Elektroprivreda BIH

[panzer]

http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/bla ... giji/44648

Hoće li konkurencija dovesti u probleme državne elektroprivrede, koje su dosad imale monopol i za koje je konkurencija nezamisliv pojam?

- Nije nužno, sve kompanije koje su u državnom vlasništvu, kao što je i HSE, koji smo bili monopolisti, nakon otvaranja tržišta trebamo razmišljati na način šta bismo radili kada bismo bili privatna kompanija. To je vrlo teško i dug je to proces, imate puno ključnih igrača koji razmišljaju drugačije nego vi, npr. socijalni partneri, sindikati, oni ne bi ništa mijenjali, kako je dobro je, ali na dugi rok svi se suočavamo sa teškoćama, mi u Sloveniji to dobro osjetimo, jednostavno moramo ići u korak s veremenom. Naš prihod diktiraju cijene struje u Leipzigu u Njemačkoj i Mađarskoj, gdje su cijene slične kao u Sloveniji i ta dva tržišta mi uspoređujemo, ali cijene će iduće tri četiri-godine biti vrlo niske za naše uslove, mislim na Sloveniju. To je ključ, moramo se prilagoditi stanju na tržištu, moramo napraviti domaću zadaću, racionalizirati i optimizirati poslovanje, jer drugačije nemamo načina da budemo konkurentni.

Koliko je teško promijeniti svijest da se monopolista počne ponašati po tržišnom principu, koliko je težak proces?

- Taj proces može biti i vrlo brutalan, ako se tržište brzo otvori, ako dođu igrači koji su bolji i konkurentniji nego vi, koji imaju bolje cijene, onda se takva državna firma može vrlo brzo naći u crvenom, to je problem i kod nas.

[proleter]

@panzer
mogao si ovih dana staviti onaj dijagram za HE na Neretvi, bio sam dole prošle sedmice i mnogo je bolja hidrološka situacija u Jablaničkom jezeru nego istog dana prošle godine, kada je bilo bukvalno prazno.

[panzer]

NOSBiH još nije objavio podatke za septembar ali sigurno je da proizvodnja bila veća.

[panzer]

Teoretski će moći "birati" a u stvarnosti od ovoga nema ništa. Neće se pojaviti ni jedna privatna firma jer nisu definisani propisi o balansiranju snabdijevanja koju bi elektroprivreda BIH kao najveća firma morala nositi. Obećali su da će do kraja septembra uraditi podjelu na proizvodnju, distribuciju i snabdijevanje a od toga zvanično ni jedan korak nisu uradili.

Građani BiH od sljedeće godine mogu birati od koga će kupovati struju. Budući da se prema Zakonu o električnoj energiji, od 1.1. 2015. godine otvara ovo tržište za sve kategorije kupaca pa tako i kategoriju domaćinstava, građani će osim elektroprivreda u BiH imati i drugu opciju, odnosno mogućnost da na otvorenom maloprodajnom tržištu slobodno izaberu drugog opskrbljivača.

Bez obzira koga izabrali, domaće elektroprivrede ili neke privatne kompanije koje se bave ovom djelatnosti, kupci će biti dužni da sa njima zaključe ugovor o opskrbi.

Ugovori o korištenju distributivne mreže i ugovori o opskrbi električnom energijom koje Elektroprivreda BiH posljednjih mjeseci šalje građanima su zakonska obveza svakog kupca električne energije, saznajemo iz ove kompanije. Oni koji se odluče potpisati ugovore sa recimo Elektroprivredom BiH trebali bi to uraditi do kraja godine.

U ovom razdoblju su, kažu nam iz ove kompanije, maksimalno intenzivirali aktivnosti na zaključivanju ugovora o korištenju distributivne mreže i ugovora o opskrbi krajnjih kupaca električnom energijom i namjera je da do kraja ove godine budu zaključeni ugovori sa svim kupcima električne energije.

