Vijesti iz ekonomije/privrede

[brzi]

Commerzbanka u Njemackoj prva uvodi negativnu kamatu na neorocena sredstva na racunima velikih klijenta.
Sve u interesu berze i investicija.

[panzer]

Koliki je procenat neoročenih sredstava na našim bankama? Ova godišnja kamata mi ne izgleda prevelika da bi se nešto drastično promijenilo. Možda do iduće godine bude nekih promjena politika banaka ali sada ne nazirem ništa konkretno.

[proleter]

Meni je par mjeseci došla obavijest iz Raiffeisen Bank da će se za neoročene depozite naplaćivati naknada (od mislim 1. oktobra 2014. god). Imao sam nešto preko 1.000 Eur-a, odem i odmah podignem isti dan. Taman još da im plaćam

Treba educirati ljude da se kamata dobija i na obveznice. Nekima to ne treba objašnjavati, evo počeli milionski prometi obveznicama ratnih šteta. Obveznice devizne štednje su već došle na 100 %.

[brzi]

Koliki je procenat neoročenih sredstava na našim bankama? Ova godišnja kamata mi ne izgleda prevelika da bi se nešto drastično promijenilo. Možda do iduće godine bude nekih promjena politika banaka ali sada ne nazirem ništa konkretno.

Od 16 milijardi KM depozita gradjanima pripada 9 milijardi. Od toga 5,3 milijarde u stranim valutama i oko 4 milijarde dugorocno oroceno.
Love ima za investicije kad bi bilo projekata i povjerenja.
Npr. ne razumijem zasto do sad firme kao sto su Bingo ili AS Jelah nisu izisle na berzu i prikupile sredstva emisijama dionica umjesto sto placaju kamate za kredite.

[panzer]

Puno stvari treba da se promijeni da bi neko putem IPOa prikupljao kapital.
Jedno od najvažnijih stvari je komplikovana procedura. Koliko vremena treba da se firma pretvori u DD i da krene u prodaju dionica? Sigurno ne manje od 4 mjeseca. S druge strane višemilionski krediti mogu biti odobreni za par sedmica ukoliko firma ima jak kredibilitet. Firmama je puno lakše riješiti se aranžmana sa bankom i nakon toga biti bez obaveza nego imati korporativne obaveze tj baviti se pravnim procedurama dioničkog društva.
Ako treba, uzme se i pozajmica kako bi se finansirale akvizicije i slično.

Druga osnovna činjenica je da je opštepoznato da su berzu organizovali i da je vode muljatori. Firme nemaju previše vremena baviti se takvim stvarima. Nema vremena za neke Kurbegoviće koji bi kao nudili svoje "usluge" a svi ozbiljni poslovni subjekti u BIH znaju ko su ti ljudi. Drugim riječima nema osnovnog povjerenja u takozvano tržište kapitala.

Treća stvar je što banke nisu voljne napraviti(one bi trebale biti glavni faktor a ne trgovac sa Romanije) ozbiljno tržište jer i njima odgovara da sredstva plasiranu sigurnijim putem tj da zarađuju kamatom.

[panzer]

Zanimali su me ovi podaci nakon prošlosedmičnih najava. Sada je problem što se prvi put izvozi u Rusiju. "ČAK" 94 tone krompira, a prošle godine nije izvezeno ništa, ove godine čak 2000 tona jabuke a prošle godine samo 10 tona.
Pa ko je to u BIH moga biti tolika sila da bude konkurentan poljskim proizvođačima i trgovcima koji imaju svoje redovne poticaje ili krompiru iz svih ostalih zemalja koji više ne šalju robu u Rusiju.
Sada kada naši proizvođači imaju šansu da nešto prodaju onda je problem. Vjerovatno tu ima i malverzacija ali sigurno je da domaći proizvođači imaju dobar kapacitet koji ranije nije mogao doći do izražaja.

