Vijesti iz ekonomije/privrede

[proleter]

Ovo je iznenađenje za mene, ali uklapa se u ove gore postove o našim firmama koje se šire u pravcu proizvodnje
Bingo pokrenuo farmu alpskih koza :
http://www.rtvtk.ba/index.php?option=co ... Itemid=197

[one]

EU
Nova europska pravila o označavanju hrane
Objava: 13.12.2014 / 20:29

Nova europska pravila o označavanju hrane


Europski građani moći će izbjeći alergije u restoranima i konzumiranje nanomaterijala te brojiti kalorije bez povećala zahvaljujući novim europskim propisima o označavanju hrane koji danas stupaju na snagu.

Nove mjere stupaju na snagu danas, 13. prosinca, tri godine nakon što su prihvaćene, nakon dugotrajnih pregovora i kompromisa s poljoprivredno-prehrambenom industrijom.

Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis istaknuo je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju potrošače pružajući im jasnije i točnije informacije o hrani koju kupuju i jedu.

S obzirom na sve češće alergije i intolerancije na hranu, prisutnost 14 najčešćih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim proizvodima, uključujući hranu koja nije pakirana, što znači da se to odnosi i na pekarnice, restorane i kafiće.

Kad je riječ o keksima ili slatkišima koji sadrže ulje i biljne masnoće, proizvođači će morati precizirati je li riječ o palminu ulju, suncokretovu ili nekom drugom. Prisutnost proizvedenih nanomaterijala u hrani, primjerice u čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili juhama, morat će također biti označena jer bi mogli biti štetni za zdravlje.

Uvodi se i obvezno označavanje podrijetla svježe svinjetine, ovčetine, kozetine i mesa peradi, a do sada je to vrijedilo samo za govedinu.

Označavat će se i podrijetlo ribe, njezin komercijalni naziv, vrsta, zona ulova i vrsta mreže kojom je ulovljena. Jasno će se navoditi i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se hrana prodaje odmrznuta.

EU želi također suzbiti krivotvorenje hrane i pića koje je velik problem.

[panzer]

Hm, ovo će trebati pratiti. Hoće li funkciononisati:

Prva izmjena je da se plaćanje PDV-a obavlja zadnjeg dana u mjesecu, a ne kao sada do desetog dana u mjesecu. Druga je uvođenje obveze plaćanja PDV-a za mala poduzeća po naplati potraživanja umjesto sadašnjeg propisa po kojem je plaćanje obvezno po izdavanju fakture.

http://dnevni-list.ba/web1/placanje-pdv ... d-travnja/

[proleter]

Još Goražde do nove godine i za 2014. je dosta
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... 70+radnika

[proleter]

Evo za svakoga po nešto, malo starih zasluga, malo politike, a malo i dodvoravanja nekima....
Pisao sam ovdje da će biti iznenađenje ako ovaj momak iz firme "Bosnet" Samir Lagarija ne bude menadžer godine, i evo dobio je u jednoj kategoriji neko priznanje.
Mada me čudi da nema nikoga iz ovih Tešanjskih firmi, Klas, Vispak, HIFA group...
Isto me čudi da nikada nema Senada Džambića (Bingo), a priznanje dobije direktor Konzuma za BiH, nidje veze.

http://www.ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti ... ad-image-0

[slavuj]

Dodjela ovih priznanja je svaka za sebe,marketinški projekat.Prvi i najbolji je uvijek onaj ko najbolje,ili najviše plati organizatoru.
A najbolje plačaju oni koji plačaju tuđim parama.I zato su tu uvijek oni koji u svoju korist upravljaju tuđim kapitalom.Nekada je ova priznanja redovito dobijao Arslanagić,čak i ovo za životno djelo,kao ovaj iz BH Telekoma.A prije njega je ,recimo,redovni dobitnik bio direktor Borac dd,Travnik.Grupavija AS i BIngo se bore za mjesto na tržištu a ako baš budu morali,platit će i ova priznanja.
Sve se može kupiti,kao Čelam,kao Kurbegović,kao Nikšić ili kao Sarajlić.
Da podsjetim,ličnot godine u RS-u je Dragan Čović.Iz Beograda,da mu to priznanje urući,došao je nekadašnji Vojvoda lično.A Čović je morao ponovo uvježbavati ćirilicu,apsolviranu u stara dobra SOKOlska vremena.

[slucajni prolaznik]

Ovoga puta kalimero s tobom se u potpunosti slažem

[proleter]

I ja moram priznati da se sve češće slažem sa Slavujem.
I nije samo da je kod nas sve na prodaju ( pa i mediji i nevladin sektor, o pravosuđu da ne govorim) nego je problem što smo postali tako jeftini.
Spomenuo je slavuj danas Mulahasanovića iz FDS-a, nedovršene hotele i Oslobođenje.
Sjećam se dobro kako su ga napadali, kada odjednom muk.
Što bi rekli navijači, leg'o treći primjerak.
Ova kupovina dionica propale Vakufske banke je višnja na šlag, biser...o kojem niko ne piše.
A siva eminencija izvlačenja novca iz FDS-a zamalo da budu nagrađena mjestom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Ne vjerujem da ćemo takve ikada vidjeti u ovoj pozijcii kao Lipovaču danas. Koju je btw vjerovatno ovaj i zaslužio.

