Poslije Spreče još jedna velika investicija u stočarstvo.Možda se kasni ali ljudi se ipak okreću proizvodnji hrane koje je sve profitabilnije.
Evo opet malo o nafti:
Na ponovljeni međunarodni tender za izbor stručnog konsultanta koji će voditi pregovore za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte na području Federacije BiH s naftnim gigantom "Shellom", prijavilo se osam renomiranih firmi iz regiona i Evrope, saznaje "Dnevni avaz". Hazim Hrvatović, predsjednik Vladine komisije koja je pripremala tendersku dokumentaciju za izbor konsultanta, kazao nam je da su dokumentaciju otkupile 22 kompanije, a prijavu je poslalo njih osam. - Radi se većinom o firmama iz Engleske, Rumunije, Njemačke, ali i iz Hrvatske. Za deset dana znat ćemo imena firmi koje su ušle u pretkvalifikacionu fazu, a odabrat ćemo tri kompanije - rekao je Hrvatović. -
Zanimljiva konzumova promocija domaćih mljekara i proizvođača mliječnih proizvoda. Po svemu sudeći Bingo i domaća javnost su već imali uticaja na promjene u prodajnoj politici.
Pored ovoga, moglo bi se očekivati da Bingo i Konzum počnu nadmetanje akcijama snižavanja cijena što bi pogodovalo potrošačima, ukoliko se ne dogovore što nije rijedak slučaj.
• Kad možemo očekivati da počne istraživanje nafte u Federaciji BiH?
- Mislim da smo nakon stotinu godina najbliži da dođemo do početka istraživanja nafte. To je proces koji traje tri godine, odvija se korak po korak, zato što je i nama to novo. Morali smo raditi novi zakon, te čitav niz pretpostavki da dođemo u poziciju u kojoj smo sada, a ona je da Shell kao jedna od dvije najveće svjetske kompanije u istraživanju i eksploataciji nafte spremno čeka pregovore o koncesiji. Mi smo zbog nekih ograničenih stvari, koje se tiču naših zakona o nabavci, a koji nije baš usaglašen sa međunarodnim standardima, potpisali izbor konsultanta, jer nam je neophodna stručna pomoć u pregovorima. Dva puta je poništavan tender zbog nedovoljnog broja ponuda iako je nekada po 40 kompanija otkupilo taj tender. Međutim, ako od američkih, engleskih i drugih kompanija tražite da dostave uvjerenje od Suda BiH o nekažnjavanju, izvod iz banke da nisu blokirani, oni to ne poznaju, njihovi sistemi su uređeni i kod njih se to ne može desiti i takav papir ne mogu dostaviti, a pravno vi ne možete da ih pustite po našem zakonu i onda se svedete na neke lokalne firme koje uopšte nemaju referenci. Nakon dva tendera, koja su pala zbog tih uvjeta, treći je praktično pregovarački. Uglavnom, sada smo dobili osam ponuda, od kojih je pet validno, dvije su iz Velike Britanije, jedna je iz Austrije ili Njemačke, jedna od Srbije i Rumunije i jedna je Energoinvest sa jednom hrvatskom kompanijom, tako da očekujemo da od ovih pet validnih ponuda možemo izabrati tri sa kojima će se obaviti pregovori. Nadam se da će u ovom sazivu Vlade biti potpisan ugovor sa konsultantom i da će onda on dobiti rok od četiri do šest mjeseci da obavi pregovore sa Shellom, a sve to treba da odobre Vlada i oba doma Parlamenta. Ukoliko sve bude kako treba, polovinom naredne godine bi se mogao zvanično potpisati ugovor sa Shellom.
• Kada bi onda moglo početi istraživanje i kad ćemo osjetiti prve dobrobiti od toga?