''Potpisani ugovori mogu se predati našim zaposlenicima koji očitavaju brojila i vrše podjelu računa ili dostaviti u poslovnice naplate elektrodistribucija Sarajevo, Tuzla, Bihać, Mostar i Zenica. Kupcima kojima ugovori još uvijek nisu dostavljeni, omogućava se potpisivanje prilikom dolaska u poslovnice naplate (npr. prilikom plaćanja računa)'', navode iz Elektroprivrede.

Ugovor o korištenju distributivne mreže i Ugovor o opskrbi električnom energijom sa opskrbljivačem potpisuju samo vlasnici stambenih objekata, nikako privremeni korisnici.

Napominju da svi troškovi prilikom zaključenja i dostave potpisanih predmetnih ugovora idu na teret JP EPBiH , odnosno da su krajnji kupci oslobođeni svih naknada.

Ugovorom o opskrbi električnom energijom su definirani odnosi, prava i obveze između opskrbljivača i kupca kao što su: snaga i količina ugovorene električne energije, mjesto isporuke, mjesto i način mjerenja, elemente i uvjeti za snabdijevanje električnom energijom, naponski nivo i vrsta priključka, način obračuna i dostave računa, adresa dostave računa, te odredbe o plaćanju računa, prava i obveze ugovornih strana, način razrješavanja sporova, razdoblje zaključenja ugovora i ostale odredbe u skladu sa Općim uvjetima za isporuku električne energije.

[brzi]

http://www.biznis.ba/bih/40133-mandrapa ... truje.html

"Korekcija cijena će biti, jer će se raditi o otvorenom tržištu električnom energijom. No, jedno sigurno znam, a to je da cijena struje neće biti povećana. Cijena po ovoj direktivi mora biti samo niža, jer će se zbog konkurencije proizvodači električne energije boriti za svoje kupce - kaže Mandrapa"

Čuj direktivi, pa je li slobodno tržište ili nije ?

[montypython]

Da, riječ direktiva je u koliziji sa pojmom "otvoreno tržište" i kako to on zna da "mora" biti niža. Na prvi pogled meni se čini da stvari stoje drugačije. Ko će to konkurisati regionalnom lideru u proizvodnji koji uz to ima i vrlo niske cijene. Ko će to biti niži od EPBiH i kako? Ne znam koliko košta pomenuta struja u Ukrajini ali sumnjam nešto da je uvijek imaju viška i za izvoz, i to baš nama. Drugo koliko košta transport te jeftine struje ako takve ima, do nas? Ne znam odgovore na sva ova pitanja ali ovako na prvu, meni se čini da bi prije struja mogla poskupiti jer je politika zbog glasova i medijske halabuke dosad držala cijenu struje na socijalnom nivou umjesto da se je cijena formirala ekonomski.

[panzer]

Izgleda da se misli na smjernice EU. A i ovo "BIH je dovoljno spora u otvaranju tržišta" je zanimljivo.

U Federaciji BiH od 1. janura bit će liberalizirano tržište električne energije, čime će federalne elektroprivredne kompanije izgubiti monopol. U prvoj fazi doći će do snižavanja cijene električne energije velikim potrošačima, što je i obveza vlasti BiH iz smjernica Europske unije. Upravo to bio je povod za drugi panel konferencije Biznis plusa ''Koliko smo spremni za liberalizaciju tržišta energije?''

U uvodnom izlaganju panela Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH naglasio je da je osim procesa pristupanja Europskoj uniji i međunarodnih ugovora koje je BiH potpisala, glavni pokretač pri donošenju ove bitne političke odluke bio iniciranje novih investicija.

Veliki potencijal

„Gdje je tržište uređeno i gdje ima potencijala investitori će sigurno doći, a BiH je sasvim sigurno zemlja sa velikim potencijalom u ovom sektoru", istaknuo je Trhulj te dodao kako je BiH jedina zemlja u okruženju koja proizvodi višak električne energije.

„Iako imamo najniže cijene električne energije u JI Europi, firme koje posluju u ovom sektoru posluju sa dobiti.", ističe ministar.

