Bimal Brčko

Post Reply
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bimal Brčko

Post by panzer »

Stvarno je loše sročen zakon. Neko drugo privatno lice te prisili da prodaš svoje vlasništvo po nepravičnoj naknadi.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

panzer wrote:Stvarno je loše sročen zakon. Neko drugo privatno lice te prisili da prodaš svoje vlasništvo po nepravičnoj naknadi.
Našao sam na dobar članak-stručni rad o squeeze outu pa samo da povežem ono što sam već naveo kako je u Hrvatskoj gdje postoji institut provjere primjerenosti cijene od strane suda a i naknadne tužbe. Ovdje sam izvukao samo dio članka koji komentariše kako je to u Njemačkoj i koliko vidim u Hrvatskoj je vrlo slično vjerovatno prepisano. U Njemačkoj također ima korektivni faktor gdje sud određuje primjerenu cijenu a moguća je i tužba i dakle mali dioničari su vrlo dobro zaštićeni i kako piše u članku otkad su to uveli naknada se malim dioničarima povećela u prosjeku za 40% u odnosu na ponudu glavnog dioničara bilo kroz dogovor sa njim, bilo preko tužbe. Očito su u nas napravili kardinalnu grešku i prepisali doslovno samo dio zakona a potpuno zaboravili taj dio oko nezavisne realne procjene cijene odnosno zaštite malih dioničara. Uostalom evo tog dijela članka a staviću i link na cijeli rad.
https://bib.irb.hr/datoteka/535629.ulin ... _11.03.doc


3. UREĐENJE PRAVA PRIJENOSA DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA (SQUEEZE OUT) I PRAVA PRODAJE DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA (SELL OUT) U NJEMAČKOM ZAKONODAVSTVU

