Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

montypython
Posts: 2481
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by montypython »

U vezi onoga što rekoh gore dovoljno je pregledati vijesti svakog dana da se vidi da se čudne stvari događaju: Znamo da je covid počeo u novembru 2019 ali je u oktobru bila simulacija izbijanja epidemije koronavirusa pod nazivom Event 201 koja je do u dlaku opisivala tzv pandemiju, od samog virusa do reakcija medija, vodstva WHO itd isl. Epidemije je izbila mjesec poslije??? Sad znamo da su isti likovi najavili simulaciju planetarnog internetskog ataka pod nazivom Cyber poligon za juli. I evo jutros vijest o napadu na najvećeg svjetsog proizvođača mesa što će svakako dovesti do nestašica i poskupljenja. https://www.klix.ba/vijesti/svijet/najv ... /210602004 Kao krivac odmah je nađena Rusija kao i u sličnom internet napadu na naftovod Colonial Pipeline prije cca mjesec kada je došlo do nestašice benzina. Povežite to sa "nasukavanjem" broda u sueskom kanalu, nestašicom čipova i zastojima u autoindustriji, kao i sa činjenicom da su uža specijalnost Klausa Schwaba lanci opskrbe a znamo ko je veliki neprijatelj mesa i traži zamjenu za njega. Evo još jedan članak od jutros. Sinoć sam pomenuo uvođenje digitalnih valuta i to pod pritiskom u ubrzano (za šta je samo priprema uvođenje digitalnih pasoša i podataka vakcinaciji), a evo jutros članak https://www.klix.ba/biznis/evropska-uni ... /210601096 Ovakvih stvari je bezbroj, svaki dan nešto prođe ispod radara nešto ne, ali sve ide u istom smjeru. Moguće da ako je neko dugo izložen CNNu N1 ili bilo kojem oficijelnom mediju ne primjeti sva ova događanja ali ona su realno tu. Primjetite da sve ono što je prije izgledalo kao teorija zavjere nakon godinu dana postalo istina. I još sinoć sam pričao o bjesomučnom štampanju novca i zaduživanju a evo jutros članak https://www.klix.ba/biznis/finansije/ev ... /210602010 E sad, ja ispadam teoretičar zavjere, ravnozemljaš, antivakser i sl jer zapažam činjenice a vjerovatno bih bio "razuman" i "logičan" da ih ne zapažam ili negiram.
montypython
Posts: 2481
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by montypython »

investitor_ba wrote: 02 Jun 2021, 10:44 Universalni osnovni dohodak (UBI) nije radi toga sto nece biti radnih mjesta, nego jednostavno sto je covjecanstvo daleko produktivnije sada i nema potrebe da svi non-stop rade. Prije je familija od 10 obradjivala porodicnu zemlju, sada to moze raditi jedan covjek vjerovatno i bolje sa naprednijim alatom i masinama. Tako da se produktivnost povecava iz godine u godinu, a skoro svi mi radimo 5 dana u sedmici , stoga postoje ovi experimenti da se to postepeno promijeni, sto sa kracim radnim vremenom, sto sa UBI gdje neki ljudi ne bi radili uopste, da se vidi kako ce stvari funkcionisati.

Postoji dosta straha od ljudi koji su u tradicionalnim zanimanjima da ce AI/roboti i slicno preuzeti i da cemo svi ostati bez posla, ali to se dosad nije desilo jer se covjecanstvo moze fokusirati na nesto drugo i raditi produktivnije stvari kao i uvijek do sada. Tako da na sve ove napretke treba gledati kao dodatni alat koji ce nam omoguciti da budemo produktivniji i da za krace vremena odradimo posao za koji je prije trebalo daleko vise vremena.
Postavlja se pitanje ko je taj koji će određivati ko će raditi a ko će ležati pred tv očekujući poštara sa mjesečnim univerzalnim dohotkom usput grickajući sintetički biftek. Bojim se da neće biti prava izbora. Koliko se sjećam niko nas nije pitao o uvođenju digitalnih pasoša. Zašto se ne skrati radno vrijeme plus broj radnih dana pa da svi ipak ostanu produktivni umjesto da se neke pretvori u ležeće zombije? A šta ako nekom padne na pamet da problem veće produktivnosti, viška slobodnog vremena a i uticaja na klimu i okoliš riješi i na nešto drugačiji način npr depopulacijom? Pogotovo jer znamo da su najveći zagovaratelji vakcina istovremeno i najveći zaljubljenici u eugeniku i depopulaciju o čemu su se otvoreno izjašnjavali.
panzer
Posts: 8027
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by panzer »

Ako se gleda sa druge strane, hvala bogu da su nam sad to problemi. Nikad bolje i kvalitetnije ljudska civilizacija nije živjela. Normalno, ne svi ali velika većina ima znatno bolji životni standard nego prije 50 godina.