„BiH je dovoljno spora u liberalizaciji tržišta električne energije da ima veliku šansu izbjeći zamke u koje su upali Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je na papiru liberalizirala tržište, no ipak u stvarnosti ti zakonski akti i podakti nemaju previše veze sa stvarnim stanjem na tržištu'', upozorio je Zoran Miliša, direktor RWE Hrvatska te dodao da RWE dugoročno vidi potencijal za ulaganje u BiH.

Panelisti su najviše raspravljali o subvencioniranju iz obnovljivih izvora energije. Trhulj je istaknuo kako teret subvencioniranja OIE neće podnijeti bh poduzeća i građani: „Subvencijanirat ćemo ih sa maksimalno 3 posto odnosno sa 3 milijuna eura godišnje, jer smatramo da je bolje ulagati u naše hidropotencijale nego u skupu solarnu ili vjetro energiju." Miliša je rekao kako je to pametan potez jer će primjerice Hrvatska samo u 2014. na subvencije potrošiti oko 100 milijuna eura dok će prema projekcijama te subvencije u 2015. iznositi 150 milijuna eura. S njime se složio i Aleksander Mervar, direktor slovenske kompanije ELES koji je naglasio kako je Slovenija do sada potrošila milijardu eura na obnovljive izvore energije, a da slovensko gospodarstvo od toga nije imalo gotovo nikakve koristi.

Nedim Alihodžić, izvršni direktor Sparkasse banke u BiH rekao je da ulaganje u izgradnju minihidrocentrala u BiH nije rizičan pothvat te da banka voli takve projekte. „Naše analize pokazuju da svi financirani projekti su financirani kratkoročno. Imamo dobro iskustvo s minihidrocentralama. Financirali smo ih 7 i nemamo nikakvih problema s povratom jer dio je subvencioniran, a i stabilna je proizvodnja", rekao je Alihodžić.

Nikakav rizik

Mujo Selimović, generalni direktor MIMS grupe i investitor u neke energetske objekte rekao je da je tačno da je rizik za povrat investicije gotovo nikakav te da se povrat investicije očekuje za 7,8 godina. „BiH trenutačno iskorištava samo jednu trećinu hidropotencijala dok je dvije trećine slobodno. Zašto je to slobodno", pita se Selimović te ujedno daje i odgovor na to pitanje: „Glavni problem u Federaciji je sporo izdavanje koncesija za minihidrocentrale, te zbog šume barijera nema mogućnosti ulaganja novca jer predugo traje prevazilaženje birokracije."

„U FBiH izdano je 200 koncesija, do sada su napravljene 43 mini hidroelektrane. Problem je što u BiH postoje tri različite razine vlasti i dok prođete sve filtere izgubitepomalo i volju.", priznaje Trhulj te dodaje da je kapital kao zec, a zecu možete ponuditi bilo kakav kupus, ali on neće doći ako ga je strah: „ Moramo stvoriti ambijent u ovoj državi da se iskoristi prednosti koje ima kako bi investitori uopće došli ovdje. Politička stabilnost je ključ za to.", zaključio je Trhulj.

Panelisti su raspravljali i o tome zašto je cijena na burzi električne energije sve niža, a za krajnje potrošače sve viša te donijeli zajednički zaključak da se to dešava upravo zbog nerealnih subvencija EU-a u skupe obnovljive izvore energije poput solarne i vjetro energije, gdje su 12 puta veće naknade za OIE.

[proleter]

Sad bar znamo gdje Selimovići investiraju novac od prodaje svojih firmi.

[panzer]

Nermin Bijedić dipl.ing.el.

Rudarski sektor

Nema, kao nekad, kvalitetnih kopača, kvalitetnih majstora, kvalitetnih inženjera, kvalitetnih rukovodilaca, direktora, nema profesionalaca, svi su kao u prolazu. Paradoksalno je ali nekad je bilo bolje. Nije bilo ovoliko stranačkog kadroviranja, nije bilo ovoliko nekompetentnih doktora a i što ih je bilo, u praksi je provelo barem 10-15 godina.