U Njemačkoj je institut isključenja manjinskih dioničara (squeeze out) bio poznat još 1956. godine, a koji je bio propisan § 15 Umwandlungsgesetz (UmwG) prema kojem je dioničar koji je u postupku preoblikovanja stekao ¾ svih dionica stekao cjelokupnu imovinu društva. Ta je odredba brisana reformom prava preoblikovanja 1994. godine.
Stupanjem na snagu izmjena Aktiengesetz (dalje u tekstu: AktG) 01. siječnja 2002. godine u njemačko je zakonodavstvo uveden institut squeeze out propisujući prag od 95% temeljnoga kapitala za ostvarivanje ovoga prava. Ujedno su instituti squeeze out i sell out propisani i odredbama Wertpapiererwerbs- und Übernahmegesetz (dalje u tekstu: WpÜG) koji određuje prag od 95% dionica sa pravom glasa za korištenje ovim pravima. Dakle, njemački je zakonodavac institut squeeze out uredio kao korporacijskopravni institut i institut tržišta kapitala, dok je institut sell out predvidio samo kao institut tržišta kapitala.
AktG uređuje institut isključenja manjinskih dioničara u odredbama § 327a – 327f. U doktrini se zauzimaju stajališta da bi ovaj institut trebalo uvrstiti u dio Zakona koji uređuje odnose između društva i dioničara, a ne u dio koji uređuje povezana društva.
Sukladno § 327a. AktG na zahtjev glavnoga dioničara odluku o prijenosu dionica manjinskih dioničara donosi glavna skupština. Budući da AktG ne propisuje posebnu većinu na glavnoj skupštini za donošenje odluke o isključenju, ona odluku donosi običnom većinom glasova. Odluka glavne skupštine o prijenosu dionica manjinskih dioničara na većinskoga mora biti sadržana u javnobilježničkom zapisniku sa glavne skupštine. Ujedno nije relevantno je li riječ o društvu koje je svoje dionice uvrstilo na burzu. Većinski dioničar može biti bilo pravna ili fizička osoba pri čemu nije relevantan način na koji je on stekao dionice kojima prelazi postavljeni prag. Pri izračunu udjela u temeljnom kapitalu ne uzimaju se u obzir vlastite dionice, a s kojima se izjednačuju dionice koje netko drugi drži za račun društva.
Sa ciljem zaštite manjinskih dioničara u postupcima isključenja i istupanja manjinskih dioničara njemačko se zakonodavstvo oslanja na dva različita postupka: Spruchstellenverfahren koji je uređen odredbama Gesetz über das gesellschaftsrechtliche Spruchverfahren (Spruchverfahrengesetz – SpruchG) od 12. lipnja 2003. godine , sa posljednjim izmjenama 2007. godine i koji se primjenjuje na postupke koji su pokrenuti nakon 1. rujna 2003. godine, a cilj mu je provjera pravičnosti ponuđene otpremnine u novcu i Anfechtungsklage odnosno tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o prijenosu dionica manjinskih dioničara. Za razliku od tužbe za pobijanje prvi postupak ne zabranjuje povlačenje dionica sa uređenoga tržišta (delisting).
Iznos otpremnine u novcu u skladu sa § 327.b. st. 1. AktG mora uzeti u obzir situaciju u društvu u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Ujedno je sukladno § 327.b. st. 3. AktG glavni dioničar dužan prije sazivanja glavne skupštine upravi društva dostaviti izjavu kreditnog instituta ovlaštenoga na poslovanje na području primjene AktG kojom jamči da će ispuniti obvezu na plaćanje otpremnine manjinskim dioničarima bez odgađanja nakon upisa odluke u sudski registar. Zaštita manjinskim dioničarima dalje se pruža odredbama o pripremi i održavanju glavne skupštine, a osobito izričitim propisivanjem isprava koje moraju biti stavljene na uvid dioničarima prije njenog održavanja (§ 327. c. AktG).
Postupak ispitivanja primjerenosti otpremnine (Spruchstellenverfahren) sukladno § 4. SpruchG može se pokrenuti unutar roka od tri mjeseca od dana od kada se smatra da je objavljen upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar u skladu s § 10. HGB. Dakle, može se pokrenuti samo po završetku postupka isključenja te stoga nema suspenzivni učinak. Prema § 5. SpruchG zahtjev (Antrag) se podnosi protiv glavnog dioničara.
Sukladno § 2. SpruchG sud nadležan za postupanje je zemaljski sud (Landgericht) na čijem se području nalazi sjedište društva. Dalje je propisano da ako u okviru ovog suda postoji trgovački odjel on je nadležan za odlučivanje umjesto građanskog odjela. Temeljem § 3. osoba koja je ovlaštena na pokretanje postupka je svaki raniji dioničar. Međutim, dalje se detaljnije propisuje da je na pokretanje postupka ovlašten samo onaj dioničar koji je imatelj dionica u vrijeme pokretanja postupka što se treba dokazati na sudu.
Odredbom § 6. SpruchG propisuje se obveza suda imenovati zajedničkoga zastupnika (gemeinsamen Vertreter) kako bi zaštitio prava onih dioničara koji nisu pokrenuli postupak. On ima položaj zastupnika po zakonu (gesetzlichen Vertreters). Sud mora imenovati zasebnoga zastupnika za svaki pojedini zahtjev ako se kao rezultat postojanja posebnih pretpostavki može pretpostaviti da zaštita prava svih osoba koje su ovlaštene pokrenuti postupak neće biti osigurana postojanjem jednog zajedničkog zastupnika. Nije potrebno imenovanje zajedničkog zastupnika ako se zaštita prava ovlaštenih osoba može ostvariti na drugačiji način. Sud mora objaviti imenovanje zajedničkog zastupnika u službenom listu. Ako statut sadrži odredbu da se informacije moraju objavljivati u dodatnim publikacijama ili elektronički, sud mora objaviti imenovanje zajedničkog zastupnika i u tim medijima. Sukladno st. 2. § 6. SpruchG zajednički zastupnik ima pravo na naknadu troškova i naknadu za svoj rad koju može potraživati od glavnog dioničara. Ukoliko je ovlašten zahtijevati naknadu od više osoba njihova je odgovornost solidarna. Sud određuje iznos naknade i visinu troškova te može na zahtjev zastupnika odrediti obvezu plaćanja predujma osobama koje su obvezne na plaćanje naknade i troškova, a radi čije naplate se može pokrenuti ovršni postupak.
Signifikantna je odredba § 6. st. 2. SpruchG prema kojoj zajednički zastupnik može nastaviti postupak i ako zahtjev bude povučen. U tom slučaju on stupa na mjesto dioničara (podnositelja zahtjeva).
Temeljem § 7. SpruchG sud je dužan bez odgađanja dostaviti zahtjev protivnoj strani pozivajući je da dostavi pisani odgovor. Odgovor mora sadržavati izjavu protivne stranke o iznosu primjerene otpremnine, koja mora biti proslijeđena podnositelju zahtjeva i zajedničkom zastupniku. Sud će odrediti vremenski period za dostavu pisanog odgovora koji ne može biti kraći od mjesec dana niti duži od 3 mjeseca.
Podnositelj zahtjeva i zajednički zastupnik mogu podnijeti pisani prigovor u roku kojega odredi sud, a koji ne može biti kraći od 1 mjeseca niti duži od 3 mjeseca (st. 4.)
Sukladno § 8. SpruchG sud odluku donosi na temelju usmene rasprave. Odluka mora biti obrazložena (§ 11. SpruchG). Ujedno je u st. 2. propisano da će sud nastojati postići mirno rješenje spora među strankama (Gütliche Einigung). § 11. st. 2. izričito propisuje da je tražbina utvrđena odlukom ovršiva. Protiv odluke dopuštena je suspenzivna žalba o kojoj odlučuje viši sud. Odluka proizvodi učinak prema svim osobama, uključujući i onima koji su prestali biti dioničarima društva (§ 13. SpruchG). Odluku, ali bez obrazloženja, dužan je objaviti glavni dioničar.
Sukladno studiji Deutsches Aktieninstutut (dalje u tekstu: DAI) objavljenoj 2007. godine postotak postupaka isključenja manjinskih dioničara naglo je porastao tako da je 2002. godine iznosio 20%, dok je 2006. godine iznosio 96,1%. Nakon stupanja na snagu Gesetz zur Unternehmensintegrität und Modernisierung des Anfechtungsrechts (UMAG) 31. svibnja 2007. godine analize DAI pokazuju da je više od 80% postupaka pokrenutih sa ciljem pobijanja odluke glavne skupštine završeno nagodbom gdje je u gotovo svim slučajevima povišen iznos otpremnine u novcu.
Vezano za ekonomske koristi manjinskih dioničara u praksi se ističu razlike u koristima koje su postigli dioničari pokretanjem jednog ili drugog postupka. Tako se ističe da su manjinski dioničari ostvarili viši iznos otpremnine u novcu pokretanjem sudskog postupka u kojem se ona preispituje (Spruchstellenverfahren) i to oko 40% viši iznos od prvotno ponuđene otpremnine, nego putem tužbe za pobijanje odluke glavne skupštine o prijenosu dionica manjinskih dioničara (Anfechtungsklage) (oko 9,72%).
Nužno je istaknuti da ukoliko kao ishod postupka dođe do povećanja iznosa otpremnine, odluka se ne odnosi samo na dioničara koji je pokrenuo postupak, već na sve manjinske dioničare. To je naravno posljedica načela jednakog položaja dioničara.
Do isključenja manjinskih dioničara dolazi upisom odluke o prijenosu dionica u sudski registar (konstitutivnost upisa) kada se sve dionice manjinskih dioničara prenose glavnom dioničaru. Obveza većinskoga dioničara na plaćanje otpremnine, čiju visinu određuje glavni dioničar, a primjerenost ispituje vještak kojega imenuje sud, nastaje u trenutku kada manjinski dioničar preda isprave o dionicama, kada su one izdane u ovom obliku, odnosno kada manjinski dioničar dade nalog za prijenos dionica sa svojega računa na račun glavnoga dioničara, kada je riječ o dionicama koje su izdane kao nematerijalizirani vrijednosni papiri. S druge strane, odluka o prijenosu dionica ne može se upisati u sudski registar do dovršetka postupka pokrenutoga radi pobijanja odluke glavne skupštine.
AktG ne uređuje institut istupanja manjinskih dioničara (sell out).