[one]

sklopu borbe protiv korupcije i utaje poreza do 2017. uvodi se obvezna uspostava središnjih nacionalnih registara o stvarnim vlasnicima tvrtki, trustova i drugih pravnih osoba, s njihovim imenima, mjesecom i godinom rođenja, nacionalnošću i državljanstvom

Objavljeno 14.58, 18.12.2014.

Europska unija postigla je dogovor o novim pravilima kojima se želi iskorijeniti porezna evazija te spriječiti pranje novca i financiranje terorizma putem fiktivnih tvrtki.

EU novim pravilima želi spriječiti iskorištavanje fiktivnih tvrtki za financiranje terorizma, pranje novca zarađenog kriminalom i poreznu evaziju.

Direktiva, četvrta zaredom, prvi put predviđa obveznu uspostavu središnjih nacionalnih registara o stvarnim vlasnicima tvrtki, trustova i drugih pravnih osoba, s njihovim imenima, mjesecom i godinom rođenja, nacionalnošću i državljanstvom.

Banke, računovođe, odvjetnici, trgovci nekretninama i kockarnice također će morati pripaziti na transakcije svojih klijenata.

Slobodan pristup registrima imat će mjerodavne nacionalne vlasti iz cijele Unije, dok se djelomičan pristup predviđa za banke kako bi mogle provjeriti tko su im klijent, i bilo koju drugu zainteresiranu stranu, uključujući istraživačke novinare, ako dokažu "legitiman interes".

Nove mjere trebale bi stupiti na snagu 2017

[panzer]

Zanimljiv osvrt na drvnu industriju. Vrlo jak potencijal u tom sektoru ali i se obavezno mora poštovati izvor sirovine. Imajući u vidu karakter vladajućih struktura mala je šansa da će se raditi nešto više na kvalitetnom održavanju šuma. Kada sam prije par godina vidio stanje planine Konjuh odnosno količinu oboljelog šumskog područja tek onda sam shvatio da oni ne rade ništa na zaštiti.

Sama industrija namještaja značajno napreduje. Čak je i firma Namještaj d.d Gradačac vratila dobar dio svoje proizvodnje.

Zašto su šume naš najvažniji resurs i kako je moguće u kratkom roku zaposliti 25.000 novih radnika u industriji namještaja, u današnjoj kolumni objašnjava Muhamed Pilav, direktor kompanije MS&WOOD, bosanskohercegovačkog proizvođača namještaja koji u stopostotnom obimu izvozi svoje proizvode na zahtjevna svjetska tržišta.

Bosna i Hercegovina je oduvijek bila bogata šumama. Dokazali smo i ranije da znamo gazdovati ovim resursom budućnosti. Za početak, vratimo šume zajednici. Neka konačno prevlada javni interes na korist i dobro svih.

Najveći izvoznik u FBiH je sektor prerade drveta. U 2013. godini izvoz je bio milijardu i stotinu pedeset miliona KM, sa izrazito pozitivnim odnosom izvoza u odnosu na uvoz.

Trenutno u šumarijama radi 5.000 radnika a prosječna neto plaća je 828,00 KM.

U preradi drveta radi (osim proizvodnje namještaja) 6.417 radnika, a prosječna plaća je 440,00 KM. Sektor proizvodnje namještaja upošljava 3.929 radnika, dok je prosječna plaća 501,00 KM.

Trenutno stanje u šumama nije na zadaovoljavajućem nivou i mora se hitno unaprijediti. Pod šumama je 58% površine FBiH. Od toga većina su izdanačke šume (niska i sitna). Površina pod izdanačkim šumama se konstantno povećava (nije u skladu sa zakonom), dok se površina pod visokim šumama (kvalitetnim) smanjuje. Zbog svega toga, potrebno je da se hitno pokrene pošumljavanje zapuštenih i devastiranih površina sa sjemenom ili sadnicama bukve, hrasta, jasena, američkog oraha, itd. Uz sadašnjih nešto više od 10.000 radnika, unaprijeđenjem stanja u oba ova sektora možemo u narednih 5 godina zaposliti 25.000 novih radnika.