A rudarenje je ponajprije zanat i ko hoće da nauči zanat mora obući radno odijelo i sići u jamu ili otići u kop. Davno mi je rakao moj jaran, legenda Čile, da se pete na gumenim čizmama moraju izmanuti tri puta da bi naučio, samo po jami, hodati. Šta bi rekli:" ne može čorbu zasoliti kuhar koji nikad nije kuhao, jer je čorba ili bljutava ili preslana, nikad tamam". Ali zato, o rudnicima uglavnom pred TV kamerama pričaju oni što nikada u životu nisu "zasolili čorbu", rudarsku.

E baš takvi kadrovi, uglavnom, ili su vodili ili vode rudnike. Tako je i sa "Krekom" koja je u dugogodišnjoj agoniji i propadanju. Sad je uprava nova a Nadzorni odbor je stari, jer je navodno "dobar". Molim Boga da im pomogne da uspiju, da se barem zaustavi pad i još veći gubitak. Kako stvari stoje, da Bog da. Kop "Šikulje" je pod vodom i treba još dosta vremena da se voda ispumpa. Sa nekih "zakrpa" sa ruba šikuljačkog kopa, u TE Tuzla se isporučuje uglja. Do kada? Kad se voda ispumpa od dubokog živog blata se neće moći prići do mašina, dok se blato ne isuši. A jesen je došla, dolaze nove kiše i snijeg a to znači da i zapadna kosina može krenuti u kop. Šta onda?

A kad se dođe do mašina i traka, onda počinje generalni remont svih mašina. Prvo tender, pa žalbeni rok a onda sve rastavi do šrafa, pa sve iz početka. Dok bageri prorade i krenu trake trebat će još dvije godine. Ali, opet ako Bog da?

Od kopa "Dubrave", kako to kažu rudari, dugogodišnjim raubanjem, značajno se odstupilo od projektovanog. Ne prođe malo a da neko brdo ne sklizne u kop, zatrpa bagere, smota trake i opet nema proizvodnje.Tako je bilo prošle zime.

Jame rudnika "Mramor" su pri kraju. Do 2021. god nema jame "Glavni sloj" a to je samo 5-6 godina. Do tada je rudnik trebao započeti pripremu novih kapaciteta. Rukovodstvo "Kreke" o tome još nije donijelo nikavu odluku. Kuda će radnici kad iz jame izađu na meraju. Možda će to za "Kreku" biti kraj podzemne eksploatacije?

Kada sam ovo rekao gospodinu u kome su sjedinjene četiri funkcije, funkcija predsjednika Nadzornog odbora "Kreke", funkcija pomoćnika izvršenog direktora za rudarstvo u upravi JPEPBiH, funkcija Predsjednika OOSDA Tuzla i funkcija docenta na Rudarskom fakulteteu, da se trgne iz letargije, da nešto uradi, da nešto poduzme, da digne uzbunu, pred svijetom mi je rekao da iznosim netačne podatke i da lažem. Aferim! Farbaj majstore u ružičasto, pa dok traje.

Rudnik "Đurđevik" sa svoja dva kopa "Višća" i "Potočari" i jednom jamom mjesečno daje mizernih 40-45.000 T uglja. Iz jame mjesečno izađe smiješnih 3000T. Ne znam razlog zašto nema proizvodnje. Od kopova radi samo jedna "Potočari" i to je sve.

Rudnik "Banovići" nije u sistemu "Elektroprivrede BiH" i zato su najbolji. Njima oni iz zgrade naopako ne mogu ništa. Nemaju problema sa plasmanom, imaju planove i znaju šta rade. Ako ništa, tamo se zna "ko malter miješa a ko visak drži".

Sada iz Krekinih ugljenokopa, dnevno na depo TE Tuzla, dolazi 3000 do 3200 tona uglja. Ostatak potrebnog uglja od cca 1800 tona, kamionima dolazi iz rudnika Gračanica iz Gornjeg Vakufa udaljnog180 km i iz "Stanara" udaljenih cca 100 km od Tuzle. Koja je to ekonomija, koja može platiti toliku količinu ugalj i toliko dugačak transport, kolika je cijena el.energije, zar je to koga briga? Zar je briga, bilo koga, što se spaljivanjem tog uglja u atmosferu ispušta enormna količina opasnog sumpordioksida?

