Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

Vlada Srbije će do kraja sedmice raspisati tender za privatizacionog savjetnika za prodaju Telekoma Srbija, a kako Al Jazeera saznaje u Vladi, za kupovinu su već sada zainteresovani Deutsche, France i Austrian Telekom, kao i investicioni fondovi iz SAD-a te Evropska banka za obnovu i razvoj.

Kad se, nakon više od deceniju kako se proizvodi, iPhone krajem prošle godine pojavio u Srbiji ta Telekom Srbiju i njihovu mobilnu mrežu - mts to je značilo veliki, ali nedovoljan uspjeh da Vlada odustane od privatizacije najveće telekomunikacione kompanije.

Ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže kako ne smije da im se ponovi 2011. godina, kada je pokušaj privatizacije propao. Tada je za 51 posto vlasništva traženo 1,4 milijarde eura.

"Sada sve možemo da dozvolimo, ali ne smemo da dozvolimo jednu stvar da se uđe u ovaj proces, a da se iz njega izađe na sličan način kao 2011. godine. To bi dodatno i oborilo cenu Telekoma. I Telekom bi izgubio verovatno još jedan broj korisnika jer se to dogodilo 2011. godine", ukazuje Ljajić.

U svom Telekom Srbija sastavu ima fiksnu i mobilnu mrežu, te internet, a 90 posto građana koristi fiksnu mrežu posredstvom njega. Najveći konkurent u mobilnoj mreži - Telenor, približio mu se prema broju korisnika.

Država najveći vlasnik

Država je sa 58 posto najveći vlasnik Telekoma, 20 posto je u vlasništvu kompanije, 15 posto građana Srbije i sedam posto malih akcionara. Ta kompanija zapošljava čak 9.800 ljudi.

I upravo je broj zaposlenih najveći problem Telekoma, kažu ekonomski analitičari, jer druge dvije mobilne kompanije isplaćuju 10 puta manje novca na plate, a ulažu u razvoj.

"Pokazalo se da kod nas država ne ume da upravlja, da je loš vlasnik, postavlja pogrešne ljude, ne bira pravi menadžmet i profesionalce nego postavlja ljude koji će da slušaju naređenja političkih partija", smatra Milan Ćulibrk, ekonomski analitičar i v.d. glavni urednik Nina.

Kada bude izabran, posao privatizacionog savjetnika biće da odredi cijenu i udio u Telekomu koji se prodaje. Ne spekuliše se o cijeni, ali znaju šta će sa novcem.

"Taj novac neće ići za krpljenje budžeta i rupa. Taj novac će ići za otplatu loših kredita, odnosno kredita koje smo uzeli po nepovoljnim uslovima. I ići će u investicije i razvoj kako bi podstakli jedan novi investicioni ciklus i radili na otvaranju novih radnih mesta", najavljuje ministar Ljajić.

"Od samog početka vladi treba novac i to je glavni motiv da se prodaje Telekom, ali sa druge strane uzimanjem dividende država ga je već stavila u lošiju poziciju nego njegove konkurente. Kada gledate statistiku, oni su u prošloj godini u kontinuiranom bilansu imali manje prihode nego u prethodnoj", upozorava Milan Kovačević, ekonomista i konsultant za strana ulaganja.

U Vladi Srbije objašnjavaju da je kriza iz 2008. godine uticala na to što Telekom nije prodan 2011, ali sada je, vjeruju, stvoren dobar ambijent, jer strane telekomunikacione kompanije imaju više novca.

Telekom Srbije je 65-odstotni vlasnik Telekom Srpske, Banjaluka.

Godina privatizacija

Godina 2015. bi mogla da bude godina privatizacija u Srbiji, jer će vlada uskoro potražiti i strateškog partnera za aerodrom Nikola Tesla, a razmišlja se i o rudarskom basenu Bor.

Istovremeno, do sredine januara biće raspisani tenderi i za prodaju 250 kompanija koje su i dalje u državnom vlasništvu.