Instituti squeeze out i sell out u njemačkom su zakonodavstvu uređeni i kroz odredbe WpÜG koji ih normira u glavi 5a. Zakona – Ausschlus, Andienungsrecht (§ 39a – 39c). Od 2002. godine kada je WpÜG stupio na snagu više od 100 društava koristilo je institut isključenja manjinskih dioničara.
§ 39a. WpÜG uređuje isključenje preostalih dioničara (Ausschlus der übrigen Aktionäre) propisujući da će nakon preuzimanja ili obvezne ponude za preuzimanje preostale dionice sa pravom glasa, na temelju zahtjeva ponuditelja koji drži dionice ciljnog društva koje predstavljaju najmanje 95% dionica sa pravom glasa, biti prenesene na ponuditelja na temelju odluke suda uz plaćanje odgovarajuće naknade. Ako ponuditelj drži dionice koje predstavljaju najmanje 95% temeljnoga kapitala ciljnog društva on može također zahtijevati prijenos povlaštenih dionica.
Postupak squeeze outa nakon tzv. top-up ponude (top-up offer) tj. ponude koju je istaknuo dioničar koji već ima kontrolu te ne treba objaviti ponudu za preuzimanje ni obveznu ponudu za preuzimanje nije propisan, unatoč tome što su postojali suprotni zahtjevi. Ovakav se odabir njemačkog zakonodavca opravdava okolnošću da ni Direktiva ne uređuje ovo pitanje zasebno. Stoga se u tim slučajevima mora primijeniti postupak squeeze out koji je uređen odredbama AktG.
Vezano za oblik naknade WpÜG određuje da ona treba odgovarati naknadi iz ponude za preuzimanje. Naknada u novcu mora uvijek biti ponuđena kao alternativa. Naknada plaćena u preuzimanju ili obveznoj ponudi smatra se primjerenom ako je kroz ponudu ponuditelj stekao najmanje 90% temeljnog kapitala na koji se odnosi ponuda za preuzimanje. Prag prihvaćanja odredit će se odvojeno za dionice sa pravom glasa i one koje ne daju pravo glasa.
WpÜG-Angebotsverordnung uređuje visinu naknade u ponudi za preuzimanje u odnosu na vrijednost dionica. U studijama koje su provedene da bi se utvrdilo na koji način tržište kapitala reagira na najavu postupka isključenja manjinskih dioničara izneseno je da ta reakcija ovisi o informacijama koje su sadržane u objavi pokretanja postupka isključenja manjinskih dioničara. Dok neke objave sadrže samo općenite podatke druge sadrže i podatke o iznosu naknade. Studije su pokazale da dolazi do porasta tržišne vrijednosti dionica ako iznos naknade nije objavljen.
Odredbom § 39a. st. 4. WpÜG ograničen je rok za postavljanje zahtjeva za prijenos dionica te on iznosi tri mjeseca nakon proteka roka za prihvat ponude za preuzimanje. Odlučivanje o postavljenom zahtjevu u isključivoj je nadležnosti suda (Landgericht) Frankfurta na Majni.
Sukladno izričitoj odredbi § 39a. st. 6. WpÜG od podnošenja zahtjeva do okončanja postupka prijenosa dionica manjinskih dioničara ne primjenjuju se odredbe §§ 327a. do 327f AktG.
Odredbama § 39b. detaljno se uređuje postupak isključenja manjinskih dioničara (Ausschlussverfahren) gdje se izričito u st. 1. propisuje da ukoliko odredbama WpÜG nije drugačije propisano na ovaj se postupak primjenjuju odredbe Zakon o stvarima izvanparnične (dobrovoljne) sudbenosti (Gesetz über die Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit) .
Dalje se propisuje obveza objave sudu postavljenog zahtjeva za isključenje u glasilu društva. Sud donosi odluku (der Beschluss) koja mora biti obrazložena te mora biti objavljena najranije jedan mjesec nakon objave zahtjeva u elektroničkoj verziji službenog lista i samo nakon što je ponuditelj naveo dokaz da mu pripadaju dionice kojima prelazi prag za postavljanje zahtjeva za isključenja manjinskih dioničara. Protiv odluke suda dopuštena je žalba koja ima suspenzivni učinak. Žalba je devolutivnoga karaktera odnosno sukladno § 39b. st. 3. o žalbi odlučuje Oberlandesgericht Frankfurta na Majni.
Sud je dužan dostaviti svoju odluku podnositelju zahtjeva, ciljnom društvu i manjinskim dioničarima. Ujedno će objaviti odluku bez obrazloženja u glasilu društva. Žalbu su ovlašteni podnijeti, sukladno odredbi st. 4., podnositelj zahtjeva i preostali manjinski dioničari ciljnog društva.
Pravomoćna odluka proizvodi učinak prema svim dioničarima. Nakon što je odluka postala pravomoćna sve dionice ciljnog društva prenijet će se na većinskog dioničara. Uprava ciljnoga društva dužna je bez odgađanja dostaviti pravomoćnu odluku u sudski registar.
§ 39c. uređuje pravo prodaje dionica manjinskih dioničara (Andienungsrecht, Sell-out). Nakon ponude za preuzimanje ili obvezne ponude, dioničari ciljnoga društva koji nisu prihvatili ponudu mogu prihvatiti istu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka za prihvat ponude za preuzimanje ako su ispunjeni uvjeti za isključenje manjinskih dioničara sukladno §39a. Ako ponuditelj ne ispuni svoje obveze propisane §23 st. 1. WpÜG, tromjesečni period se računa od ispunjenja propisanih obveza.
Nužno je naglasiti da se ne može istovremeno započeti oba postupka: postupak squeeze outa uređen odredbama AktG i odredbama WpÜG.
Investitor
Posts: 911
Joined: 19 Apr 2012, 10:37