Što se tiče ove godine, moglo bi doći do neke životne euforije. Počinje se slobodnije putovati, trošiti a moguće je da će se i slobodnije gledati na investiranje.
Možda se narod malo zavrati i na berzu ali tu treba poticaja sa institucionalne strane.
SpaceSa
Posts: 14
Joined: 09 Oct 2019, 19:03

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by SpaceSa »

montypython wrote: 02 Jun 2021, 11:21
investitor_ba wrote: 02 Jun 2021, 10:44 Universalni osnovni dohodak (UBI) nije radi toga sto nece biti radnih mjesta, nego jednostavno sto je covjecanstvo daleko produktivnije sada i nema potrebe da svi non-stop rade. Prije je familija od 10 obradjivala porodicnu zemlju, sada to moze raditi jedan covjek vjerovatno i bolje sa naprednijim alatom i masinama. Tako da se produktivnost povecava iz godine u godinu, a skoro svi mi radimo 5 dana u sedmici , stoga postoje ovi experimenti da se to postepeno promijeni, sto sa kracim radnim vremenom, sto sa UBI gdje neki ljudi ne bi radili uopste, da se vidi kako ce stvari funkcionisati.

Postoji dosta straha od ljudi koji su u tradicionalnim zanimanjima da ce AI/roboti i slicno preuzeti i da cemo svi ostati bez posla, ali to se dosad nije desilo jer se covjecanstvo moze fokusirati na nesto drugo i raditi produktivnije stvari kao i uvijek do sada. Tako da na sve ove napretke treba gledati kao dodatni alat koji ce nam omoguciti da budemo produktivniji i da za krace vremena odradimo posao za koji je prije trebalo daleko vise vremena.
Postavlja se pitanje ko je taj koji će određivati ko će raditi a ko će ležati pred tv očekujući poštara sa mjesečnim univerzalnim dohotkom usput grickajući sintetički biftek. Bojim se da neće biti prava izbora. Koliko se sjećam niko nas nije pitao o uvođenju digitalnih pasoša. Zašto se ne skrati radno vrijeme plus broj radnih dana pa da svi ipak ostanu produktivni umjesto da se neke pretvori u ležeće zombije? A šta ako nekom padne na pamet da problem veće produktivnosti, viška slobodnog vremena a i uticaja na klimu i okoliš riješi i na nešto drugačiji način npr depopulacijom? Pogotovo jer znamo da su najveći zagovaratelji vakcina istovremeno i najveći zaljubljenici u eugeniku i depopulaciju o čemu su se otvoreno izjašnjavali.

Sa vakcinisanjem niko nije govorio o depopulacija nego o mogućnosti kontrole rađanja i planiranja porodice. Ti si ozbiljan forumaš, ozbiljan čovjek i ovakve izjave i izleti ti stvarno loše stoje.
montypython
Posts: 2481
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by montypython »

Govorio sam nedavno ovdje o krizi ekonomije u SAD štampanju dolara, o rastućoj inflaciji. Evo kako izgledaju posljedice lockdowna u Kaliforniji, slika govori mnogo bolje od riječi. U elitnim ljetovalištima ali i velikim gradovoma poput LA, bezbroj malih biznisa je bankrotiralo, ljudi ne mogu platiti stanarinu, izgubili su posao i žive pod šatorima ili u prikolicama. Mnogi se hrane otpacima iz kanti za smeće. Većina izloga radnji je zakovana. Inflacija se prikriva pa je npr hrana isključena iz korpe po kojoj se obračunava. Pod ovim šatorima nisu standardni beskućnici i pijanci nego i mnogi (bivši) pripadnici srednje klase. Nažalost mislim da je ovo samo početak rekao sam već šta očekujem da se desi na berzi. Evo Venice u Kaliforniji https://www.youtube.com/watch?v=5qj1ynERbJQ
Ljudi već napuštaju Kaliforniju zbog ovoga ali napuštaju i New York, Chicago i druge veće gradove i sele se u druge države po SAD većinom u one gdje su republikanci na vlasti i gdje nema lockdown medicinskog terora Evo situacija u LA https://www.youtube.com/watch?v=E2RvooEI0YE
panzer
Posts: 8027
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by panzer »

Ako se to sve relativizira, nije im prvi put da tako nešto rade.
Detroit je poznat u svijetu kao najveći primjer američkog stila. Danas si tu a sutra daleko.
Što ne znači da ne može biti problema. Zato imaju administraciju da im donosi najbolja rješenja. Pa ako treba rat napraviće i njega.

Ovaj rast cijena sirovina bi se dijelom trebao pozitivno odraziti i na naše preostale velike fabrike sirovina:

Autor: Siniša Malus
KOLUMNA - Sve donedavno ekonomski je napredak ovisio o željezu i ugljenu ili nafti. No budućnost ovisi o nekim drugim materijalima. Golema većina tih sirovina dolazi iz samo jedne zemlje: Kine.

