvije do tri godine kada efekat proizvodnje bude jedna druga mjera koja u tom cilju bude predviđena za povući, bit će oslobađanje svih nezaposlenih koji imaju taj status od obaveza prve dvije godine", pojašnjava Novalić.
Cilja se, navodi, na dvije stvari: izvući neke ljude iz sive zone i da to na određeni način bude nagrada, odnosno bonitet svim onim koji bi eventualno imali mogućnost na ekspanziju poslovanja, ali se iz određenog razloga boje.
"Nakon što izvučemo taj određeni broj uz taj bonitet, istina, i uz kaznu malo veću za zapošljavanje na crno, nakon dvije godine će ta grupa ljudi za koju smatramo da će biti oko 30 do 40 hiljada, početi uplaćivati. To što uplate naravno nećemo dati na raspolaganje fondovima koji su dakako već na granici održivosti nego ćemo to vratiti poslodavcima kao realno smanjenje opterećenja. Poslodavci će to moći konzumirati na dva načina: možda će moći malo povećati i plaće ljudima, pa će narasti potrošnja, a dio će možda koristiti u investiranje za ekspandiranje posla", ocijenio je Novalić.
Naglašava kako su izvori kapitala nužni tako da će se osigurati kroz taj dio koji se vraća iz tog povećanog obuhvata. Pri tome, navodi Novalić, "ne postoji mišljenje da treba smanjivati sadašnje fondove zato što su oni na granici održivosti". Njih, zaključuje budući federalni premijer, najprije treba restruktuirati i dovesti u stanje da mogu podnositi manje prihode. To su aktivnosti koje su planirane za naredne godine.
Novalić ističe da je najvažnije smanjenje javne potrošnje koja zauzima oko 46,7 posto bruto društvenog proizvoda i koja je "suzila kapitalno igralište na kojem igra realni sektor".
"Da je realni sektor dvije trećine, a ona trećina, bilo bi uredu. Moramo to mijenjati, ali smo se opet vratili na socijalno osjetljivo društvo. Ne možemo sada reći 20 posto ljudi ide na ulicu jer onda ćemo imati problem opet nezaposlenosti. Kroz moratorij je predviđeno da će prirodni odliv koji je 2,5 posto godišnje značajno smanjiti potrošnju. Ako gledate da je to 100 hiljada ljudi u javnom sektoru u FBiH, onda je to 7.500 do 10.000 ljudi za četiri godine i to je veoma značajan broj. Taj broj se prikazuje kao smanjenje javne potrošnje", naveo je Novalić.
Druga strana će biti harmonizacija plaća, jer "imamo veliki disbalans u plaćama: imamo neki najniži nivo koji ima najveću plaću". Harmonizacijom plaća također, možemo, naglašava Novalić, ostvariti neku uštedu.
"Zaboravljamo svi materijalne troškove: svi govorimo o smanjenju javne potrošnje, svi ciljaju hoće li to biti smanje nje ljudi, a možemo se svi zajedno potruditi da smanjimo materijalne troškove koji su neživa stvar. Šta nas briga, možemo ih smanjiti veoma radikalno da bi smo zadovoljili cilj - smanjenje javne potrošnje. Nije nam cilj smanjenje plaća, niti smanjenje ljudi, zaposlenih, ali prirodnim odlivom je moguće to postići. To radi Hrvatska ovih dana", naglašava Novalić.
Velika očekivanja od Njemačke, Turske i SAD-a
Daleko najveća potrošnja, ističe Novalić, je u kantonima gdje se odvija najviše događaja. To izaziva potrebu, cijeni on, da je u kantonima koji imaju svoja ustavna ovlaštenja, potrebno da se harmoniziraju neki propise da bi svi bili bolji".
"FBiH nema veliki kapacitet zaduživanja, jer ona ima ograničene prihode. Oni su sada na nekih 1,7 milijardi, a godišnje treba 2,3 - 2,4 milijarde KM. To se domiruje iz raznih zaduživanja. Najprije treba smanjiti potrošnju pa se onda zahvaliti se MMF-u. Sasvim sigurno restruktuiranje, odnosno reforma sistema je vrhunska kategorija. Ja znam da bi svi da se to obavi za 15 dana međutim, to nije nastajalo tako kratko pa ne može biti ni izliječeno tako kratko. Morat će se dopustiti vremenu da pođu djelovati efekti na jednoj strani smanjenja javne potrošnje, a na drugoj privrednog rasta koji planiramo kroz bonitete. Ta dva poteza kao jedna vučna sila mogu da dovedu do nekog balansa u budućnosti", zaključio je Novalić.
Ističe da je je nepokriveni deficit FBiH milijardu maraka i da "tu nema alhemije: tu se mora štediti, a s druge strane imati efekte". Sve to treba, navodi svesti na nulu. Privrednicima se, naglašava Novalić, sada nudi da oni u suštini pomognu sami sebi: "Dajte povećajte obuhvat, ali to što povećate vratit ćemo vama."