- Kad potpisujete takav ugovor, on je dugoročan i bit će na period 30 do 50 godina po novom Zakonu o koncesijama. Realizacija takvog projekta je generacijski projekt sigurno za ovu našu državu. Dobrobit se može osjetiti već nakon nekoliko godina. Sigurno će se u prvoj godini izvršiti pripreme terena, pristupni putevi, geofizička ispitivanja, da bi se na prostoru površine oko 13.000 kvadratnih kilometara locirala mjesta na kojima bi se izvršile bušotine. To je za te prostore i za planinsko područje kao što su Dinaridi period koji može trajati od jedne do tri godine i tek nakon toga može doći do eksploatacije. Mi smo Zakonom o koncesijama utvrdili da koncesionar plaća naknadu za zauzeto zemljište. Ideja je bila ne da mi ostvarimo neki značajan prihod, nego da budućeg koncesionara natjeramo na brže aktivnosti kako bi se što prije oslobađao teritorij koji je zauzeo za istraživanje i locirao mjesta budućeg i mogućeg nalazišta nafte. Nalazišta nafte očekuju se na dubinama od četiri do osam hiljada metara, a procjena da samo jedna takva bušotina košta do 75 miliona dolara pokazala se tačnom. Ukoliko se nafta nađe, nakon dvije do tri godine bi se mogle osjetiti dobrobiti.
• Šta ako se to, ipak, ne desi, ako se nafta ne nađe?
- Nismo ništa izgubili, onda smo na istom gdje smo i sada. Vi znate da se stotinu godina priča da u BiH ima nafte. Nakon sto godina ćemo bar doći do odgovora ima li ili nema nafte, ako nema, nismo ništa uložili, uložila je najveća svjetska kompanija i rekla nam da nema i napustiće taj prostor, a ako ima, biće pozitivno za ovu državu i njene građane.
Gledajući ovu kartu izgleda da, ko nije čestito zakopao nije ni našao naftu tako da ima šanse da i ovdje nešto bude.
Vlada FBiH je usvojila izvještaj o radu Komisije za javne nabavke imenovane 8.10.2014. godine za sprovođenje prve faze u pregovaračkom postupku javne nabavke za izbor pravne osobe kao stručnog konsultanta za pružanje konsultantskih usluga pregovaranja, vođenja pregovora i izradu ugovornog modaliteta za potrebe Vlade FBiH u postupku dodjele ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na prostoru FBiH.
Danas je Vlada zadužila Komisiju da s kvalificiranim kandidatima provede drugu i treću fazu pregovaračkog postupka i da joj, nakon evaluacije konačnih ponuda, predloži najpovoljnijeg konsultanta, pripremi nacrt ugovora i podnese izvještaj o svom radu.
Kako je u izvještaju navedeno, na osnovu obavještenja o nabavci od 20.10.2014. godine proveden je postupak pretkvalifikacije za izbor pravne osobe kao stručnog konsultanta. Zahtjeve za učešće je preuzelo 25 kandidata, a dostavilo njih osam.
Nakon pregleda zahtjeva, Komisija je konstatovala da su prihvatljivi zahtjevi, odnosno da su se za dalje učešće u postupku javne nabavke kvalificirale
kompanije
DLA PIPER WEISS TESSBACH RECHTSANWALTE GmbH (Beč, Austria) i podugovarač Advokatska kancelarija „Femil Čurt” (Sarajevo),
Grupa ponuđača PROSPECTIUNI S.A. (Rumunija) i Prospectiuni Exploration Management Services d.o.o. (Novi Sad, Srbija),
Grupa ponuđača Energoinvest d.d. (Sarajevo) i Odvjetničko društvo Željka Velić-Dvoršćak i partneri j.t.d. (Zagreb, Hrvatska),
Gaffney, Cline & Associates Limited (London, Ujedinjeno Kraljevstvo),
Ashurst LLP (London, Ujedinjeno Kraljevstvo).
Vlada FBiH usvojila je danas Program regionalnih istraživanja nafte, kondenzata i prirodnog plina na prostoru Federacije BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine kao dokument razvoja istraživanja perspektivnih područja nafte i plina na teriroriju FBiH.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalni zavod za geologiju zaduženi su da, u roku od 30 dana, sačine Akcijski plan za realizaciju programa istraživanja za teritorij Dinarida. Obavezani su i da, sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH, izvrše pripremne radnje u cilju pokretanja i realizacije programa istraživanja nafte i plina na teritoriju sjeverne Bosne.
Vlada je zadužila federalna ministarstvo okoliša i turizma, financija, rada i socijalne politike prostornog uređenja, te Federalnu upravu civilne zaštite da, u roku od 30 dana, izvrše sve pripreme iz svoje nadležnosti u svezi istraživanja i eksploataciju nafte i plina, kao i da analiziraju donesene politike i uporedne analize s politikama država s dobrom praksom u istraživanju ovoj oblasti.