"U prvih devet mjeseci 2013. godine izvoz iz BiH zabilježen je u količini od 1.014 tona proizvoda iz oblasti zemljoradnje i voćarstva, a u prvih devet mjeseci ove godine izvoz pomenutih proizvoda iz BiH realizovan je u količini od 3.123 tone", navodi se u pismu Ivana Brabalića, ambasadora BiH u Rusiji, koje je poslao na adresu Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Prema informacijama potvrđenim iz više izvora, situacija s izvozom u Rusiju iz BiH je potpuno jasna. Radi se o tome da nakon što je Rusija uvela sankcije zemljama EU, poljoprivrednici i proizvođači iz tih zemalja preko BiH pokušavaju svoju robu da plasiraju u Rusku Federaciju.
"To ne rade proizvođači već mešetari i tajkuni koji su iskoristili momenat i vjerovatno uvoze i vrše reeksport", kaže Dojčinović.
On naglašava da je proizvođačima u BiH bilo dobrodošlo što je Rusija uvela sankcije EU i da su tu mnogi vidjeli svoju šansu, ali da će, kako stvari sada stoje, koristi imati samo tajkuni i pojedinci.
Sa druge strane, u UIO BiH kažu da će u narednom periodu izvršiti analizu izvezenih proizvoda u Rusiju. "Ako bude potrebe, radićemo provjere i na terenu", rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO.
Prema podacima kojima raspolaže UIO, u prvih devet mjeseci prošle godine iz BiH u RF nije izvezen nijedan kilogram krompira, međutim u istom periodu ove godine čak 94 tone ove biljke su otišle put Rusije. Što se tiče jabuka i krušaka iz BiH u prvih 10 mjeseci 2014. ukupno ih je izvezeno 2.066 tona vrijednosti 2,6 miliona KM, dok je taj izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine bio svega 10 tona u iznosu od 9.410 KM. U Rusku Federaciju iz BiH u prvih 10 mjeseci prošle godine izvezeno je 65 tona grožđa ukupne vrijednosti 125.000 KM, a ove godine oko 53 tone vrijedne 87.204 KM.
Zanimljivo je i to da se podaci UIO i podaci RF ne poklapaju, pa tako institucije Ruske Federacije tvrde da je iz BiH uvoz grožđa povećan pet puta i to sa 68 na 389 tona ove godine.
Zbog novonastalih problema u trgovini s Ruskom Federacijom juče je u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH održan sastanak, koji do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nije bio završen

[one]

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) radi na dovođenju investitora u region Balkana, koji bi pomogli u restrukturiranju i razgradnji nenaplativih kredita, najavio je predsjednik EBRD-a za obnovu i razvoj Suma Čakrabarti na konferenciji Nacionalne banke Austrije (OeNB) "Izazovi rebalansa u Evropi - perspektive za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu", kojoj prisustvuje i guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.

Stopa nenaplativih kredita u regionu iznosi više od 20 odsto, a za EBRD to je jedan od glavnih problema regiona, koji ne mogu da riješe samo vlade i banke.

Čakrabarti je ukazao da EBRD trenutno radi na dovođenju investitora u region koji su specijalizovani za procese restruktuiranja, kako bi lokalne banke ponovo bile dovedene u stanje da se skoncentrišu na davanje novih kredita.

[panzer]

Ne žuri se njima. Ali ekstra oporezivanje od prihoda na vađenje nafte i plina bi trebalo pokazati da se pristupa ozbiljnije.

FISKALNA POLITIKA ZA DJELATNOST ISTRAŽIVANJA l EKSPLOATACIJU NAFTE I PLINA

Realizirajući zaključke sa sjednice održane 27.2.2014. godine, Federalno ministarstvo financija je sačinilo i Vladi FBiH dostavilo okvir fiskalne politike za djelatnost istraživanja i eksploataciju nafte i plina. Cilj je kreiranje fiskalnog sustava koji podrazumijeva stabilnu i transparentnu poresku politiku na duže razdoblje.

Polazni osnov pri izradi fiskalnog okvira je zakonodavstvo iz nadležnosti ovog ministarstva, dakle propisi kojim je sada regulirano oporezivanje dobiti, dohotka, kao i ostala opterećenja koje ima poslodavac. Također, na određivanje fiskalnog okvira utječe i način registracije u Federaciji BiH nerezidenta koji istražuje i eksploatira naftu i plin.

Nakon današnje rasprave, Vlada je prihvatila predloženi fiskalni okvir koji treba razraditi u smjeru postizanja određenih ekonomskih učinaka.

Federalno ministarstvo financija će osnovati radnu skupinu za izradu prijedloga zakona koji će posebno propisati oporezivanje ekstra dobiti ostvarene eksploatacijom nafte i plina u FBiH, donošenje podzakonskih akata, kao i realizaciju drugih aktivnosti. U radnu skupinu, pored stručnjaka Federalnog ministarstva finansija - Sektora za poreznu politiku i javne prihode, treba uključiti i druge iz oblasti na koje se odnosi provođenje zakonskog okvira.

U Povjerenstvo za pregovaranje, koje sačinjavaju predstavnici Parlamenta Federacije BiH, zaključak je Vlade, trebaju biti uključeni i predstavnici Federalnog ministarstva finansija, odnosno Sektora za poreznu politiku i javne prihode.

Zadatak Povjerenstva je suradnja s izabranim konzultantima.

[insider]

U Trnopolju kod Prijedora (BIH) danas je zvanično otvoren uzgojno-selekcioni centar za norveška crvena goveda, "Arifagić investment", jedan od najmodernijih na zapadnom Balkanu, a vrijednost investicije iznosi 100 mil KM.

Kredit je obezbijedila turska Ziraat banka BH u aprilu 2012. godine, a direktor kompanije je Jusuf Arifagić, biznismen iz Norveške, rođeni Kozarčanin, piše agencija "Anadolija".

- Moj motiv za ovaj projekat bio je da u mjestu gdje sam rođen, napravim nešto moderno i proevropsko, da ljudima u ovoj zemlji donesem mogućnost da dobiju posao. Takođe, želio sam pokazati da smo mi ipak narodi koji mogu živeti i raditi zajedno, u čemu mislim da sam uspeo - kazao je on na otvaranju.