Re: Bimal Brčko

Post by Investitor »

Njemačka i jeste uređena država. Kod nas ništa nije logično i ovaj narod (sirotinju) može pljačkati ko kako stigne. Sve je napravljeno u interesu krupnog kapitala.Mene interesuje glede rokova i procedure da li za ovo peuzimanje u Bimalu mora postojati odluka skupštine dioničara, nekako mi logično da bi trebalo. Interesantno je da se danas pojavio nalog na prodajnoj strani od 1030 dionica po cijeni od 15 km. Kako se izračunava ova pondersana tomjesečna cijena, jel kao suma svih prosječnih transakcija podjeljeno sa brojem dana u kojima se trgovalo.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

Ne znam, ali ne vjerujem da broj dana igra ulogu, nekako bi mi bilo logično da to bude suma svih transakcija podijeljena sa brojem dionica. Odnosno u brojniku broj dionica prve transakcije puta cijena prve transakcije plus broj dionica druge puta cijena druge itd. A u nazivniku ukupan broj protrgovanih dionica. Ili još kraće ukupna suma plaćena u tom periodu kroz ukupan broj protrgovanih dionica.
Indy
Posts: 42
Joined: 23 Mar 2016, 17:32

Re: Bimal Brčko

Post by Indy »

Potrebno je 5% dionica da bi se uputio prijedlog za kandidata u nadzorni odbor dionickog drustva. Ispod 5% dionicar jos samo ima dividendu. Dakle dionicar ili grupa dionicara koji zajednicki djeluju drzi drustvo u potpunoj kontroli. Clan 243 zakona o privrednim drustvima FBIH jasno ukazuje sta je to zastita manjine u odlucivanju i pobijanju odluka.
Clan 243 stav 4 kaze i sta je to "pravicna" trzisna vrijednost. Kod otvorenog DD to je jedini kriterij. Udjelicar u doo ima pravo na sudskog vjestaka i procjenu vrijednosti.
Ja mislim da je ovo najbolje rjesenje za nase uslove (tromo sudstvo). U Njemackoj sudovi rade drugacije, dok bi kod nas svaki squeeze out trajao vjecnost.

Berza = kasino. Naravno da se procjenama moze povecati sansa za dobit, ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje. Ovdje bi neki da ucestvuju na berzi ali da imaju prava kao udjelicar u doo. Pa kupis jednu dionicu i onda 99% dionicara vuces po sudovima dok ti ne isplati pozamasnu naknadu (citaj iznudu). Pa ni to nebi bilo fer. Treba i drugu stranu sagledati i posljedice toga sto trazite da stoji u zakonu (u nasim uslovima).

Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.
Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.

Zato i zakon o preuzimanju FBIH daje i mogucnost da se dionicar ili grupa sa 95% natjera na otkup.

Sve u svemu za nase uslove solidno rjeseno.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

Indy wrote:Potrebno je 5% dionica da bi se uputio prijedlog za kandidata u nadzorni odbor dionickog drustva. Ispod 5% dionicar jos samo ima dividendu. Dakle dionicar ili grupa dionicara koji zajednicki djeluju drzi drustvo u potpunoj kontroli. Clan 243 zakona o privrednim drustvima FBIH jasno ukazuje sta je to zastita manjine u odlucivanju i pobijanju odluka.
Clan 243 stav 4 kaze i sta je to "pravicna" trzisna vrijednost. Kod otvorenog DD to je jedini kriterij. Udjelicar u doo ima pravo na sudskog vjestaka i procjenu vrijednosti.
Ja mislim da je ovo najbolje rjesenje za nase uslove (tromo sudstvo). U Njemackoj sudovi rade drugacije, dok bi kod nas svaki squeeze out trajao vjecnost.

Berza = kasino. Naravno da se procjenama moze povecati sansa za dobit, ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje. Ovdje bi neki da ucestvuju na berzi ali da imaju prava kao udjelicar u doo. Pa kupis jednu dionicu i onda 99% dionicara vuces po sudovima dok ti ne isplati pozamasnu naknadu (citaj iznudu). Pa ni to nebi bilo fer. Treba i drugu stranu sagledati i posljedice toga sto trazite da stoji u zakonu (u nasim uslovima).

Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.
Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.

Zato i zakon o preuzimanju FBIH daje i mogucnost da se dionicar ili grupa sa 95% natjera na otkup.

Sve u svemu za nase uslove solidno rjeseno.
Sve netačno i kontradiktorno. Nema rečenice koja nije direktni contradictio in adjecto. Eto Njemačka i druge zemlje u kojima je i tržišna vrijednost zbog velike likvidnosti uvijek vrlo blizu realne ipak je zaštitila male dioničare mehanizmom procjene realne vrijednosti plus nakanadno preko suda (dakle dvostruko) a ti si zadovoljan da u nas gdje je tržišna vrijednost zbog nelikvidnosti daleko od realne nema nikakve zaštite. To ti je solidno rješenje. A to solidno reješenje je u stvari kopija Njemačkog gdje je su naši "zakonodavci" omaškom zaboravili iskopirati onaj najvažniji dio, o zaštiti malih dioničara procjenom realne vrijednosti. Ne znam zašto mješaš doo u ovu priču, I ne znam kakva je argumentacija" sporo sudstvo". Sudski vještak može za 1 dan procjeniti vrijednost firme realniju od tržišne i to na tri načina ako hoće. Je li bi sad kad neko opljačka banku trebalo da ga pustimo jer je "sporo sudstvo". Ima još more proizvoljnosti u gornjem postu. Prvo se tvrdi da dioničari ispod 5% nemaju nikakvu kontrolu osim dividende a onda da je glavni dioničar "ugnjeten" od istih jer kupnjom jedne dionice možeš vozati po sudovima ostalih 99% dok ti ne ispalte pozamašnu naknadu ("pozamašnu naknadu" za 1 dionicu hmmm). Što je sve naravno netačno. Prvo jer sudski proces koji nekog usporava kod nas može pokrenuti svako pa i nedioničar. Drugo mehanizam zaštite kao u Njemačkoj i Hrvatskoj u prvom koraku ne predviđa "sudovanje" nego procjenu vještaka koja kako rekoh može biti urađena za 1 dan. Treće mali dioničari nemaju interesa za duge i spore procese. Četvrto spomenuto "ugnjetavanje" sudskim procesom bi bilo pokrenuto tek nakon squeeze outa koji inicira veliki dioničar a)kojem mali dioničari do squeeze outa realno ne smetaju b)koga niko ne bi tužio kad bi odredio iole pravičnu sumu. Ne vidim nigdje zašto bi isplaćena otpremnina bila "pozamašna" da ne kažem iznuda, ako istu određuje nezavisni sudski vještak. U zakonu kakav je sad u većini društava bila bi isplaćena ili tržišna ili nominalna cijena koja je ispod polovine realne.
I tu dolazimo do poente tvog posta: Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.
.....ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje.
Drugim riječima izlaz za male dioničare koji vide da će biti poklopljeni i da će im se platiti pola realne vrijednosti za nihovu dionicu treba stalno da prate kad će veliki odlučiti da ih izgura i da pobjegnu glavom bez obzira po bilo kojoj tržišnoj cijeni tada ili još prije. To je po tebi najbolje riješenje "za naše uslove". Pljačka malih dioničara od strane velikog zato što su naši uslovi društvo pljačke i pravne nesigurnosti. Pretpostavljam da bi tvoje rješenje za problem kriminala na ulicama BH gradova bilo da stanovništvo ne izlazi iz stanova i prepusti te ulice kriminalcima koji znaju šta rade.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