Kako je poznato, Strategijskim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH, usvojenom 2009. godine, naglašen je značaj i utjecaj nafte i prirodnog plina na ukupan gospodarski i društveni razvoj BiH.
U cilju daljeg razvoja energetskog sektora, data je i preporuka za nastavak istraživanja nafte i plina na temelju povoljnih rezultata ranije provedenih istraživanja.
U tom kontekstu, Program regionalnih istraživanja nafte, kondenzata i prirodnog plina na prostoru Federacije BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine predstavlja osnovni strategijski program Vlade za definiranje blokova za istraživanje i za dodjele koncesija.
Osnovni cilj istraživanja je definitivno raščišćavanje dvojbe o postojanju ekonomski interesantnih ležišta nafte i plina, te davanje značajnog doprinosa poznavanju geološkog sastava i strukture Zemljine kore na istražnim prostorima.
Na osnovu rezultata istraživanja, pretpostavlja se da postoje perspektivni prostori za istraživanja nafte i plina u sjevernoj Bosni (Orašje, Odžak i Tuzlanski bazen), središnjoj Bosni (Sarajevsko-zenički bazen), te jugozapadnoj i južnoj Bosni i Hercegovini (Velika Kladuša-Glamoč-Drežnica-Stolac-Neum). Ovi istražni prostori su izdvojeni tako da se uklapaju u dva odvojena projekta istraživanja nafte i plina: Projekt Dinaridi (Velika Kladuša-Glamoč-Drežnica-Stolac-Neum i Sarajevsko-zenički bazen) i Projekt sjeverna Bosna, ističu iz Vlade Federacije.
Na kraju bi se mogla otvoriti posebna tema za ovo:
Naftna kompanija Shell, u skladu s Federalnim zakonom o istraživanju i eksploataciji nafte, iskazala je interes za pregovore o koncesiji područja Dinarida. Rezultat je ovo dvogodišnjeg Shell-ovog istraživanja mogućeg postojanja nafte u Federaciji, koje je dokumentirano kako bi bilo predočeno i drugim kompanijama. Iz dokumentacije je jasno vidljivo da su rezerve nafte neupitne na području Tuzlanskog bazena i procijenjene su na oko 200 do 300 miliona barela. No, zakonski nije moguće da jedna kompanija dobije koncesiju za cijelo područje Federacije. „Međutim, Shell se ipak opredijelio da pregovara o koncesiji za Dinaride i to je taj optimizam jer jedna tako velika i respektabilna kompanija, koja godišnje ulaže oko pet milijardni eura za istraživanje se opredjelila za Dinaride, a ne za Tuzlanski bazen gdje nafte ima“, ističe Erdal Trhulj, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH.
Vlada Federacije provest će konkurs za izbor konsultanta koji će pregovarati sa Shell-om. Početkom naredne godine očekuje se početak pregovora o dodjeli koncesije. Na području Dinarida četiri od pet elemenata koji ukazuju na postojanje naftnih zaliha su ispunjeni.
„Postoji geološka struktura gdje su se kroz historiju formirala ležišta nafte, postoje naftni bazeni i naftni pokrovi. Znači, svi oni elementi koji su neophodni postoje. Fali peti, a to je da se naprave bušotine i da se to potvrdi“, tvrdi Trhulj.
Zalihe nafte na području Dinarida mogle bi se nalaziti na dubini između četiri i osam hiljada metara.
„I to je otprilike ista geološka struktura koja je na jugu Italije i koja je u Albaniji. Nafta se u Italiji već eksploatiše u velikim količinama, a u Albaniji je nedavno također pronađena nafta“, zaključuje ministar Trhulj.
Upravo je Shell našao naftu u Albaniji. Ovi projekti određuju stratešku budućnost BiH za narednih nekoliko desetina godina, kategoričan je Trhulj. Ekonomski efekti od naftnih ležišta u BiH mogli bi biti vidljivi dvije do tri godine nakon početka radova i to kroz prihod od koncesije na naftu, ali i kroz prihod od povećanih poreza. Zbog toga je resorno ministarstvo zatražilo od Federalnog ministarstva finansija da se uradi nova fiskalna politika, jer su porezi u BiH na dobit deset posto, što je nizak postotak, jer sve zemlje koje vrše eksploataciju nafte imaju porez na eksploataciju nafte i do 50 posto.