Kad padne snijeg, kad sve zamrzne na Dubravama, kad kamioni iz "Gračanice" budu vozili preko prevoja Komar, zafalit će uglja pa će u pomoć pritrčati Banovići. Ali prije Banovića, čini mi se, prije će pritrčati "Stanari" i privatni rudnici iz RS-a jer u svakoj toni koju pošlaju u TE Tuzla, ima "njih". To što uglja iz tih rudnika ne odgovara kotlovskom postrojenjeu TE Tuzla, to uopšte nije važno. Radi posjećenja, na ovim resursima JPEPBiH planira izgradnju zamjenskog Bloka 7 u TE Tuzla" u kome Vlada FBiH i JPEPBiH planiraju uložiti 1,65 mil. KM narodnih para. Poslije toga ide Blok 8 u TE Kakanj.

Hoće li biti grijanja grada Tuzle na način na koji smo navikli, ne znam?Kako vidim, Indijanci skupljaju grane a to je uvijek bio dobar znak da će zima biti duga i hladna. Kakav će biti energestki bilans JPEPBiH,ne znaju ni oni koji bi trebali znati.

Rudnici "Srednje Bosne"?


Rudnik "Zenica", nekada najveći rudnik sa jamskom ekspolatacijom u BiH i SFRJ, poslije agresije na RBiH, niza nesreća u jami "Raspotočju" i sa proizvodnim mogućnostima "Stare jame" i "Stranjana",u energestkom smislu predstavlja veoma mali objekat na koga se ne može računati u ozbiljnim razmatranjima Za rješenje problema ovoga rudnika treba jako puno znanja, iskustva, hrabrosti, novca ali i političke mudrosti. Ipak se radi o sudbinama ljudi a i o gradu Zenici.

U "Kaknju", u jami "Seoce", pogon "Haljinići" za kratko vrijeme će završiti sa eksploatacijom. Jama "Begići-Bištrani" se tek otvara, doduše polako sa dosta poteškoća. Za površinski kop "Vrtlište" su nabavljeni novi damperi. I taj je kop dugogodišnjom neplanskom eksploatacijom "sraubovan", pa će trebati dosta vremena da se dovede u normalno stanje sa proizvodnjom za koju je ranije projektovan.

Možda će faliti uglja na depou TE"Kakanj"?

U rudniku "Breza", u jami "Kamenica" ovih dana je pušteno u rad novo "Kopex"-ovo mehanizovano čelo a u jami "Sretno" je prebačeno staro reparirano "Thyssen"-ovo mehanizovano čelo. I baš kada je trebala krenuti proizvodnja iz jame "Sretno", navdono izbio je jamski požar. Požari u jami su česta pojava ali po pravilu je posljedica nestručnog rada i javašluka. O tome javnost još ništa ne zna.

Rudnik "Abid Lolić" iz Bile. Svašta sam vidio ali to još nisam. Rudnik "Gračanica" iz Gornjeg Vakufa, kako mi se čini, bez pompe, sigurno ide naprijed. Kažu da imaju za direktora pravog domaćina.....

Hoće li biti uglja za TE "Kakanj" u potrebnoj količini, ne znam? Opet vidim Indijance kako, sagnuti, skupljaju suhe grane. Čini mi se da će i ova zima biti duga i hladna.

Tu nije kraj reality show. Teče tzv "proces dokapitalizacije" rudnika gdje državno preduzeće JPEPBiH ulaže u drugo državno preduzeće (rudnike) da bi ga kupilo. Ne razumijem u čemu je "kvaka" ali znam da mi se ne sviđa. Ko je tu "hajrovo" dok je novac prelazio iz jednog u drugi džep?. Sve mi se čini da će opet rudari biti donji.