"Ne možemo sada računati da ćemo mi smanjiti fondove jer su i ovako svi na granici izdrživosti. Ne možemo uzeti odatle da vratimo privredi. To je nemoguće. Održivost socijalne sfere nam je imperativ, jer inače nećemo imati mirno okruženje za reforme", upozorio je Novalić.
Naglašava da su u privrednoj reformi, privrednom i ekonomskom rastu bitne su investicije.
"One su sada kod nas milijardu maraka - 20 posto su državne, 80 posto privatne. Unutar tih investicija osjeća se da naša privreda stagnira. Naši kapitalni potencijali su potrošeni. Znači nemamo rasta. Mi moramo posegnuti za tim vanjskim faktorima i zato se govori o privlačenju stranih investicija. Ali, ne dominantno. Možemo aktivirati neke apstinirajuće investicije koje je ovo naše okruženje možda odvratilo. O tome govori dosta visoka štednja od 8,4 milijarde maraka. Nije išlo u investiranje nego je išlo u štednju. Ljudi jednostavno ili ne smiju da investiraju ili ne znaju šta će sa tim novcem", naglasio je Novalić.
Navodi da govorimo o privlačenju stranih investicija zato što se govori o padu domaćeg kapitala. U tom slučaju, ističe Novalić, moraju se davati boniteti za privlačenje stranih investicija što je također, predviđeno programom. Doduše, ističe Novalić, programom je predviđeno samo privlačenje strateških investitora.
Privlačenje stranog kapitala, navodi, ne može se provesti bez strane pomoći i poticaja: "Došli smo u takvu situaciju i inače smo sve slabašniji. Ne možemo bez strane potpore."
"Austrija je ovdje završila svoj investicioni ciklus u bankarstvo i osiguravajući sektor. Mi naročito puno očekujemo od tri zemlje za koje mi vjerujemo da su prijateljske, a vjerujemo da i one nas percipiraju kao takve. To je svakako Njemačka, Turska i SAD. SAD veoma pozitivno djeluje na ovom prostoru i veoma često potpomažu sve procese koje vode ekonomskom oporavku ili integracijama. U tom smislu i Turska je u fokusu našem najvećem. Očekujemo potporu, ne samo ono što se smatra potporom: da sada napune neki fond već agresivniji dolazak, jer imamo izrađene i ideje i privlačenje stranih investitora je jako liberalno, dramatično, liberalnije nego prije. Očekujemo da u tu zonu privučemo jako veliki broj turskih firmi koje smatramo da su tržišne i prijateljske. Već sada imamo jak turski angažman od studenata koji ovdje studiraju do kompanija i bankarskog sektora. Ali, mislimo da bi taj nivo mogao biti značajno veći", zaključio je Novalić.
Napraviti program koji je za sve prihvatljiv
Budući federalni premijer naveo je kako još nikakvo usaglašavanje nije otpočelo oko pitanja podrške koalicije unutar koalicionog ugovora programu mjera za privredni rast i zapošljavanje do 2018. godine .
"Naglašavamo da je program samo jedan open books - otvoren u kojem i oni mogu ubaciti, bilo bi jako dobro, neke dobre ideje i izbaciti neke koje iz njihovog vidika nisu prihvatljive. U svakom slučaju trebamo napraviti program koji je za sve prihvatljiv i koji je provodiv. Nemojmo ni provoditi ono što je nemoguće i što će bilo ko blokirati. Nema razloga. Očekujem konsenzus na programu koji je otvoren. Da se dogovorimo o tome šta ćemo provoditi", naglasio je Novalić.
Novalić, kao premijer Federacije BiH ne očekuje probleme u saradnji sa kolegama iz bh. entiteta RS bez obzira što se radi o drugom sastavu parlamentarne većine.
"Mislim da to pitanje nije toliko složeno zato što je ekonomija egzaktna nauka. Ona je došla do toga da sada moramo vuči poteze bez obzira dopadaju li se oni nama ili ne. Nikome se ne dopada uzeti i smanjivati javnu potrošnju, tretirati socijalne fondove, prebacivati na javni sektor. To su nepopularne metode. U Delegaciji EU su nam jasno rekli: mora vam biti lošije da bi vam bilo bolje. To je pravilo koje funkcionira. Ekonomija je neumoljiva nauka, ona važi da li je to FBiH ili RS, Srbija, Hrvatska. Potrošili smo sve slobodne agregate kapitala i više nemamo. Sada dobro moramo razmisliti kako stvoriti neke nove. Pa ćemo se onda opet dogovoriti kako da ih trošimo", ocjenjuje Novalić.
On je pozdravio napore ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke, odnosno inicijative EU na deblokadi i ubrzavanju puta BiH ka EU.