Znači minimum 33,5 miliona tona ili 21 godina ukupne potrošnje BIH ili po cijeni barela od 70 USD i kursa dolara od 1,5 ; 21 milijarda KM samo u tuzlanskom bazenu.
Dobro ste se sjetili. U Turskoj je goveđe meso duplo skuplje a mi sa njima imamo bescarninsku trgovinu. Jedino ne znam kako su riješili problem ograničenja uvoza goveđeg mesa u Tursku jer ima zakoni jako štite domaću proizvodnju krupne stoke.
Firma Piemonte Tuzla počela je veliki izvozni posao u Tursku, rečeno je na sastanku Odbora Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam Kantonalne privredne komore Tuzla.
“Uspješno počela realizacija posla kojeg je “Piemonte” dobio na tenderu u Ankari. U toku je realizacija isporuke 400 tona iskoštenog mesa, ukupno, dakle, 1.000 tona mesa žive vage. Firma “Piemonte” je ugovorila otkup 1.200 tovnih grla, a proizvodnju smo pokrenuli u partnerskoj firmi “Mesoprodukt” Bijeljina. Kompletan projekat je ušao u realizaciju od prvog dana decembra i otvorio je nova radna mjesta za 50 radnika koji su već na svojim radnim mjestima. Zadovoljstvo je istaći da smo već otpremili dva kontingenta robe sa Banjalučkog aerodroma. U dva aviona je otpremljeno 80 tona mesa, a u narednih nekoliko dana nastavlja se isporuka i do kraja decembra će biti isporučeno 400 tona mesa koliko je i dogovoreno”, izjavio je predsjednik Odbora Kasim Selimović, ujedno vlasnik i direktor firme “Piemonte” Tuzla.
Sa sastanka je uputio i poziv svim farmerima koji se bave tovom junadi da se jave u firmu “Piemonte”, da prodaju svoj proizvod i otvore mogućnosti za pokretanje nove proizvodnje.
Projekat koji realizuje firma “Piemonte” Tuzla može dovesti do otkupa značajnog broja tovne junadi po veoma dobrim otkupnim cijenama, saopćila je Kantonala privredna komora Tuzla
Delegacija turske Grupacije "Anadolija botanika" posjetila je danas Brčko, gdje se interesovala za mogućnost investiranja u sektor poljoprivrede, ali i za druge vidove saradnje u agraru.
Predsjednik ove grupacije Durmuš Koć rekao je novinarima da su članovi delegacije zadovoljni onim što su čuli od predstavnika lokalne vlasti i da su posebno zainteresovani za Fabriku za preradu voća "Bosnaplod" u stečaju, koju će popodne posjetiti.
"Vidjet ćemo šta se može učiniti, mi smo svakako došli da sklopimo nekakav posao u BiH, a čini se da je Brčko na prvom mjestu kada je riječ o pogodnosti uslova", naveo je Koć.
On je rekao da se Brčko ističe u odnosu na druge gradove koje su posjetili u posljednja dva dana u BiH.
"Mislim da su ljudi koji rade na polju investicija dobro razmotrili unaprijed sve potrebe jednog investitora", istakao je Koć.
KOLUMNE
Bosni i Hercegovini su potrebni veliki privredni sistemi
12.12.2014. | PIŠE: Rusmir HRVIĆ
Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi su u stanju kreirati brandove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju.
Mali i srednji rade za velike, rade i proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te na taj način postaju sastavnim dijelom velikih sistema. Slobodni su u svojim odlukama, ali ispunjavaju ono najvažnije - standarde, rokove i potiču na inovaciju.
Veliki sistemi su moćni, u stanju su organizirati velike pothvate i upravljati provedbom velikih poslovnih projekata. Diktiraju uvjete i štite interese cijelog sektora, i svoje, ali i malih i srednjih proizvođača. Bez velikih sistema, mali su nezaštićeni, lahak su plijen drugima, nisu u stanju planirati vlastiti razvoj. Veliki sistemi su garant očuvanja postojećih radnih mjesta i šansa za kreiranje novih, kako unutar vlastitog poslovanja, tako na posredan način kod malih i srednjih dobavljača koji rade za njih. Mali i srednji rastu i razvijaju se kako rastu veliki.