Novom početku nadaju se u nekadašnjem farmaceutskom gigantu. Partijsko upravljanje Galenikom i nesnalaženje na otvorenom tržištu utjecali su na to da ova kompanija nekadašnjih 50 posto udjela na tržištu svede na tek 10 posto.
Novom strategijom koju primjenjuju već godinu dana, Galenika se stabilizira.

To je, kako smatraju u Vladi, dovoljno dobro da zainteresira potencijalne investitore za Galeniku, pa je tu kompaniju zajedno sa još 500 preduzeća, odlučila da privatizira.

[panzer]

U pravu su. Kad mogu Banovići što ne bi i Bugojno. Samo kopati i raskopati pa kome se proda:

Općinsko vijeće Bugojno danas je usvojilo Odluku o osnivanju Javnog poduzeća za eksploataciju uglja, koji bi bio u općinskom vlasništvu.

''Mislim da će Bugojno imati jedan veliki gigant, koji će biti u interesu ne samo lokalne zajednice već i regije. Otvaranje Rudnika promijenit će ekonomsku sliku grada, i omogućiti nam izravno zapošljavanje oko 500 radnika. Vjerujem da ćemo imati podršku viših razina vlasti'', kazao je Feni načelnik Hasan Ajkunić.

Procjenjuje se da rezerve uglja u bugojanskom bazenu iznose oko 100 milijuna tona i da se najveća nalazišta nalaze na potezu Kotezi-Milanovići.

[proleter]

Obožavam ovakve optimističke tekstove i lupetanja brojevima. Kao što su svojedobno vijećnici Livna dodijelili koncesiju nekim strancima koji su navodno trebali od tamošnjeg lignita da prave naftu. Da je iko samo otišao na internet da provjeri da li to iko radi u svijetu i da je to samo u domenu teorije (niko je ni u laboratoriji nije dobio iz lignita).
Ovdje je stvar malo realnija, ali ipak na dugom štapu.
Prvo mi smeta što se ne kaže kojih rezervi (A,B, C1, C2, D).
Jer jedno su geološke rezerve a drugo eksploatacione ( one koje se dostupnim tehnologijama uz razumnu cijenu koštanja mogu iskoristiti i po tržišnim uslovima plasirati).
Dakle ne znamo ni u kojoj fazi geoloških istraživanja je sve ovo. Da li se radi o dokazanim ili predpostavljenim ("D") rezervama.
Zavisno od detaljnosti istražnih geoloških radova dokazuju se kategorije rezervi neke sirovine. U tom procesu obavezno je i industrijsko ispitivanje kvaliteta ( ne samo laboratorijsko). Da li je urađena studija uticaja na okoliš već, i da li je prošla javna rasprava0 ??
Ketegorija " A" rezervi su dokazane Elaboratom o geološkim rezervama, koji mora biti revidiran od nezavisne komisije ili institucije i na osnovu njega se radi rudarski projekat.
Dakle sve to može trajati i decenijama, ako čitav proces nije zaokružen finansijski, politički, ako ne zadovoljava sva tri stuba principa održivog razvoja (ekonomski, ekološki, socijalni).
Čak i u ovakvoj BiH, sa lokalnim šerifima tipa Mirsada Kukića, više se ne može raditi bez ovog svega gore navedenog.

[panzer]

Zato sam i napisao neka odmah počnu kopati. Ovo je više urađeno s ciljem da pokušaju preduhitriti više instance jer bi se od lokalnih šefova pretvorili u one koji "kreiraju energetsku politiku" i kao štite opštinu od nekakvih elektroprivreda koje bi kao napravili rudnik i TE.

[panzer]

Isječak iz "bhdana", sindikalista:

DANI: Trebaju li Bosni i Hercegovini 3DE, Arix i Ava?

