Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Pivara Tuzla 30,6 miliona KM poslovnih prihoda i 4,6 miliona dobiti. Dobit raste već treću godinu. I ovo je jedna od onih dionica koje ne treba nikako prodavati po trenutnoj cijeni. Mora vrijediti pet puta više.

Sa druge strane Sarajevska pivara 30,5 miliona poslovnih prihoda i 99.000 KM dobiti. Plus velika dugovanja za poreze.

[brzi]

Sad se vidi koliki su poremećaj na tržištu napravili BIG & Co.
Kupovni nalozi se redaju na BHT i JPERS ali zbog neralno oborene cijene nema prodajnih naloga.

[montypython]

A ni "kupce" nije baš hrabrost osvojila. Kao da čekaju da neće možda biti još prodaje, naredali se oko 9,25 sa razlikom od po nekoliko feninga iako je firma i knjigovodstveno i na svaki drugi način vrednija jedno 5-6 puta od ovog sad. Pa će na kraju biti klasika-stampedo da se kupi po 30-40 KM ako ikako može, a na 9,5 nije niko kupio jer se nešto čekalo. Na kraju niko neće kupiti po 9-10 (jer su čekali da kupe po fening dva niže, i ne dočekali), vrlo malo će biti kupljeno od 10-20 KM, a opšta navala će biti na kupnju po 30 (ili 40) i to od onih kojima je po 10 bilo "skupo". Štedi se na feninzima a gubi se na desetinama maraka. Tako je to uvijek kad se ne barata realnom procjenom nego se cijena u glavi formira ad hoc po osjećaju "ne kupujem jer ne kupuju drugi a kupovaću kad budu kupovali drugi". Upravo takvo razmišljanje je i pomoglo onom društvu u fondovima i jatacima da rade ono što rade.

[panzer]

Nije prvi put da cijena ide gore-dole. Kupovna strana sad čeka da mujići nastave prodavati po istim cijenama, a mujići će sada sačekati da cijena opet krene gore.
Da čovjek kaže, ne treba sad ništa kupovati godinu dvije, tj ne treba mujiće snabdijevati gotovinom koje bi oni prali dalje,nije ni to rješenje. Fondovi imaju nekih depozita kojima mogu vrtiti godinu dvije između sebe.

A zanimljivo je da se pojavilo prodajnih naloga i na tuzlanskoj pivari i pored ekstra rezultata.

[montypython]

Nebitno je kako oscilira cijena u nekom kraćem periodu ako ti znaš da vrijedi 5 puta više. Ako ti znaš da nešto vrijedi 50 i dugoročno će doći na taj nivo, pa makar za 3 godine a sad je npr 10 KM nema mi logike da čekaš da bude npr 8,9 pa da ućariš nešto malo više. Prvo zato što možda neće pasti na 8,9 drugo i ako ode biće to privremeno i ti vjerovatno nećeš moći ni kupiti a treće i najvažnije kad bude 50 vrlo će ti malo značiti jesi kupio po 10 ili po 8,90 ali će značiti sve jesi li uopšte kupio ili nisi ili si možda mogao kupiti tek po npr 25. Ljudi drže 12 milijardi KM na štednji pri kamati od npr 1,3 % a misle se da kupe npr Telecom po npr 9 iako im i slabašna dobit od 40 miliona praktično garantuje dividendu od 0,6 KM tj godišnji povrat od bar 6 %, PET puta veći nego u banci. Ista priča za Elektroprivredu samo uz još veći povrat (ne računam ovo sad zbog vanredne situacije). Isto za BSNL i sl. Tako da mi nema logike da gubiš mogućnost ostvarenja 400% većeg povrata čekajući neće li pasti još par posto (uz malverzacije mujića i sličnih ili bez njih), pogotovo ako možda i neće pasti. Pri tom, govorim samo o zaradi od dividende a gdje je ona od povećanja cijene same dionice koja je praktično sigurna. Tako da mi je neka pretjerana opreznost na ovako niskim nivoima cijena kontraproduktivna i besmislena.