montypython wrote:
Indy wrote:Potrebno je 5% dionica da bi se uputio prijedlog za kandidata u nadzorni odbor dionickog drustva. Ispod 5% dionicar jos samo ima dividendu. Dakle dionicar ili grupa dionicara koji zajednicki djeluju drzi drustvo u potpunoj kontroli. Clan 243 zakona o privrednim drustvima FBIH jasno ukazuje sta je to zastita manjine u odlucivanju i pobijanju odluka.
Clan 243 stav 4 kaze i sta je to "pravicna" trzisna vrijednost. Kod otvorenog DD to je jedini kriterij. Udjelicar u doo ima pravo na sudskog vjestaka i procjenu vrijednosti.
Ja mislim da je ovo najbolje rjesenje za nase uslove (tromo sudstvo). U Njemackoj sudovi rade drugacije, dok bi kod nas svaki squeeze out trajao vjecnost.

Berza = kasino. Naravno da se procjenama moze povecati sansa za dobit, ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje. Ovdje bi neki da ucestvuju na berzi ali da imaju prava kao udjelicar u doo. Pa kupis jednu dionicu i onda 99% dionicara vuces po sudovima dok ti ne isplati pozamasnu naknadu (citaj iznudu). Pa ni to nebi bilo fer. Treba i drugu stranu sagledati i posljedice toga sto trazite da stoji u zakonu (u nasim uslovima).

Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.
Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.

Zato i zakon o preuzimanju FBIH daje i mogucnost da se dionicar ili grupa sa 95% natjera na otkup.

Sve u svemu za nase uslove solidno rjeseno.
Sve netačno i kontradiktorno. Nema rečenice koja nije direktni contradictio in adjecto. Eto Njemačka i druge zemlje u kojima je i tržišna vrijednost zbog velike likvidnosti uvijek vrlo blizu realne ipak je zaštitila male dioničare mehanizmom procjene realne vrijednosti plus nakanadno preko suda (dakle dvostruko) a ti si zadovoljan da u nas gdje je tržišna vrijednost zbog nelikvidnosti daleko od realne nema nikakve zaštite. To ti je solidno rješenje. A to solidno reješenje je u stvari kopija Njemačkog gdje je su naši "zakonodavci" omaškom zaboravili iskopirati onaj najvažniji dio, o zaštiti malih dioničara procjenom realne vrijednosti. Ne znam zašto mješaš doo u ovu priču, I ne znam kakva je argumentacija" sporo sudstvo". Sudski vještak može za 1 dan procjeniti vrijednost firme realniju od tržišne i to na tri načina ako hoće. Je li bi sad kad neko opljačka banku trebalo da ga pustimo jer je "sporo sudstvo". Ima još more proizvoljnosti u gornjem postu. Prvo se tvrdi da dioničari ispod 5% nemaju nikakvu kontrolu osim dividende a onda da je glavni dioničar "ugnjeten" od istih jer kupnjom jedne dionice možeš vozati po sudovima ostalih 99% dok ti ne ispalte pozamašnu naknadu ("pozamašnu naknadu" za 1 dionicu hmmm). Što je sve naravno netačno. Prvo jer sudski proces koji nekog usporava kod nas može pokrenuti svako pa i nedioničar. Drugo mehanizam zaštite kao u Njemačkoj i Hrvatskoj u prvom koraku ne predviđa "sudovanje" nego procjenu vještaka koja kako rekoh može biti urađena za 1 dan. Treće mali dioničari nemaju interesa za duge i spore procese. Četvrto spomenuto "ugnjetavanje" sudskim procesom bi bilo pokrenuto tek nakon squeeze outa koji inicira veliki dioničar a)kojem mali dioničari do squeeze outa realno ne smetaju b)koga niko ne bi tužio kad bi odredio iole pravičnu sumu. Ne vidim nigdje zašto bi isplaćena otpremnina bila "pozamašna" da ne kažem iznuda, ako istu određuje nezavisni sudski vještak. U zakonu kakav je sad u većini društava bila bi isplaćena ili tržišna ili nominalna cijena koja je ispod polovine realne.
I tu dolazimo do poente tvog posta: Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.
.....ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje.
Drugim riječima izlaz za male dioničare koji vide da će biti poklopljeni i da će im se platiti pola realne vrijednosti za nihovu dionicu treba stalno da prate kad će veliki odlučiti da ih izgura i da pobjegnu glavom bez obzira po bilo kojoj tržišnoj cijeni tada ili još prije. A to još prije može biti uvijek. To je po tebi najbolje riješenje "za naše uslove". Pljačka malih dioničara od strane velikog zato što su naši uslovi društvo pljačke i pravne nesigurnosti. Pretpostavljam da bi tvoje rješenje za problem kriminala na ulicama BH gradova bilo da stanovništvo ne izlazi iz stanova i prepusti te ulice kriminalcima koji znaju šta rade.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

Indy wrote:Potrebno je 5% dionica da bi se uputio prijedlog za kandidata u nadzorni odbor dionickog drustva. Ispod 5% dionicar jos samo ima dividendu. Dakle dionicar ili grupa dionicara koji zajednicki djeluju drzi drustvo u potpunoj kontroli. Clan 243 zakona o privrednim drustvima FBIH jasno ukazuje sta je to zastita manjine u odlucivanju i pobijanju odluka.
Clan 243 stav 4 kaze i sta je to "pravicna" trzisna vrijednost. Kod otvorenog DD to je jedini kriterij. Udjelicar u doo ima pravo na sudskog vjestaka i procjenu vrijednosti.
Ja mislim da je ovo najbolje rjesenje za nase uslove (tromo sudstvo). U Njemackoj sudovi rade drugacije, dok bi kod nas svaki squeeze out trajao vjecnost.