MEHMEDOVIĆ: Ako je Fabrika deterdženata Dita za vrijeme agresije od 1992. do 1995. godine za odbranu države dala 5.500 tona deterdžentskih proizvoda, onda je normalno da ta fabrika treba državi i da bi trebala da opstane. Međutim, ovdje su preovladali neki neljudski odnosi. Jednu takvu fabriku koja je bila peta u Evropi pustili su da propada. Dita je u bivšoj Jugoslaviji jedina bila industrija deterdženata, znači firma koja je imala svoj razvoj, svoj institut, firma koja jedina je radila deterdžente za pivare, mljekare, domove zdravlja, kliničke centre, za održavanje bazena. Sve je to nečijim pogrešnim potezom i pogrešnom politikom uništeno. Ljudi su otvarali u podrumima neke mini fabrike i doveli fabriku u ovakvo stanje.

Imali su izuzetno kvalitetne deterdžente i sredstva za čišćenje i šteta je što privatizacija nije odrađena kako treba. Sigurno je da su dosta dugova uvalili novom vlasniku ali ni on nije pokazao maksimum volje da spasi fabriku.

[panzer]

Ima zanimljivih stavki:

Glavni odbor SDA danas o mjerama za oporavak ekonomije: Registracija posla za marku

Smanjenje javne uprave i njeno vezivanje za broj stanovnika na svim nivoima, uz povećanje efikasnosti, te izbalansiran pravilnik o platama za sve nivoe vlasti u toj istoj upravi, stavke su ekonomske politike koju će danas, kao uvodničar na sjednici Glavnog odbora SDA, predstaviti Fadil Novalić, privrednik iz Gradačca i jedan od kandidata za novog federalnog premijera.
Kako se moglo čuti u ovoj stranci, dobar dio ekonomskog programa uradio je sam Novalić, ali su u njega ugrađene i sugestije koje su slali odbori stranke iz svih krajeva države. Među mjerama se nalaze i nove zakonske procedure koje zabranjuju budžetske deficite, sa planom postupnog rješavanja starih, kao i program restrukturiranja javnih preduzeća, po zakonu o fiskalnoj konsolidaciji.

Češljanje sa biroa

U Konceptu ekonomskog razvoja BiH za period 2014-2018. godina, kao strateški cilj navodi se smanjenje opterećenja na rad, gdje je predviđeno ukidanje neoporezivih stavki (topli obrok i regres) u plati, te pojednostavljenje obračuna plata i uplate obaveza.

Jedno od poglavlja u ovom dokumentu nazvano je Reforme tržišta rada. Ono sadrži potpuno oslobađanje od obaveza prve dvije godine rada, restrukturiranje rada biroa za zapošljavanje, gdje je predviđeno brisanje sa spiskova onih koji su "na birou zbog radne potrebe", a poslodavcima će biti opet omogućeno, ukoliko se ovaj dio dokumenta realizuje, da ukinu obračun i isplate za minuli rad, kao i to da u osnovicu plate uvedu radne vještine. Među brojnim prijedlozima nalazi se i onaj o formiranju agencija za iznajmljivanje radnika za povremene i sezonske poslove.

Poboljšanje poslovnog okruženja još je jedno poglavlje o kojem će se danas govoriti u sarajevskom Uniticu, gdje će se održati sjednica GO SDA. U njemu su zastupljene pojednostavljene procedure za registraciju preduzeća, o kojoj se dosad mnogo pričalo, a skoro ništa nije uradilo, potom vremenska ograničenja za dobijanje urbanističke, građevinske i energetske saglasnosti, formiranje privrednih sudova i javnih e-registara za licence i dozvole, kreditne linije za mlađe od 30 godina, koji bi registraciju poslovne aktivnosti na šalterima svoje općine trebali plaćati jednu marku!