[panzer]

Zavisi ko je taj ko ima depozit u banci. Ako je neko ko je konzervativniji, ne bi mu bilo drago da kupi dionica za 40.000 KM a onda za 6 mjeseci pogleda i vidi da mu to sad vrijedi 30.000 KM

Neka je u banci 40.000 i nakon 2 dvije godine je opet 40.000 KM a u prvom dijelu 2018. dionice telekoma su bile oko 12,5 KM. Gdje su sad.
Pa neka je i dugoročno. 2011. trgovalo se po 20 KM. Sad tu treba uračunati dividendni prinos pa da se vidi na čemu bi bio ulagač.

[montypython]

Da, ali nije isto da li Telecom kupiš po 20 ili po 9. S poda se ne može pasti. Jasno je da bi onaj ko ima depozit od 40 hiljada bio razočaran ako bi mu u dionicama pao na 30 hiljada samo ne može ni to van konteksta. Mogli bi takođe reći da bi taj isti bio oduševljen ako bi se tih 40 hiljada s banke pretvorilo u 100 hiljada u dionicama. Zašto bi nešto palo ako smo proračunali da je već jeftino. Ako bi palo za 25% nešto što sad ima povrat 6 % znači da bi tad povrat bio 7,5 %. Ne čini se dakle logičnim da uopšte padne. Ali se čini logičnim da raste. Stav "najbolje je u banci ostaće bar glavnica" obesmišljava svaku drugu investiciju jer implicitno sugeriše da u drugim vrstama investiranja/držanja imovine možeš samo izgubiti (dionica može samo padati a ne i rasti) i da je najbolje rješenje pasivnost, što je naravno netačno. Taj što je kupio po 20 KM 2011 i primio 10 puta dividendu nije ništa izgubio zato što je sad 9, ako to sugerišeš. Ako ne proda. Može nastaviti držati i dobijati dividnedu a prodati kad cijena bude viša. Što bi čovjek išta prodavao na historijskom minimumu i na tom bazirao ikakav zaključak?

[Sitna buranija]

Zavisi ko je taj ko ima depozit u banci. Ako je neko ko je konzervativniji, ne bi mu bilo drago da kupi dionica za 40.000 KM a onda za 6 mjeseci pogleda i vidi da mu to sad vrijedi 30.000 KM

Neka je u banci 40.000 i nakon 2 dvije godine je opet 40.000 KM a u prvom dijelu 2018. dionice telekoma su bile oko 12,5 KM. Gdje su sad.
Pa neka je i dugoročno. 2011. trgovalo se po 20 KM. Sad tu treba uračunati dividendni prinos pa da se vidi na čemu bi bio ulagač.

Slažem se na neki način i sa montijem i sa panzerom.

Ima rezona iz trenutne perspektive ovo što monti priča. I u principu se slažem sa tim razmišljanjem. Je li bitno da li si nešto platio 8,50 ili 9-9,50 KM ako će to za par godina ići na 25-30 KM ili čak i više? I ja mislim da je potpuno besmisleno fatati par feninga niže. Pogotovo kod JPESR. Ali, ključno je ono AKO će ići prema gore.

E tu, dolazi ovaj panzerov stav do izražaja. Telekom je 2016. godine prvi put sa dotadašnjih relativno stabilnih 18 KM kliznuo do 14,5 KM. Prvo se koprcalo na oko 16,5 KM, pa oko 16 KM, pa tako sve po pola KM do cijene od 14,5 KM. I to je u tom momentu bila nezamisliva cijena. Neko je možda razmišljao da neće da se pegla oko kojeg feninga niže pa je platio BHT po 16 KM ili po 15 KM računajući da to svakako vrijedi 20 KM. A onda se desi novi val sniženja, i BHT ode na 13 KM. Pa u narednom valu na 12 KM. Pa na 10 KM. A evo sada, u petom ili šestom valu je došlo do 8,25 KM. I svaki put je neko mogao razmišljati na ovaj način da ne znači ništa koji fening niže kada je to svakako podcijenjeno i mora ići gore. Ali se taj vremenski horizont razvukao sa 2-3 godine na više od 5 godina i nema naznaka da je to na kraju svog puta. Mujini fondovi imaju još bar milion dionica na raspolaganju za prodaju.