"To dolazi svakako u dobrom trenutku, kada smo mi kao društvo shvatili da moramo raditi neke pomake. Nama inače to kada se govori o pridruživanju EU, put prema EU nije toliko bitno da se nađemo u nekom društvu koje je da tako kažemo slobodno, zaštićeno, koje ima veliko tržište. Nama je to bitno zato što je EU razradila sve mehanizme i procedure u kojoj god oblasti da govorite tu imate u sisteme povućene: poljoprivredi, zakonima o radu i radnim odnosima, borbi protiv korupcije, vladavini prava. To su procedure koje su gotove i ne trebate se truditi izrađivati već ih prilagoditi sebi. To je važno. Oni nas guraju na taj put, a mi bi trebali sami odatle da vučemo te procedure koje su jako bitne. Uz to dolazi finansijska pomoć za flegmentiranje tih procedura", zaključio je Novalić.
-
montypython
- Posts: 4216
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Mogu pozdraviti neke mjere koje je čovjek naveo kao npr da se neće zaduživati i tako krpiti budžetske rupe. Vidi se da barata ekonomskim pojmovima za razliku od prethodnika mu.
Međutim ono što mi se ne sviđa je primjetan populizam i to u golemim količinama. Naime on sam moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru naziva populističkom mjerom i nekako kao da ne vjeruje u nju iako dalje u tekstu sam kaže da to proizvodi štetu i da je ekspandiralo do neslućenih razmjera. Da li možda čovjek ne zna šta znači riječ populizam.
Ideja za kupovinu domaćih proizvoda za vaučere je super kao socijalna mjera ali ne znam zašto se ograničava na kako reče boračko-invalidsku populaciju. Kakvi su to još borci 20 godina nakon rata. I zašto se vaučere ograničava samo na struju i telefon , zašto ne i na sve domaće proizvode.
Još je gori prijedlog za „asimetrično“ plaćanje električne energije. Zašto bi siromašniji plaćali nižu cijenu? Otvaraju se nove mogućnosti malverzacija. Ko su siromašni i kako ih prepoznati, je li siromašan npr onaj ko nije prijavio porez pa fiktivno izgleda da ima manje prihode od nekog ko se slomi radeći. Je li siromašan neko ko trguje drogom i ima recimo milion eure na stranim računima a ovdje se vodi kao nezaposlen. Zašto bi ljekar inženjer profesor i sl plaćali skuplje struju od nekoga ko manje zarađuje. Ko manje zarađuje manje se je i trudio, u principu. Zašto se ponovo umjesto rada i znanja stimuliše nerad i neznanje.
Još jedna stvar koja zabrinjava je stalno insistiranje na socijalnoj osjetljivosti ali na potpuno pogrešan način. Jasno je i malom djetetu da je administracije previše i u upravi i u javnim preduzećima i jasno je da su plate previsoke u odnosu na realni sektor. Zar je socijalna osjetljivost da je praktično svim uhljebljenim u javnim kompanijama ostanak još i zagarantovan a i plata drastično veća od prosjeka, dok je onima sa biroa sad zagarantovano da je tamo moratorij, pa bili oni i NIkola Tesla. Pa ipak budući Premijer već u startu odbija i devalvira sve moguće mjere u tom smjeru. Neće dakle biti ni smanjenja broja zaposlenih u administraciji niti njihovih plata. Smanjivaće se samo materijalni troškovi a broj zaposlenih prirodnim odlivom od 2,5 % godišnje. Pa kome to on govori kao da smo svi mi djeca. Kakve su to tužne mjere. Reforme se dakle sastoje u čekanju da ljudi umru ili odu u penziju i a poručivaće se i manje olovaka i gumica u kancelarije.
„Ne možemo sada reći 20 posto ljudi ide na ulicu jer onda ćemo imati problem opet nezaposlenosti.“
Katastrofalna izjava.
Ispada da se g Novalić boji da mu eventualno smanjenje broja napumpane administracije ne pokvari cifru od obećanih 100 hiljada radnih mjesta koje je obećao Riđobradi.
Nisam primjetio da je detaljnije obrazlagao kako će se smanjiti i još važnije na koliko, procent doprinosa na plate. To je ključna stvar koja je elegantno zaobiđena u širokom luku.
Jasno je da reforme traže bolne rezove i odricanja a čitav intervju je samo obrazlaganje kako bolnih rezova neće biti ili kako ih sa jednog dijela populacije prebaciti na drugi.
Meni je jasno da se on možda i boji socijalnih nemira i sl koje druga strana sigurno priprema ali iz ovog jednostavno ne vidim u čemu se sastoje najavljene reforme. Ili ga ja nisam dobro razumio ili on nije ni rekao suštinu.
.
Međutim ono što mi se ne sviđa je primjetan populizam i to u golemim količinama. Naime on sam moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru naziva populističkom mjerom i nekako kao da ne vjeruje u nju iako dalje u tekstu sam kaže da to proizvodi štetu i da je ekspandiralo do neslućenih razmjera. Da li možda čovjek ne zna šta znači riječ populizam.