I gle čuda, na poslednjem sajmu "Energa" u Tuzli, na stručnom savjetovanju, ugledni stručnjak iz privrede, doktor rudarstva, iznosi tvrdnju da sredstava koje je JPEPBiH uložilo u rudnik "Kreka", odgovaraju iznosu sredstava koje je "Kreka" izgubila zbog negativne bonifikacije za ugalj (zbog lošijeg kvaliteta uglja isporučenog TE Tuzla, rudniku je plaćen umanjen iznos). Kuriozitet je bio, da je pomenuti doktor za vrijeme izlaganja svoje teze ili bolje reći činjenice, kolabirao, pa su ga morali iznijeti iz "Kristalne dvorane" Hotela Tuzla, u bolnicu.

Neosporna je činjenica da JPEPBiH, uložilo značajna sredstva u rudnike ali i pored te činjenice uglja za termoelektrane Tuzla i Kakanj, iz rudnika u Koncernu JPEPBIH, ima sve manje !?

Kako riješiti ovolike probleme rudnika i rudarstva? Ovo se mora rješavati, hitno, jer vremena više nema a nema više ni ružičaste farbe. Stanje se mora prikazati onakvim kakvo jeste, da bi se svi mobilisali, da bi zasukali rukave, da bi radili i subotama i nedjeljam da bi se stvari popravile. Kako početi?

Potrebno je skloniti sve naše barijere i zavjese i mobilisati sve stručne potencijale kompetentnih ljudi koji rapolažu znanjem, iskustvom i podacima, hrabrih i spremnih da odgovorno donesu teške odluke, koje će politika bezuslovno morati da prihvatiti.Onima koji su do sada pokazali svoje "znanje i sposobnost", treba se lijepo zahvaliti i razriješiti ih funkcije.

Stručnih kadrova ima još uvijek u svim rudnicima, sklonjenih, ima ih u institucijama države, privatnim firma, ima ih i u Rudarskom institutu itd. Ne treba se stiditi veoma kompetentnih penzionisanih inženjera svih struka, rudara, mašinaca, električara, koji znaju i hoće da pomognu.
Zašto ne reći, nekada najrespektabilnija firma za rudarska istraživanja u SFRJ, "Rudarski institut" još od 2006. godine nije uradila niti jedan značajan projekat za "Kreku" a od "Kreke" je udaljen ne više od 100 m. Isto je i za rudnike "Zenica".

Reference "Rudarskog instituta" su poznate, svim dobronamjernim ljudima, kojima je struka i nauka važna, unutar ali i van granica BiH. U to su se uvjerili i rudnici u RS, Gacko i Ugljevik, Rudarski fakultet i Institut za površinsku eksploataciju iz Beograd, rudnici uglja iz centralne Srbije itd sa kojima Rudarski institut ima vrlo uspješnu sradnju.

[veliki dedo]

Sadasnjem kriminalnom i nesposobnom rukovodstvu napokon je odzvonilo !!!
Ako imalo pravde na ovome svijetu postoji ocekujem(o) i duboko vjerujem(o) da ce KOMPLETAN njihov krimanal biti razotkriven i da ce za njega U POTPUNOSTI odgovarati...

Smatram da je najbolja opcija tehnicko, strucno i vanstranacko rukovodstvo a prije svega vecinska PRIVATIZACIJA (recimo 51%) Elektroprivreda pogotovo JPESR.
Potencijal za razvoj, za prihod i dobrobit cijeloj zajednici i drzavi je jako veliki ali samo onda ako se oslobodi svih prepreka i ogranicenja koje ovakva "drzava", partije i pojedinci namecu zbog svojih licnih interesa...

Sigurno da i mi imamo dobre strucnjake ali ovakav sistem je u stanju i najbolje kompanije unistiti a znanje, strucnost i razum ugusiti...
Zbog toga vecinsko vlasnistvo i upravljanje od strane iskusnih i provjerenih svjetskih komapanija sigurno bi bilo najbolje rjesenje ZA SVE!