Naš sistem je postao velik, i može postati još i veći, ali zajedno sa malim i srednjim preduzećima. Naš sistem zapošljava trenutno blizu 3.000 radnika, ali za naš sistem u svim njegovim segmentima radi još 10 puta toliko ljudi u okviru sistema malih i srednjih dobavljača. Proizvode ambalažu, dopremaju repromaterijale, servisiraju vozila i postrojenja, kreiraju stratešku komunikaciju, dizajniraju ambalažu, snimaju reklamne spotove itd.
Akvizicijom Klasa, ova firma je u uvjetima u kojima se nalazimo dobila jednu novu ulogu. Jednostavno, Klas je sa snagom svoga branda, ali i sa znanjem koje posjeduje, kao i kapacitetima, postala firma od državnog značaja, koja može pokrenuti cijelu prehrambenu industriju BiH. Ako su nam potrebni veliki sistemi koji mogu pokrenuti privredu i zapošljavanje, a jesu, mi smo jedan od tih velikih sistema.
Kako mi to možemo uraditi?
Već smo javno iskazali spremnost da Klas sve svoje potrebe za poljoprivrednim proizvodima iz tzv. primarne proizvodnje, u idućoj godini i godinama koje su pred nama, zadovolji najprije iz domaćih resursa. To smo dokazali na primjeru ovogodišnje proizvodnje i izvoza zdrave hrane kroz projekt otkupa malina, šumskog voća i gljiva, gdje smo uspjeli organizirati procese, i uz kvalitetno upošljavanje naših radnika, na indirektan način dodatno zaposliti oko 800 kooperanata.
Naše potrebe za žitaricama, voćem i povrćem u idućoj godini su oko 40 miliona KM. Ovo može biti snažan poticaj razvoju i zapošljavanju. Imamo brand, znanje i kapacitete, koji za kratko vrijeme mogu doprinijeti otvaranju velikog broja (na desetine hiljada) radnih mjesta u oblasti proizvodnje hrane. U stanju smo organizirati cijeli posao.
S druge strane, potrebno je da država uradi svoj dio posla:
- kreira povoljan ambijent (poštivanje zakona, rad inspekcija, rušenje tržišta od nelojalne konkurencije - pekari koji nisu u sistemu PDV-a),
- stvori uvjete za razvoj (jeftini krediti, programi zapošljavanja, uvođenje u sistem samostalnih poljoprivrednih proizvođača),
- osigura poticaje (u cilju podizanja konkurentnosti brandova - poticaji primarnim poljoprivrednim proizvođačima, poticaji prehrambenoj industriji, jeftinije oglašavanje na javnim servisima za domaće brandove, kampanje kao što su Kupujmo domaće - Gradimo BiH!).
Vodeći poslove na ovakva način, korist će imati svi, a najviše građani i država.
Zato su nam potrebni veliki sistemi u velikoj i snažnoj privredi, temeljenoj na slobodi tržišta i konkurentnosti.
Nažalost, već gotovo 20 godina slušamo drugačije priče.
Dokazali smo ranije da smo mi u Bosni i Hercegovini konkurentni u metalnoj i automobilskoj industriji, energetici, elektronici, građevinarstvu, drvnoj industriji i proizvodnji namještaja, proizvodnji zdrave hrane, tekstilnoj industriji, a tu su i turistički potencijali, zatim izvrstan geostrateški položaj.
Sa velikim sistemima koji zapošljavaju male i srednje, naše konkurentske prednosti u bespoštednoj globalnoj tržišnoj utakmici tek tada će doći do izražaja.
(autor je direktor kompanije Klas d.d. Sarajevo, koja je od marta ove godine dio AS GROUPA koji zapošljava blizu 3.000 radnika i u okviru kojeg posluju kompanije AS d.o.o. Jelah, Vispak d.d. iz Visokog, Oaza d.o.o. Tešanj, Sprind d.d. Sarajevo, Mlin i pekara Ljubače - Tuzla, Napredak d.d. Tešanj, Fortitudo d.o.o. Travnik, Vemal d.d. Tešanj