Ideja za kupovinu domaćih proizvoda za vaučere je super kao socijalna mjera ali ne znam zašto se ograničava na kako reče boračko-invalidsku populaciju. Kakvi su to još borci 20 godina nakon rata. I zašto se vaučere ograničava samo na struju i telefon , zašto ne i na sve domaće proizvode.
Još je gori prijedlog za „asimetrično“ plaćanje električne energije. Zašto bi siromašniji plaćali nižu cijenu? Otvaraju se nove mogućnosti malverzacija. Ko su siromašni i kako ih prepoznati, je li siromašan npr onaj ko nije prijavio porez pa fiktivno izgleda da ima manje prihode od nekog ko se slomi radeći. Je li siromašan neko ko trguje drogom i ima recimo milion eure na stranim računima a ovdje se vodi kao nezaposlen. Zašto bi ljekar inženjer profesor i sl plaćali skuplje struju od nekoga ko manje zarađuje. Ko manje zarađuje manje se je i trudio, u principu. Zašto se ponovo umjesto rada i znanja stimuliše nerad i neznanje.
Još jedna stvar koja zabrinjava je stalno insistiranje na socijalnoj osjetljivosti ali na potpuno pogrešan način. Jasno je i malom djetetu da je administracije previše i u upravi i u javnim preduzećima i jasno je da su plate previsoke u odnosu na realni sektor. Zar je socijalna osjetljivost da je praktično svim uhljebljenim u javnim kompanijama ostanak još i zagarantovan a i plata drastično veća od prosjeka, dok je onima sa biroa sad zagarantovano da je tamo moratorij, pa bili oni i NIkola Tesla. Pa ipak budući Premijer već u startu odbija i devalvira sve moguće mjere u tom smjeru. Neće dakle biti ni smanjenja broja zaposlenih u administraciji niti njihovih plata. Smanjivaće se samo materijalni troškovi a broj zaposlenih prirodnim odlivom od 2,5 % godišnje. Pa kome to on govori kao da smo svi mi djeca. Kakve su to tužne mjere. Reforme se dakle sastoje u čekanju da ljudi umru ili odu u penziju i a poručivaće se i manje olovaka i gumica u kancelarije.
„Ne možemo sada reći 20 posto ljudi ide na ulicu jer onda ćemo imati problem opet nezaposlenosti.“
Katastrofalna izjava.
Ispada da se g Novalić boji da mu eventualno smanjenje broja napumpane administracije ne pokvari cifru od obećanih 100 hiljada radnih mjesta koje je obećao Riđobradi.
Nisam primjetio da je detaljnije obrazlagao kako će se smanjiti i još važnije na koliko, procent doprinosa na plate. To je ključna stvar koja je elegantno zaobiđena u širokom luku.
Jasno je da reforme traže bolne rezove i odricanja a čitav intervju je samo obrazlaganje kako bolnih rezova neće biti ili kako ih sa jednog dijela populacije prebaciti na drugi.
Meni je jasno da se on možda i boji socijalnih nemira i sl koje druga strana sigurno priprema ali iz ovog jednostavno ne vidim u čemu se sastoje najavljene reforme. Ili ga ja nisam dobro razumio ili on nije ni rekao suštinu.
.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ovo je kao neki strateški plan gdje je prioritet da niko niko ništa ne izgubi. Možda je to jedini način da se nešto uradi jer ako se odmah zaprijeti jednoj grupi korisnika državni h beneficija onda se mogu očekivati velike opstrukcije.
Ne znam da li će to biti ispravno odnosno da li će uopšte funkcionisati ali nešto se moralo isplanirati. Ima tu i dobrih inicijativa mada mene više interesuju kako će to sve izgledati na terenu jer niko neće da se odriče bilo čega. I ovo što je izneseno u javnost je možda mali dio svega što bi možda uradilo. Možda i ima nekih bolnih rezova ali drugačije je kada se samo dese. Npr. povećanje cijene struje je došlo "preko noći" i pričalo se o tome par dana i gotovo. Dok su ranije iz Elektroprivreda povećanje najavljivali nekoliko mjeseci unaprijed pa su im čitavo to vrijeme "krpili sve po redu".
Svi znaju da ljudima malo treba da planu pa se počelo raditi u rukavicama, vrlo oprezno. Zato i jeste ovaj plan tipa" nikog ne otpuštamo iz javne uprave nego ćemo čekati da odu u penziju". To izgleda prepisano iz rudnika pod kontrolom elektroprivrede. Ali trebali su vidjeti i poslovne rezultate tih rudnika. Nije im nešto naročito bolje.
Po meni i dalje je najveći problem "gradski proletarijat". Do sada tu populaciju niko nije uspješno riješio. Sarajevo, Zenica,Tuzla, Mostar i Bihać su puni nezaposlenih i ti ljudi očekuju neki spas ali za njih nije ponuđeno nikakvo rješenje. Iako se stalno govori o problemima u tuzlanskom kantonu ustvari problem je samo u gradu Tuzli. Skoro sve opštine kantona počev od Gradačca i Gračanice imaju veliki broj novootvorenih firmi dok se u Tuzli sve zatvaraju.