Mnogi od tih rijetkih materijala su još ne tako davno bili tek kuriozitet kemijskih laboratorija: neki se presijavaju u nijansama ljubičastog, crvenog i srebrnog, neki tek izgledaju kao prljav kamenčić, jedan metal se topi na temperaturi vašeg dlana. Ali svi ti materijali poput kobalta, germanija ili galija imaju dvije zajedničke osobine: u prirodi su izuzetno rijetki, a bez njih su nezamislivi uređaji budućnosti, od mobitela i električnih automobila pa do solarnih panela.

No, zasad se još uvijek pretežno bavimo tradicionalnim sirovinama. A na tom je planu ove godine došlo do značajnih promjena.
Ova godina donijela je značajne probleme svim industrijskim sektorima. Većina sirovina znatno je poskupjela, a do njih je zbog problema na globalnom kontejnerskom tržištu teško i doći.

Visok rast dijelom je posljedica velike količine novca koja se također slijevala u razne fondove. Zatim su na tržištu kupili terminske ugovore i povisili cijenu.

Što se Hrvatske tiče, ovisnost o uvozu ključnih sirovina za industriju poput željeza, čelika, pamuka i PVC-a odrazila se od početka godine i na cijene po kojima ih naše tvrtke nabavljaju za svoju proizvodnju uz rast cijena u prvom tromjesečju ove godine za najmanje 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Sirovinama na europskom tržištu odakle se njima opskrbljuje naše gospodarstvo, od početka godine raste cijena zbog nemogućnosti dobavljača, čije je poslovanje poremetila koronakriza, da zadovolje naraslu potražnju industrije. Dobar dio sirovina, poput PVC-a ili metala, postale su za naše tvrtke skuplje između 40 i 60 posto, ali ima i roba kojima je cijena porasla za 100 posto.

U građevinarstvu, kažu u Udruzi poslodavaca, najveći cjenovni udar stiže od dobavljača metala.

- Metal je burzovna roba te je armatura poskupjela 50 posto, među ostalim i zato što manjka otpadnog željeza - navode u HUP-u, dodajući da se na poslovanje "građevinaca" odrazio i aktualni rast cijena nafte s posljedicama na cijene bitumena, ali i prijevoza robe. Ukupno, procjenjuje HUP, cijene ključnih sirovina u građevinarstvu porasle su od početka godine između 15 i 45 posto.

Slični trendovi događaju se i u susjednoj Sloveniji. Mnogi obrtnici prijavljuju probleme čekajući opskrbu sirovinama; od parketa do cijevi, staklene vune i cementa, čije su cijene nebo porasle. Najskuplji proizvodi bili su od metala i čelika (između 40 i 50 posto), opeke / keramike / kamena i cementnih materijala (u prosjeku između deset i 30 posto), ojačano željezo za 20 posto, polimeri ili proizvodi od plastike između 10 i 15 posto, bitumenski proizvodi između pet i deset posto.

Većina tvrtki koja se bave transportom je u vidu ovih neprilika osjetila poteškoće, neke od njih su pronašle vrlo učinkovita alternativna rješenja, a jedna od njih je cargo-partner. Upravo ova tvrtka, koja nudi siguran i u roku prijevoz robe cestovnim, zračnim, pomorskim i željezničkim transportom, kreira nove perspektive i rješenja u pristupu klijentima klijentu.

U vidu pomorskog transporta, nude širok spektar prijevoznih usluga u segmentu punih kontejnera (FCL), zbirnih kontejnera (LCL), kao i posebna rješenja specijalnog prijevoza prilagođena vašim potrebama, a uz sve to posjeduju vlastitu tracking platformu SPOT.

Ako vam je odmah potrebno rješenje, njihov zračni odjel može Vam ponuditi charter i kurirske usluge za sve vrste roba, poput hitnih slučajeva AOG – aircraft on ground.

Zbog trenutnih izazova i mogućeg kašnjenja, još jedan način prijevoza robe su i željezničke FCL i LCL usluge na relaciji između Kine i Europe, u rokovima koji su približno za dva tjedna kraći od prekooceanskog prijevoza, pri čemu su po cijenama niži oko 60% u odnosu na zračni prijevoz.

Potencijalnu opasnost stvara pandemija koronavirusa, od koje se svijet još uvijek nije u potpunosti oporavio, te mnoge tvrtke stvaraju zalihe robe, za koje trebaju skladišni prostor. Upravo zato cargo-partner uz postojeće skladište na Jankomiru, otvara na odličnoj geolokaciji u blizini zračne luke Franjo Tuđman, novo visokoregalno skladište kvadrature 12900m2, koje će biti u funkciji u studenom ove godine.