Prodaja imovine

Kada je riječ o aktiviranju resursa, što je također jedno od poglavlja, predstavnici SDA sa koalicionim partnerima, a u Federaciji su to Demokratska fronta i HDZBiH, trebali bi raditi na donošenju efikasnog zakona o javno-privatnom partnerstvu, funkcionalnijem zakonu o koncesijama, bržoj privatizaciji državnih kapaciteta, uvođenju ciljanog korporativnog upravljanja u preduzećima, prodaji imovine u inostranstvu iz pasivnog podbilansa, privlačenju investicionog potencijala naše dijaspore... Kada je riječ o prodaji imovine u inostranstvu, ta bi sredstva, po ovom dokumentu, trebalo usmjeriti u restrukturiranje penzionog fonda.

Novalić bi danas trebao govoriti i o pomoći poljoprivrednicima, naročito onima čiji su resursi stradali u majskim poplavama prošle godine, te formiranju agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Neizostavni dio programa je i priča o borbi protiv korupcije, a tu su predviđena rješenja po kojima bi i sami građani trebali biti neka vrsta supervizora, uz naravno transparentne javne procedure u nabavkama

[panzer]

"Prosta računica". Sasvim sigurno je da veliki broj firmi koristi navedene olakšice jer ih dosta izvozi a dosta ulaže. I cementara kakanj i Mann-Hummel koriste te olakškice a vjerovatno i velike domaće firme koje se tek razvijaju. Ovdje treba dodati bar još 30% više od pomenutih 1,6 milijardi dobiti.

Naime, prema podacima Porezne uprave FBiH poreski obveznici su u prošloj godini uplatili 161,6 miliona KM poreza na dobit. S obzirom na to da je stopa poreza na dobit u Federaciji 10 posto, prostorom računicom se dođe do cifre da je dobit firmi 1,6 milijardi KM.

Olakšice

No, ovaj podatak ne treba uzimati zdravo za gotovo pošto je Zakonom o porezu na dobit predviđeno oslobađanje određenih kategorija preduzeća. Poreza na dobit su oslobođenje firme koje više od 30 posto prihoda ostvaruju od izvoza, zatim firme koje pet godina uzastopno investiraju ukupno 20 miliona KM, te forme koje imaju 50 posto zapsolenih invalida i osoba sa posebnim potrebama.

I pored toga, ovo je dobar pokazatelj profitabilnosti firmi. Inače, u FBiH je registrovano više od 119.000 poreskih obveznika, od toga je 46.000 pravnih lica, 26.000 poslovnih jedinica i 46.000 fizičkih lica - poduzetnika.

Za ilustraciju, prijaratni gigant Energoinvest je sam prije rata imao godišnji promet preko milijardu dolara, dok današnje najveće bh. kompanije ostvaruju promete oko pola milijarde maraka.

Primjera radi, jedna od najvećih njemačkih kompanija Lufthansa 2013. godine je imala profit od 1,9 milijardi maraka (990 miliona eura), što je više nego profit svih kompanija u Federaciji BiH.

Naplata proeuza na dobit, a time i profitabilnost kompanija, u periodu 2010 - 2014. godina imala je trend rasta izuzev 2011. kada je zabilježen pad naplate poreza na dobit zbog ekonomske krize koja je bila prisutna u cijelom svijetu, pa i Federaciji BiH.

Najniža stopa

Stopa poreza na dobit u Federaciji BiH najniža je u regionu. Prosječna stopa poreza na dobit u Evropi iznosi 30 posto.

Prema podacima Porezne uprave, u 2010. godini po osnovu poreza na dobit napalćeno je ukupno 186.084.414 KM, što je za 16,35 posto ili 26.147.349 KM više u odnosu na 2009.

U 2011. naplaćeno je ukupno 138.831.071 KM, što je za 4,61 posto ili 47 miliona KM manje u odnosu na 2010.

Istovremeno, 2012. je naplaćeno je 148.709.501 KM poreza na dobit, što je za sedam posto ili 9.878.592 KM više u odnosu na godinu ranije, dok je u 2013. naplaćeno 151.026.013 KM, 1,56 posto ili 2,3 miliona KM više u odnosu na isti period u 2012.