Istakao je da su za uspješnu i prosperitetnu zemlju isključivo odgovorni njeni građani i da se ne može očekivati da neko iz evropskih zemalja u BiH napravi dobar ambijent.

Norveški ambasador u BiH Anne Lilloe Vibeke je naglasila da je ekonomski razvoj i otvaranje radnih mjesta od vitalnog značaja za napredak BiH, a da poljoprivreda ima veliku ulogu u ekonomskoj i socijalnoj sferi za zemlje Zapadnog Balkana.

Ona je navela da nova farma trenutno zapošljava 30 osoba, ali da će ih u budućnosti biti i više. Na farmi trenutno ima 500 krava, a u februaru ove godine počela je proizvodnja mlijeka, što predstavlja osnov moderne poljoprivredne proizvodnje, dodala je.

Goveda za farmu su nabavljena od norveškog poljoprivrednog Udruženja "Geno Global", a njihov upravni direktor Tur Arnes Letmoen rekao je da su se proteklih 80 godina bavili uzgojem jedinstvene vrste norveških goveda, koje su ove godine prodali u više od 25 zemalja.

E ovako nastaju dezinformacije u nasim medijima. Npr. ovdje nije rijec o investiciji od 100 miliona KM kao sto pise vec investiciji od 14 miliona KM. A 100 miliona se odnosi na cjelkokupnu turku liniju.

Zamislite samo koliki debil moras biti pa objaviti ovakvu vijest: da je neko investirao 100 miliona u farmu, pa zamislite kolika bi to farma bila????

[insider]

U Trnopolju kod Prijedora danas je zvanično otvoren Uzgojno–selekcioni centar NRF “Arifagić investment” vlasnika Jusufa Arifagića, u čije je osnivanje uloženo oko 14.000.000 KM.

Riječ je o jednoj od najsavremenijih i najvećih farmi norveškog crvenog govečeta na svijetu.

Arifagić je nakon ceremonije otvaranja novinarima izjavio da ova savremena farma narodima na ovim prostorima može služiti kao primjer da se njihova budućnost nalazi isključivo u njihovim rukama.

"Ako želimo da stvorimo nešto vrijedno što će cijeniti svijet, onda moramo prije svega mi biti ti koji ćemo se ujediniti i naći rješenja za naše probleme. Primjer sam, na neki način čovjeka koji na ove prostore nastoji donijeti progres, ali sam isto tako svjestan da izgradnjom jakog kolektiva, zapravo zajedništva i učešća građana Prijedora, šire regije i cijele države u ovom projektu možemo ostvariti stabilan napredak po pitanju ekonomije i svega ostalog", rekao je Arifagić.

U proteklih sedam godina u izgradnju ove farme i njeno opremanje najsavremenijom opremom, među kojom je i kompjuterska, Arifagić je izdvojio osam miliona KM vlastitih sredstava, dok je šest miliona KM kreditnih sredstava turske Zinat banke.

U izgrađenom prostoru površine 7.300 metara kvadratnih, od čega su najveći dio štale, trenutno se nalazi 520 muznih krava crvene norveške pasmine.

"Farma mjesečno isporučuje 60.000 litara mlijeka poznatoj kompaniji `Meggle`, a u njoj je trenutno zaposleno 30 radnika, među kojima osam sa fakultetskim diplomama", istakao je Arifagić.

On je dodao da farma posjeduje vlastiti prostor za skladištenje mlijeka, veterinarsku stanicu i poljoprivrednu apoteku, te ističe da ovo nije konačan kapacitet, jer je u planu izgradnja novih štala za uzgoj oko 5.000 muznih krava i posao za 500 radnika.

Arifagić je naglasio da će u narednom periodu značajnu pažnju posvetiti savremenom obrazovanju kadra kako bi bili u mogućnosti da idu u korak sa savremenim trendovima iz oblasti mljekarstva, što će raditi u saradnji sa norveškom zadrugom “Geno”, čiji su mu predstavnici tokom proteklih godina pružali nesebičnu pomoć i podršku u realizaciji ovog projekta.

On je poručio dijaspori BiH da ova farma može poslužiti kao primjer da svi oni koji su u inostranstvu i imaju kapital, trebaju doći u BiH i investirati, čime će pokazati da zajedno sa ljudima koji ovdje žive mogu realizovati profitabilne projekte i da se mogu nositi sa evropskim standardima i tokovima u oblasti privrede.

Današnjoj svečanosti prisustvovali su ambasadori Norveške En Vibeke Lilo i Turske u BiH Ahmet Jildiz, predstavnici Zirat banke, Spoljnotrgovinske komore BiH, Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, te lokalne zajednice, koji su obećali da će i ubuduće pružati podršku u realizaciji svih projekata koji su usmjereni na privredni razvoj BiH

ovo je ta ista rijec objavljena na drugom portalu. prvi je indikator a drugi ekapija.