Berza = kasino. Naravno da se procjenama moze povecati sansa za dobit, ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje. Ovdje bi neki da ucestvuju na berzi ali da imaju prava kao udjelicar u doo. Pa kupis jednu dionicu i onda 99% dionicara vuces po sudovima dok ti ne isplati pozamasnu naknadu (citaj iznudu). Pa ni to nebi bilo fer. Treba i drugu stranu sagledati i posljedice toga sto trazite da stoji u zakonu (u nasim uslovima).

Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.
Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.

Zato i zakon o preuzimanju FBIH daje i mogucnost da se dionicar ili grupa sa 95% natjera na otkup.

Sve u svemu za nase uslove solidno rjeseno.
Sve netačno i kontradiktorno. Nema rečenice koja nije direktni contradictio in adjecto. Eto Njemačka i druge zemlje u kojima je i tržišna vrijednost zbog velike likvidnosti uvijek vrlo blizu realne ipak je zaštitila male dioničare mehanizmom procjene realne vrijednosti plus nakanadno preko suda (dakle dvostruko) a ti si zadovoljan da u nas gdje je tržišna vrijednost zbog nelikvidnosti daleko od realne nema nikakve zaštite. To ti je solidno rješenje. A to solidno reješenje je u stvari kopija Njemačkog gdje je su naši "zakonodavci" omaškom zaboravili iskopirati onaj najvažniji dio, o zaštiti malih dioničara procjenom realne vrijednosti. Ne znam zašto mješaš doo u ovu priču, I ne znam kakva je argumentacija" sporo sudstvo". Sudski vještak može za 1 dan procjeniti vrijednost firme realniju od tržišne i to na tri načina ako hoće. Je li bi sad kad neko opljačka banku trebalo da ga pustimo jer je "sporo sudstvo". Ima još more proizvoljnosti u gornjem postu. Prvo se tvrdi da dioničari ispod 5% nemaju nikakvu kontrolu osim dividende a onda da je glavni dioničar "ugnjeten" od istih jer kupnjom jedne dionice možeš vozati po sudovima ostalih 99% dok ti ne ispalte pozamašnu naknadu ("pozamašnu naknadu" za 1 dionicu hmmm). Što je sve naravno netačno. Prvo jer sudski proces koji nekog usporava kod nas može pokrenuti svako pa i nedioničar. Drugo mehanizam zaštite kao u Njemačkoj i Hrvatskoj u prvom koraku ne predviđa "sudovanje" nego procjenu vještaka koja kako rekoh može biti urađena za 1 dan. Treće mali dioničari nemaju interesa za duge i spore procese. Četvrto spomenuto "ugnjetavanje" sudskim procesom bi bilo pokrenuto tek nakon squeeze outa koji inicira veliki dioničar a)kojem mali dioničari do squeeze outa realno ne smetaju b)koga niko ne bi tužio kad bi odredio iole pravičnu sumu. Ne vidim nigdje zašto bi isplaćena otpremnina bila "pozamašna" da ne kažem iznuda, ako istu određuje nezavisni sudski vještak. U zakonu kakav je sad u većini društava bila bi isplaćena ili tržišna ili nominalna cijena koja je ispod polovine realne.
I tu dolazimo do poente tvog posta: Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.
.....ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje.
Drugim riječima izlaz za male dioničare koji vide da će biti poklopljeni i da će im se platiti pola realne vrijednosti za nihovu dionicu treba stalno da prate kad će veliki odlučiti da ih izgura i da pobjegnu glavom bez obzira po bilo kojoj tržišnoj cijeni tada ili još prije. A to još prije može biti uvijek. To je po tebi najbolje riješenje "za naše uslove". Pljačka malih dioničara od strane velikog zato što su naši uslovi društvo pljačke i pravne nesigurnosti. Pretpostavljam da bi tvoje rješenje za problem kriminala na ulicama BH gradova bilo da stanovništvo ne izlazi iz stanova i prepusti te ulice kriminalcima koji znaju šta rade.
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

Indy wrote:Potrebno je 5% dionica da bi se uputio prijedlog za kandidata u nadzorni odbor dionickog drustva. Ispod 5% dionicar jos samo ima dividendu. Dakle dionicar ili grupa dionicara koji zajednicki djeluju drzi drustvo u potpunoj kontroli. Clan 243 zakona o privrednim drustvima FBIH jasno ukazuje sta je to zastita manjine u odlucivanju i pobijanju odluka.
Clan 243 stav 4 kaze i sta je to "pravicna" trzisna vrijednost. Kod otvorenog DD to je jedini kriterij. Udjelicar u doo ima pravo na sudskog vjestaka i procjenu vrijednosti.
Ja mislim da je ovo najbolje rjesenje za nase uslove (tromo sudstvo). U Njemackoj sudovi rade drugacije, dok bi kod nas svaki squeeze out trajao vjecnost.