[panzer]

Bilo bi dobro kada bi se dobio koncesionar za dio autoputa jer bi to i ubrzalo izgradnju i morao bi biti neko sa zvučnijim imenom odnosno neko ko na duži rok planira ostati u BIH.

"Završene su pripreme za novi investicioni ciklus izgradnje autoceste na Koridoru Vc. U 2015. godini počet će se sa izgradnjom autoceste od petlje Međugorje do Počitelja kao i nastavak izgradnje Zeničke zaobilaznice. Prvi put u BiH smo blizu realizacije izgradnje dionice Žepče – Doboj jug putem koncesije kao modela finansiranja izgradnje autoceste. U toku je ekproprijacija zemljišta Tarčin – Konjic.“, naveo je Karić, te dodao da je u posljednje tri godine za realizaciju izgradnje autoceste obezbjeđeno 240 miliona eura za dalju izgradnju Koridora Vc.

[panzer]

Bosanskohercegovačke tekstilne industrije Fortitudo d.o.o. Travnik i Napredak d.d. Tešanj, koje posluju u okviru AS GROUP, u toku 2014. godine proizvele su zajedno više od 430.000 odjevnih predmeta za inozemna tržišta.
Fortitudo i Napredak u 2014. proizveli više od 430.000 odjevnih predmeta Tako je Fortitudo u prošloj godini proizveo ukupno 340.000 odjevnih predmeta, od čega 85.000 ženskih kaputa i mantila, te 255.000 muških sakoa, hlača i odijela, izvezenih u Njemačku, Italiju, Švedsku, Kinu i Ameriku.

Ukupni proizvodni rezultat tekstilne divizije AS GROUP upotpunio je Napredak iz Tešnja koji je u Italiju, Njemačku, i Libiju, izvezao više od 91.000 komada odjeće.

Napredak d.d. Tešanj, s tradicijom dugom skoro 60 godina, za svjetske modne brandove proizvodi gornje odjevne predmete, kao što su mantili, kaputi, jakne, blejzeri, u skladu sa svjetskim tekstilnim standardima.

Zahvaljujući uspješnom poslovanju u prethodnom periodu, omogućen je dalji razvoj tekstilne divizije u AS GROUP. Planirana su dalja ulaganja u nove tehnologije i zapošljavanja, iako je već u tekstilnoj diviziji AS GROUP trenutno ukupno zaposleno 1.050 radnika, saopćeno je iz ove kompanije.

[panzer]

Iz nikakvog ambijenta pokušava se napraviti nešto. Valjda će ovi koliko toliko popraviti stanje kod sebe. Mada, sve je to kratkog daha dok god su doprinosi preveliki:

Počela finansijska konsolidacija firmi u FBiH: Ovo smo čekali godinama
Pokretanje postupka finansijske konsolidacije Vlada Federacije BiH, između ostalih, odobrila je privrednim društvima Konfekcija Borac iz Travnika, Olimpu iz Gračanice, Mapexu iz Maglaja, te Heliosu iz Banovića....

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/po ... i-godinama

A radnici Hidrogradnje imaju želju da ih vodi ovaj što je gurao zakon o finansijskoj konsolidaciji. Bilo bi zanimljivo vidjeti prilično uspješnog bivšeg ministra kako ga zafrkava neki birokrata iz domaće administracije jer firma nema "potvrdu o potvrdi".:

Radnici Hidrogradnje žele najboljeg: Trhulja za direktora
Radnici Hidrogradnje d.d. Sarajevo uputili su javni poziv federalnoj, ali i državnoj vlasti da hitno intervenišu kada je u pitanju ova kompanija. Oni traže da se preduzeće dovede u okvire zakonitog upravljanja u većinskom državnom vlasništvu, ali na način da se humana inteligencija nadziranja i upravljanja ovom kompanijom promijeni.

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... -direktora