S tim vezi, proizvodnju finalnih proizvoda od drveta treba hitno proglasiti strateškom industrijom iz više razloga a navest ću samo neke:
1. Povećanje broja novih radnika (trenutno evidentirano 391.000 nezaposlenih)
2. Smanjenje jaza izvozno uvozne bilance
3. Veliko učešće domaćih sirovina
4. Znatno otvaranje radnih mjesta u pratećim industrijama
5. Razvoj nerazvijenih općina i sela
6. Smanjenje ovisnosti u uvozu plina i nafte
7. Povećanje turističkih potencijala
8. Niži troškovi otvaranja radnog mjesta nego u drugim sektorima
9. Doprinosi smanjenju globalnog zagrijavanja i zagađenja zraka
10. Povećanje učešće obnovljenih izvora energije, što znači da nećemo morati plaćati penale za ispuštanje štetnih plinova u atmosferu prema stnadardima EU kada postanemo članica, nego ćemo moći prodavati pozitivne efekte na proizvodnju kiseonika i smanjenje CO2.

Sa šumama moramo odgovornije upravljati jer su one veoma bitne za budućnost naše djece. Važno je poštovati ekološke principe u korist cijelog društva (a ne pojedinaca).

Upravljanje šumama mora biti ekonomski održivo ali ne na štetu proizvodnje namještaja. U firmama i ustanovama koje upravljaju šumama mora se znatno popraviti efikasnost. Ako se to ne desi u kratkom periodu, upravljanje šumama treba dati pod koncesiju a država da kontroliše kako koncesionar upravlja šumama.

Zato je potrebno uvesti porez na neobrađeno i nezasađeno zemljište.

Zatim, možemo privatne vlasnike zemljišta stimulisati (besplatnom podjelom sjemena ili sadnica) da na svom zemljištu zasade npr. slavonski hrast ili američki orah.

Neophodno je kod sadnje odabrati vrstu drveta koja odgovara vrsti zemljišta na kome se sadi. Do sada je tu bilo velikih promašaja. Kod sječe našeg „zlata” (drveta) potrebno je ISKORISTITI sve dijelove. Moderni strojevi za sječu i najmanje grane sakupe, uvežu u snop i slože unakrsno za sušenje. A nakon sušenja se koriste za proizvodnju sječke, peleta ili briketa.

Hitno treba donijeti zakon o šumama na nivou Federacije.

Zakonom treba definisati obavezu izrade strategije upravljanja šumama i strategiju prerade drveta. Hrvatske šume posluju pozitivno a cijene oblovine su niže od naših. Sektori prerade drveta i šumarije moraju biti partneri.

Kod prerade neophodno je prednost u raspodjeli sirovina dati prerađivačima koji stvaraju veću dodanu vrijednost na sirovinu tj. finalistima (to su proizvodi koji se ne mogu dalje prerađivati ili dorađivati). Industriju namještaja treba organizirati na principu klastera.

Bukva koja raste u BiH je veoma rijetka u svijetu i treba je proglasiti zaštićenom vrstom od nacionalnog interesa, koja bi se koristila isključivo za proizvodnju finalnih proizvoda.

Jer, ako firma proizvodi samo dasku, te pri tom preradi 1.000 m3 mjesečno, ona otvara samo 5 radnih mjesta. Kada proizvodimo stolice na 1.000 m3 oblovine otvoramo 200 novih radnih mjesta. Sve firme koje prerađuju drvo treba razvrstati u 8 grupa ovisno o stepenu finalizacije. Prva grupa su oni koji proizvode dasku i slične proizvode a osma grupa su firme koje proizvode finalne proizvode.

Fabrike koje proizvode finalne proizvode moraju imati ugovore o snabdjevanju sa šumarijama na minimalno 10 godina uz obostrano poštivanje dinamike ispunjenja ugovora.

Cijene oblovine za 8. grupu moraju biti 20% niže nego za prvu grupu (primjer Hrvatska). Zbog toga što finalisti zapošljavaju znatno više radnika, imaju znatno bolje iskorištenje drvene mase i ne kradu šumu.

Modernoj Evropi veoma je stalo da ima što više šuma, zato je bitno istaći, da je za akciju pošumljavanja moguće dobiti bespovratna sredstva EU ili veoma povoljne kredite.

Cijela BiH se može grijati na: sječku, briket ili pelet umjesto uvoznog plina. Pelet proizveden po standardima EU ima manji stepen zagađenja od plina a još nijedan čovjek nije poginuo od eksplozije peleta.

BiH ne treba trošiti oskudne resurse na subvencioniranje proizvodnje iz: mini centrala, solarnih elektrana i vjetroelektrana, jer mi takvu opremu ne proizvodimo a možemo proizvoditi više nego dovoljno energije iz hidrocentrala i biomase.

Npr. Švedska je 2006. godine donijela odluku da potpuno pređe na bio masu u zadovoljavanju svojih energetskih potreba, i već za 8 godina će ispuniti 50% planiranog.

Drvo je najsigurniji i najbržerastući obnovljivi izvor energije.

EU planira do 2030. godine koristiti iz drveta 45% energije u odnosu na ukupne obnovljive izvore energije.

Bosna i Hercegovina je oduvijek bila bogata šumama. Dokazali smo i ranije da znamo gazdovati ovim resursom budućnosti. Za početak, vratimo šume zajednici. Neka konačno prevlada javni interes na korist i dobro svih.