Ne znam da li će to biti ispravno odnosno da li će uopšte funkcionisati ali nešto se moralo isplanirati. Ima tu i dobrih inicijativa mada mene više interesuju kako će to sve izgledati na terenu jer niko neće da se odriče bilo čega. I ovo što je izneseno u javnost je možda mali dio svega što bi možda uradilo. Možda i ima nekih bolnih rezova ali drugačije je kada se samo dese. Npr. povećanje cijene struje je došlo "preko noći" i pričalo se o tome par dana i gotovo. Dok su ranije iz Elektroprivreda povećanje najavljivali nekoliko mjeseci unaprijed pa su im čitavo to vrijeme "krpili sve po redu".
Svi znaju da ljudima malo treba da planu pa se počelo raditi u rukavicama, vrlo oprezno. Zato i jeste ovaj plan tipa" nikog ne otpuštamo iz javne uprave nego ćemo čekati da odu u penziju". To izgleda prepisano iz rudnika pod kontrolom elektroprivrede. Ali trebali su vidjeti i poslovne rezultate tih rudnika. Nije im nešto naročito bolje.
Po meni i dalje je najveći problem "gradski proletarijat". Do sada tu populaciju niko nije uspješno riješio. Sarajevo, Zenica,Tuzla, Mostar i Bihać su puni nezaposlenih i ti ljudi očekuju neki spas ali za njih nije ponuđeno nikakvo rješenje. Iako se stalno govori o problemima u tuzlanskom kantonu ustvari problem je samo u gradu Tuzli. Skoro sve opštine kantona počev od Gradačca i Gračanice imaju veliki broj novootvorenih firmi dok se u Tuzli sve zatvaraju.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Evo jedan "gradski proleter" je zbrinut 
Šalu na stranu, slažem se sa oba teksta gore i drago mi je da ja nisam to morao pisati. Ni meni se nisu svidjele neke stvari, a pogotovo ne znam šta mu značu "kanibalizirati, eksplandirao ..."?!
A ovo je pogotovo tačno za velike industrijske centre gdje ljudi nemaju poduzetnički duh. Nakon propasti velikih industrijskih sistema, bazne i hemijske industrije, veliki dio gradskog življa je u stvari najgore prošao. Nema zemlje, sistem plata-regres-godišnji-topli obrok i utakmica naveče uz pivu je ubio svaki smisao za biznis.
Ne vidim rješenja ovome, a pogotovo ne vidim da će te "uništene tuzlanske firme" ,kako je lansiran izraz na FTV, ikada proraditi jer, prvo, to su sada livade i staro željezo (kojeg više i nema jer je sve prodato), a drugo, nije ni u prostrornim planovima predviđeno nikakvo zanavljanje prljave industrije maltene u centru grada.
I ovo što livnica navodno treba početi da radi, već dolaze žestoke reakcije od stanovništva i NVO sektora zbog dodatnog zagađenja bez ikakve koristi i perspektive za zajednicu u dogledno vrijeme.
Šalu na stranu, slažem se sa oba teksta gore i drago mi je da ja nisam to morao pisati. Ni meni se nisu svidjele neke stvari, a pogotovo ne znam šta mu značu "kanibalizirati, eksplandirao ..."?!
A ovo je pogotovo tačno za velike industrijske centre gdje ljudi nemaju poduzetnički duh. Nakon propasti velikih industrijskih sistema, bazne i hemijske industrije, veliki dio gradskog življa je u stvari najgore prošao. Nema zemlje, sistem plata-regres-godišnji-topli obrok i utakmica naveče uz pivu je ubio svaki smisao za biznis.
Ne vidim rješenja ovome, a pogotovo ne vidim da će te "uništene tuzlanske firme" ,kako je lansiran izraz na FTV, ikada proraditi jer, prvo, to su sada livade i staro željezo (kojeg više i nema jer je sve prodato), a drugo, nije ni u prostrornim planovima predviđeno nikakvo zanavljanje prljave industrije maltene u centru grada.
I ovo što livnica navodno treba početi da radi, već dolaze žestoke reakcije od stanovništva i NVO sektora zbog dodatnog zagađenja bez ikakve koristi i perspektive za zajednicu u dogledno vrijeme.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Iako su u sličnoj situaciji, nekako Tuzla ima veći problem od Zenice jer Zenica ima Željezaru gdje je zaposleno 4-5000 ljudi A tuzlanska industrijska zona stoji kako stoji. Nisu loši ni uslužni i turistički projekti kao što je kompleks slanih jezera i banjsko lječilište u Mellainu ( i nadati se, veliki tržni centar koji bi Bingo izgradio pored Solane) ali treba i proizvodnje. Nadati se je da će biti bolje.
Pošto se politika bavi nama i mi ćemo se malo baviti politikom:
Pošto se politika bavi nama i mi ćemo se malo baviti politikom:
Nastavak pregovora o formiranju vlasti..