Ovaj način razmišljanja je u potpunosti ispravan kada bi zasigurno čovjek znao da je ovo najniže što će fondovi ići. A za to nema garancije. Jer ako sutra budu prodavali telekom po 7 KM ili čak i niže, onaj ko ga je kupio po 8,25 KM će se osjećati "izrađenim". S druge strane ako ne bude daljih snižavanja cijene već ode na 12 KM, onaj ko ga nije kupio će se lupiti po glavi i biće ljut sam na sebe zbog svoje škrtosti.

[Sitna buranija]

Da, ali nije isto da li Telecom kupiš po 20 ili po 9. S poda se ne može pasti. Jasno je da bi onaj ko ima depozit od 40 hiljada bio razočaran ako bi mu u dionicama pao na 30 hiljada samo ne može ni to van konteksta. Mogli bi takođe reći da bi taj isti bio oduševljen ako bi se tih 40 hiljada s banke pretvorilo u 100 hiljada u dionicama. Zašto bi nešto palo ako smo proračunali da je već jeftino. Ako bi palo za 25% nešto što sad ima povrat 6 % znači da bi tad povrat bio 7,5 %. Ne čini se dakle logičnim da uopšte padne. Ali se čini logičnim da raste. Stav "najbolje je u banci ostaće bar glavnica" obesmišljava svaku drugu investiciju jer implicitno sugeriše da u drugim vrstama investiranja/držanja imovine možeš samo izgubiti (dionica može samo padati a ne i rasti) i da je najbolje rješenje pasivnost, što je naravno netačno. Taj što je kupio po 20 KM 2011 i primio 10 puta dividendu nije ništa izgubio zato što je sad 9, ako to sugerišeš. Ako ne proda. Može nastaviti držati i dobijati dividnedu a prodati kad cijena bude viša. Što bi čovjek išta prodavao na historijskom minimumu i na tom bazirao ikakav zaključak?

Ovo je tačno kada bi čovjek znao da neće dalje padati. Ali, za BHT se moglo pomisliti i da ne može ispod 15 ili 16 KM dakle da je na podu, a evo ga nakon 4 godine skoro upola od toga. Ko je ušao u telekom prije 10 godina, on je dosada svoju investiciju isplatio kroz dividendu, jer je tada mogao kupiti telekom po cijeni 18-19 KM, a dosada je dobio dividende skoro toliko. Međutim, ko ga je kupio 2015. po toj cijeni ima ogroman gubitak.

Fol je što na našoj berzi, bar kada su u pitanju ove najlikvidnije dionice koje su u portfoliju fondova, bilo kakva logička promišljanja poput tvog (koja su u principu ispravna), ne piju puno vode i ne moraju uvijek dati dobar rezultat. Jer na ovoj našoj berzi ne vrijede uobičajena pravila tržišta. Nažalost...

[panzer]

Slažem se i ja sa njim ali ko je mogao znati da na suprotnoj strani( na berzi) ima kokošare koji imaju par miliona dionica na raspolaganju. I da kokošar ne zna prodati paket dionica u bh telekomu ili elektroprivredi.

Kako god da se normalno planiralo, ova dešavanja su demantovala taj plan. I tokom godina više nema puno ulagača koji su spremno napraviti aktivniji iskorak. Svaki put kad se bi moglo krenuti naviše, oni počnu prodavati. Pa su onda i ostali počeli slijediti taj tempo. I rekao sam nekom prije par mjeseci JPES biti vraćen na onaj nivo od prije tri godine kada je "hrkač ispratio bankara" pa mu trebale pare.

Ali pozitivno me iznenađuje ovoliki broj kupovnih naloga.