Berza = kasino. Naravno da se procjenama moze povecati sansa za dobit, ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje. Ovdje bi neki da ucestvuju na berzi ali da imaju prava kao udjelicar u doo. Pa kupis jednu dionicu i onda 99% dionicara vuces po sudovima dok ti ne isplati pozamasnu naknadu (citaj iznudu). Pa ni to nebi bilo fer. Treba i drugu stranu sagledati i posljedice toga sto trazite da stoji u zakonu (u nasim uslovima).

Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.
Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.

Zato i zakon o preuzimanju FBIH daje i mogucnost da se dionicar ili grupa sa 95% natjera na otkup.

Sve u svemu za nase uslove solidno rjeseno.
Sve netačno i kontradiktorno. Nema rečenice koja nije direktni contradictio in adjecto. Eto Njemačka i druge zemlje u kojima je i tržišna vrijednost zbog velike likvidnosti uvijek vrlo blizu realne ipak je zaštitila male dioničare mehanizmom procjene realne vrijednosti plus nakanadno preko suda (dakle dvostruko) a ti si zadovoljan da u nas gdje je tržišna vrijednost zbog nelikvidnosti daleko od realne nema nikakve zaštite. To ti je solidno rješenje. A to solidno reješenje je u stvari polovična kopija Njemačkog gdje je su naši "zakonodavci" omaškom zaboravili iskopirati onaj najvažniji dio, o zaštiti malih dioničara procjenom realne vrijednosti. Ne znam zašto mješaš doo u ovu priču, I ne znam kakva je argumentacija" sporo sudstvo". Sudski vještak može za 1 dan procjeniti vrijednost firme realniju od tržišne i to na tri načina ako hoće. Je li bi sad kad neko opljačka banku trebalo da ga pustimo jer je "sporo sudstvo". Ima još more proizvoljnosti u gornjem postu. Prvo se tvrdi da dioničari ispod 5% nemaju nikakvu kontrolu osim dividende a onda da je glavni dioničar "ugnjeten" od istih jer kupnjom jedne dionice možeš vozati po sudovima ostalih 99% dok ti ne ispalte pozamašnu naknadu ("pozamašnu naknadu" za 1 dionicu hmmm). Što je sve naravno netačno. Prvo jer sudski proces koji nekog usporava kod nas može pokrenuti svako pa i nedioničar. Drugo mehanizam zaštite kao u Njemačkoj i Hrvatskoj u prvom koraku ne predviđa "sudovanje" nego procjenu vještaka koja kako rekoh može biti urađena za 1 dan. Treće mali dioničari nemaju interesa za duge i spore procese. Četvrto spomenuto "ugnjetavanje" sudskim procesom bi bilo pokrenuto tek nakon squeeze outa koji inicira veliki dioničar a)kojem mali dioničari do squeeze outa realno ne smetaju b)koga niko ne bi tužio kad bi odredio iole pravičnu sumu. Ne vidim nigdje zašto bi isplaćena otpremnina bila "pozamašna" da ne kažem iznuda, ako istu određuje nezavisni sudski vještak. U zakonu kakav je sad u većini društava bila bi isplaćena ili tržišna ili nominalna cijena koja je ispod polovine realne.
I tu dolazimo do poente tvog posta: Dionicar koji dosegne 95% zeli da sam vodi kompaniju bez mjesanja. Mozda cak i da izvrsi reorganizaciju u doo.Sa 95% dionica moze lagano da otvori novo drustvo i da sve prebaci na novo drustvo, a staro da nakon toga gurne u stecaj. I sta onda imas od dionice.
.....ali onda se treba na vrijme procjeniti kada bi mogao da se desi squeeze out. Ako pozicja nije ok onda izadji iz nje.
Drugim riječima izlaz za male dioničare koji vide da će biti poklopljeni i da će im se platiti pola realne vrijednosti za nihovu dionicu treba stalno da prate kad će veliki odlučiti da ih izgura i da pobjegnu glavom bez obzira po bilo kojoj tržišnoj cijeni tada ili još prije. To je po tebi najbolje riješenje "za naše uslove". Pljačka malih dioničara od strane velikog zato što su naši uslovi društvo pljačke i pravne nesigurnosti. Pretpostavljam da bi tvoje rješenje za problem kriminala na ulicama BH gradova bilo da stanovništvo ne izlazi iz stanova i prepusti te ulice kriminalcima koji znaju šta rade. :roll:
montypython
Posts: 3791
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Bimal Brčko

Post by montypython »

Zadnji post se je umjesto da ostane samo editovana verzija, multiplicirao. molim administratora da pobriše viškove uključivo i ovu poruku.
Post Reply