....HDZ je tu specijalno zainteresiran za Ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva(FDS).....
..Član Predsjedništva Demokratske fronte Damir Bećirović kazao nam je kako se očekuje nastavak pregovora sa partnerima u Federaciji. Kako Oslobođenje saznaje, u prvom krugu razgovora, dogovoreno je da resor energetike i rudarstva u Vladi FBiH pripadne Demokratskoj fronti...
...Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac izjavio je prošlog mjeseca da je ova stranka zainteresirana za ona ministarstva koja u nekoliko ranijih mandata nisu pripadala predstavnicima iz reda bošnjačkog naroda - civilne poslove, vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, te promet i komunikacije.
- U Vladi Federacije nas posebno interesira resor poljoprivrede, kazao je tada Genjac.
-
montypython
- Posts: 4216
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Vratiću se malo na Novalićev intervju jer će reforme određivati sve što se u budućnosti bude dešavalo u zemlji a ovo što je Novalić rekao dosad je razočaravajuće.
Po meni, majka svih reformskih mjera kod nas mora biti smanjenje stope doprinosa na platu sa sadašnjih 73% na recimo ispod 50%. Bez ove mjere sve druge su beznačajne. Sa sadašnjom stopom nemoguće je voditi/imati ikakav biznis niti je moguće zapošljavati radnike. Ova stopa odbija i strane investitore a domaće tjera da ne prijavljuju radnike. Samo njeno smanjenje direktno će povećati zaposlenost bez ijedne druge mjere. Međutim smanjenjem te stope dolazi do rupe u budžetu koja se mora zatvoriti. Ne vidim drugog načina nego da se smanji potrošnja/administracija. Tako da je redoslijed poteza praktično iznuđen. Stopa doprinosa je i narasla toliko dramatično (blizu svjetskog rekorda) da bi se pokrilo dramatično bujanje administracije. Prema tome izjaviti da će se rasteretiti privreda smanjenjem stope a da se ne smanjuje administracija je ekonomska besmislica.
U stvari samo smanjenje pomenute stope i(i parafiskalnih nameta) povećaće zaposlenost pa onda i uplate doprinosa samo što puni efekat neće doći odmah nego sa malom odgodom, od recimo pola godine ili godinu.
Nastala privremena rupa u budžetu može se pokriti i npr kreditom (koji bi ovaj put imao smisla za razliku od onoga što je radila ova sad Vlada) ali mislim ipak da je smanjenje administracije nužno.
Ne vidim kako provesti reformske mjere a da to ne bude bolno. I treba biti bolno i to za svakoga. Da bi se smanjio efekat pritiska medija, sindikata i pete kolone, treba uraditi i pripremne populističke mjere. Prva mjera treba biti da sam Premijer smanji sebi i ministrima platu i to radikalno Npr ako želi da smanji plate u administraciji, javnim preduzećima i sl za 10% trebao bi prvo smanjiti svoju za 20%. Everntualno može onda vezati mogući budući rast plate za rast GDPa i sl. Isto vrijedi i za Parlament. Pa onda, ukinuti službena putovanja u inostranstvo parlamentarcima, komisije, nepotrebne agencije, smanjiti troškove mobitela na pola, rasprodati sva auta iz voznog parka skuplja od 50 hiljada (a novac od toga u javne kuhinje) itd itd. Nakon ovoga mnogo će lakše biti provesti nezgodne mjere prema drugima.
A što se tiče tzv tuzlanskih firmi ta tema je u stvari izmišljotina FTV i njenih dopisnika, svaka firma treba da propadne ako ne posluje pozitivno ( a ove pomenute su se raspale ima 10 godina), i u razvijenim zemljama propada i po 20 hiljada firmi godišnje i to je normala o tome se i ne izvještava niti se dramatizira. To je problem vlasnika firmi a ne radnika, niti medija. Ne trebaju firmama ni donacije, ni dotacije ni sadaka radnicima, treba samo firmama omogućiti da normalno posluju, a onda se opet vraćamo na pomenutu stopu doprinosa.
Po meni, majka svih reformskih mjera kod nas mora biti smanjenje stope doprinosa na platu sa sadašnjih 73% na recimo ispod 50%. Bez ove mjere sve druge su beznačajne. Sa sadašnjom stopom nemoguće je voditi/imati ikakav biznis niti je moguće zapošljavati radnike. Ova stopa odbija i strane investitore a domaće tjera da ne prijavljuju radnike. Samo njeno smanjenje direktno će povećati zaposlenost bez ijedne druge mjere. Međutim smanjenjem te stope dolazi do rupe u budžetu koja se mora zatvoriti. Ne vidim drugog načina nego da se smanji potrošnja/administracija. Tako da je redoslijed poteza praktično iznuđen. Stopa doprinosa je i narasla toliko dramatično (blizu svjetskog rekorda) da bi se pokrilo dramatično bujanje administracije. Prema tome izjaviti da će se rasteretiti privreda smanjenjem stope a da se ne smanjuje administracija je ekonomska besmislica.