Za hrvatsku industriju poprilično je bitna činjenica što je jedna od kategorija sirovine koja bolno nedostaje i plastika. Trenutni nedostatak mnogih sirovina uzrokovan je snažnim i brzim oporavkom globalne ekonomije u kombinaciji s izvozom plastike iz Europe u Aziju i Sjevernu Ameriku. Logistički problemi zbog nedostatka kontejnera u Europi također doprinose problemu, kao i manja proizvodnja plastike u SAD-u. Nadalje, potražnja za određenim sirovinama koje se koriste za zaštitne predmete protiv COVID-19 izuzetno je velika.

- Proizvođači proizvoda od plastike u cijeloj Europi imaju ozbiljna uska grla u opskrbi sirovinama od početka ove godine - naglašavaju iz HGK te navode da je zbog trenutne situacije s Covid-19 krizom došlo i do većeg skoka cijene čelika, prvenstveno zbog zastoja u globalnom lancu vrijednosti i to najviše u segmentu prijevoza i proizvodnje.

Analitičari su ipak skloni reći kako je ovaj "sirovinski šok" vjerojatno kratkoročne prirode, ali još uvijek možemo očekivati višu razinu cijena robe nego prije pandemije
novi
Posts: 44
Joined: 17 Apr 2020, 15:13

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by novi »

Pozdrav, mislim da počinjemo lagano histerisati, skočio Bosnalijek, raste inflacija, RSTT baš lagano raste i slične varijante. Lično sam i sam zabrinut šta sa viškom keša (mala svota ali za mene prevelika) pogotovo kad pogledam cijenu kvadrata u imalo urbanim sredinama o Sarajevu da ne govorim. Masovna bježanija od keša i oročene štednje digla je cijenu kvadrata u SA na 6k, BG 10k u TZ na 4K, ima malo i praone protiv koje se vlasti kao bore na putu u EU. Nisam bas pametan livada ili neka dionica; slab sam sa zemljoradnjom, star i lijen, a dionica ... koja?
panzer
Posts: 8027
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by panzer »

Cementara Kakanj najbolje rješenje. Uz minimalno brige narednih 5 godina ide 7-10%dividende.
novi
Posts: 44
Joined: 17 Apr 2020, 15:13

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by novi »

Ono ko sličica imam ovu, nisam ekonomista ali znam sta je disperzija rizika, a cementaru sam siguran sljedećih deset zbog cesta i tunela
montypython
Posts: 2481
Joined: 06 May 2010, 10:52

Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

Post by montypython »

Po meni ako ćeš dionice, JPESR odnosno Elektroprivreda je prva koja se nameće. Fundamenti su dobri, nominalna cijena je 71 KM što je u biti knjigovodstvena nakon revalorizacije jer je prije bilo 100. Trenutna tržišna cijena je cca 9-10 a jedini razlog što je tako su rasprodaje fondova odnosno prodajni pritisak, ali to je pri kraju. Ovo 9 KM po dionici uz cca 31 m dionica značilo bi da je tržišna kapitalizacija firme cca 280 miliona što je smiješno jer praktično svaka hidroelektrana ili termoelektrana firme vrijedi više od toga a ima ih nekoliko. Ako i ne računamo upravne zgrade i svu drugu imovinu. I ako naravno ne računamo da firma i sad može imati bar 60-80 m dobiti odnosno preko 2 KM po dionici. Ne vidim način kako bi dionica mogla niže od ovog sad a očekujem da krene naviše pri čemu može lako narasti i 2-3 puta ili više. Naravno disperzije rizika je neophodna, možda uz JPESR još neka dionica, plus neki stan koji nije preskup, ne bih isključivao ni pomenutu livadu, ne mora se ni obrađivati samo da privremeno zaštiti od rizika da se keš ne istopi. Postoji i opcija i zlato (ili drugi plemeniti metali) iz istog razloga. U svakom slučaju izbjegavao bih opciju držanja puno imovine u kešu, pogotovo u banci. KM je vezan za Euro a Evropa štampa previše novca za tzv korona poticaje što mora oslabiti novac. Ne toliko koliko sa štampa dolar (koji je po meni već propao) ali značajno, tako da je posljedice teško predvidjeti. Kratkoročne. Dugoročno moguća je i veća inflacija, pad kupovne moći itd isl. U SAD je to već počelo samo što glavnina populacije i ne vidi. Tesla je npr već pao sa 900 tinjak dolara s početka godine na 600 što sam najavio davno a to je tek početak. I u nas primjećujem inflaciju i poskupljenje proizvoda tako da novac pri niskim kamatama gubi kupovnu moć i topi se pred očima čak i da ne dođe do dramatičnijih događaja i kriza koje btw-očekujem.
Post Reply