U stvari samo smanjenje pomenute stope i(i parafiskalnih nameta) povećaće zaposlenost pa onda i uplate doprinosa samo što puni efekat neće doći odmah nego sa malom odgodom, od recimo pola godine ili godinu.
Nastala privremena rupa u budžetu može se pokriti i npr kreditom (koji bi ovaj put imao smisla za razliku od onoga što je radila ova sad Vlada) ali mislim ipak da je smanjenje administracije nužno.
Ne vidim kako provesti reformske mjere a da to ne bude bolno. I treba biti bolno i to za svakoga. Da bi se smanjio efekat pritiska medija, sindikata i pete kolone, treba uraditi i pripremne populističke mjere. Prva mjera treba biti da sam Premijer smanji sebi i ministrima platu i to radikalno Npr ako želi da smanji plate u administraciji, javnim preduzećima i sl za 10% trebao bi prvo smanjiti svoju za 20%. Everntualno može onda vezati mogući budući rast plate za rast GDPa i sl. Isto vrijedi i za Parlament. Pa onda, ukinuti službena putovanja u inostranstvo parlamentarcima, komisije, nepotrebne agencije, smanjiti troškove mobitela na pola, rasprodati sva auta iz voznog parka skuplja od 50 hiljada (a novac od toga u javne kuhinje) itd itd. Nakon ovoga mnogo će lakše biti provesti nezgodne mjere prema drugima.
A što se tiče tzv tuzlanskih firmi ta tema je u stvari izmišljotina FTV i njenih dopisnika, svaka firma treba da propadne ako ne posluje pozitivno ( a ove pomenute su se raspale ima 10 godina), i u razvijenim zemljama propada i po 20 hiljada firmi godišnje i to je normala o tome se i ne izvještava niti se dramatizira. To je problem vlasnika firmi a ne radnika, niti medija. Ne trebaju firmama ni donacije, ni dotacije ni sadaka radnicima, treba samo firmama omogućiti da normalno posluju, a onda se opet vraćamo na pomenutu stopu doprinosa.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ne daj Bože nikome, i ne radi se o tome da nemam razumjevanja, ali zahtjevi "obespravljenih radnika uništenih tuzlanskih firmi" su postali zaista pretjerani i neizvodljivi.
Sada traže da 1.000 njih ( da ne nabrajam firme) budu na budžetu TK do, pazi ovo "pokretanja proizvodnje u DITI, Konjuhu, Aidi, Livnici, pa tu su još i radnici hotela Tuzla prišljepani kojima je isplaćena naknada, Guming, koji je livada, pa Gredelj sutra možda itd itd...u nedogled. Ko god nema posla na budžet.
Ovo tjera investitore začepljenog nosa daleko od BiH, a poseban problem će Novalić imati sa sopstvenim stranačkim strukturama kada čačne u neke privilegije, biračko tijelo...a eto lokalnih izbora već za godinu i 9 mjeseci !
Pandemonium
Sada traže da 1.000 njih ( da ne nabrajam firme) budu na budžetu TK do, pazi ovo "pokretanja proizvodnje u DITI, Konjuhu, Aidi, Livnici, pa tu su još i radnici hotela Tuzla prišljepani kojima je isplaćena naknada, Guming, koji je livada, pa Gredelj sutra možda itd itd...u nedogled. Ko god nema posla na budžet.
Ovo tjera investitore začepljenog nosa daleko od BiH, a poseban problem će Novalić imati sa sopstvenim stranačkim strukturama kada čačne u neke privilegije, biračko tijelo...a eto lokalnih izbora već za godinu i 9 mjeseci !
Pandemonium
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ljudi traže stabilnost a ovakav način vođenja države i svih institucija koje su vezane za državu pokazuju da stabilnosti i korektnog rada nema. Zanimljivo je da administracija već odavno najveći problem BIH a taj problem niko ne rješava. Jer ako privatni sektor i pored ovakvih prepreka silnih institicija i birokrata uspjeva i raditi i izvoziti i ostvarivati dobre rezultate, ako građani mogu imati 9 milijadi KM na štednji onda to znači da bi bez ovakve administracije život u BIH bio bolji za nekoliko puta.
Na prvi pogled zvuči gotovo nevjerovatno, ali s ekonomske strane je vrlo logično: građani BiH nikada više nisu štedjeli novac u bankama.
Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, u novembru prošle godine depoziti stanovništva prvi put su premašili devet milijardi KM zabilježivši impresivan rast u odnosu na prošlu godinu veći od 10 posto.
U teškoj situaciji ekonomske krize, u kojoj 60 posto stanovništva živi na granici ili ispod granice siromaštva, štednja raste nesmanjenim tempom.
Čak i uprkos tome što su prosječne kamatne stope na depozite u padu te se sada uglavnom kreću oko 1,5 posto nakon nekadašnjih oko 2,5 posto.
Objašnjenje je logično, u vrijeme krize štednja je najsigurnija investicija.
Banke su “sigurno utočište” za slobodni raspoloživi novac Bosancima i Hercegovcima, kao što su to investitorima valute - franak, dolar jen ili robe - zlato i srebro.
Mnogi su se u vrijeme “berzanskog balona” 2007. godine opekli ulazeći u špekulantske berzanske poslove bez prethodnog znanja te su mahom izgubili, pa su očito shvatili da je najbolje držati se banaka i sigurnog prinosa na kamate.
Ako se osvrnemo malo u prošlost dolazimo da frapantnih podataka.
Depoziti stanovništva prije deset godina, dakle 2004, godine, iznosili su svega 2,33 milijarde KM, što znači da su se u međuvremenu učetverostručili.
Samo u periodu ekonomske krize depoziti građana porasli su za oko 3,2 milijarde KM ili za oko 55% posto budući da su septembra 2008. u pretrkrizno vrijeme iznosili 5,8 mlrd KM.
Nesumnjivo da je veliku ulogu u očiglednom povjerenju koje bh. građani imaju u banke doprinio institut osiguranja depozita.
Ovih dana kada se pokazalo da su osigurani depoziti za klijente propale Bobar banke sigurni, da je Agencija za osiguranje depozita BIH odgovorila zadatku, mnogi građani mogli su se uvjeriti da njihov novac do limita koji garantuje država neće propasti.
Bilo bi dobro da vlasti BiH razmisle o podizanju limita osiguranja na 75.000 KM ili 100.000 KM, što bi bio dodatni oslonac za štediše.
No, kao što je pohvalno što postoji povjerenje u bankarski sektor, tako s druge strane nije dobro što se novac u vrijeme krize toliko štedi.
To znači da se on ne oplođuje, da se ne investira i da nije stavljen u funkciju razvoja.
Upravo ovih dana u prvom intervjuu u funkciji budućeg federalnog premijera, Fadil Novalić je između ostalog, ukazao na potencijal koji leži u depozitima pohranjenim u bankama.
Ali, ono što sigurno kvari skoro savršenu sliku oko depozita jeste njihova ročnost, jer je većina kratkoročnih, a što nije “investicijski pogodan materijal”.
To u krajnjem smeta bankama, kojima u situaciji kada je presušilo finansiranje iz inostranstva, između ostalog i od banki-majki (podaci regulatora govore od početka krize čak za 50%), depoziti predstavljaju glavni izvor finansiranja. Na njih otpada čak tri četvrtine ukupnih izvora sredstava.
No, s kratkotočnim novcem ( više od 70 posto oročenih depozita je na period od jedne do tri godine) ne možete raditi na aktivnoj strani nešto dugoročnije, dakle ne možete investirati.
Čak su regulatori uočili jednu anomaliju koja je upravo proizvod ove situacije. Budući da nemaju novca za dugi rok, banke odobravaju kratkoročne kredite koji se obnavljaju, odnosno zatvaraju novim kratkoročnim plasmanima, što suštinski znači dugoročno kreditiranje iz kratkoročnih izvora.
Ovo, prema mišljenju regulatora, može predstavljati ozbiljan problem u narednom periodu i potencijalnu opasnost za likvidnosne pozicije banaka.
Nakon svega, očito je da premisa da novac koji građani drže u bankama predstavlja ogroman potencijal u suštini i ne vrijedi jer je uglavnom riječ o “pasivnom” kapitalu u smislu investicija.
Ipak, bi dakle bilo dobro da novac što manje stoji, da je što više u opticaju jer bi to značilo da je u funkciji rasta, razvoja i stvaranja novih vrijednosti.
To pogotovo važi za novac koji banke drže u Centralnoj banci BiH iznad obavezne rezerve, a koji je dostigao iznos od čak 2,4 mlrd. KM.
S ozbirom da su za neki novi investicioni cklus zainteresovani i država i banke, trebalo bi razgovarati o načinima kako da se on aktivira.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
U izvještaju načelnika Općine Srebrenica Ćamila Durakovića i općinske uprave/administrativne službe za 2014. godinu, dostavljenom za naredno zasjedanje Skupštine općine Srebrenica koje će biti održano 29. januara, potvrđeno je da je srebrenički Cimos kupila firma Prevent.
"U oblasti otvaranje radnih mjesta moramo istaći Prevent koji je stalno uposlio 84 radnika i što je veoma važno očekujemo proširenje proizvodnje i zapošljavanje većeg broja novih radnika. Krajem 2014. godine Prevent je kupio fabriku Cimos jer je uprava grupacije Cimos iz Kopra imala u planu da u BiH zatvori tri svoja pogona, Srebrenicu, Sarajevo i Zenicu", navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju.
Potvrđeno je, također, da kupovinom srebreničkog Cimosa neće doći do otpuštanja radnika.