Vijesti iz ekonomije/privrede

panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

https://www.biznisinfo.ba/estonska-komp ... ovu-sjecu/

Kako ovo funkcioniše?

I mi imamo šume više nego Estonija.
brzi
Posts: 903
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by brzi »

Ne znam kako funkcioniše ali čitao sam još prije dvije godine nešto površno o toj vrsti ulaganja i koliko se sjećam rendite su bile između 9 i 11% što je odlično.

Evo na Novom Zelandu,..
https://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/ ... 07785.html

"Seine Rechnung sieht wie folgt aus: Durch das Wachstum der Bäume in seinen Forstgebieten würden je Hektar und Jahr 30 bis 40 Tonnen CO2 gebunden. Für jede Tonne erhält er ein Zertifikat, dessen Marktwert derzeit bei umgerechnet rund 15 Euro liegt. Mit dem Klimaschutz verdient er also je Hektar rund 600 Euro im Jahr. Ein schönes Zubrot."

Nije malo 600 eura po hektaru,..

A može se kupiti šume za 1100 $ po hektaru.
https://www.silvavest.de/en/services/af ... n-credits/
panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

Mislim da ovo ne oslobađa "obveznika" od plaćanja ove CO2 emisije koju mora platiti prema EU.
brzi
Posts: 903
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by brzi »

Zagađivač certifikatima pokriva emisiju.
Nije bitno od koga je i po kojoj cijeni kupio certifikate.
Na CO2 berzi je cijena promjenjiva.
2009. Je pala na 3 eura za tonu CO2.
Ako se za zelenu el. Energiju dobiva subvencija zašto ne i za negativnu CO2 emisiju.
Naravno negativna je ako se drvo iz šume koristi kao građevinski materijal a ne kao gorivo.
panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

Prije par dana sam pročitao neko mišljenje da cijena CO2 certifikata značajno raste a uzrok je opet previše novca u opticaju kao i za sve drugo što je na berzi i što je berzanska roba. Kupuje se sve osim, u slučaju naše države i berze, onoga što stvarno ima neku vrijednost.
panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

https://www.seebiz.eu/trzista/rekordni- ... etu/251882

što je još jedan dokaz kako investitori neumorno preusmjeravaju štednju u rizična ulaganja u vremenima bez kamata.
Kažu jesu spremni na rizik ali ne izgleda da smo mi prerizični za svakog. Ali će zato spucat 50.000 USD da bi kupili nečiji fajl.
panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović održao je sastanak sa predstavnicima uprave Privrednog društva “Bags Energotehnika” d.d Sarajevo.
Na sastanku su utvrđene aktivnosti vezane za nabavku mazuta i lož ulja, shodno Zakonu o javnim nabavkama BiH, kao osnovnog energenta za isporuku toplotne energije u tekućoj 2021. godini.

Ova aktivnost provodi se u cilju kontinuiranog i redovnog snabdijevanja toplotnom energijom oko 700 domaćinstava i pravnih lica na području Općine Vogošća.

Ovom prilikom, razmatrane su mogućnosti u vezi dokapitalizacije ovog privrednog društva, to jeste konkretno otkupa dionica od manjinskih dioničara u preduzeću “Bags Energotehnika” d.d .Sarajevo, kako bi Kanton Sarajevo postao 100% vlasnik ovog preduzeća.

S time u vezi, govorilo se i o daljim aktivnosti u smislu ulaganja i kapitalnih investicija u ovo preduzeće, obzirom da se ono bavi komunalnom djelatnošću, i to isporukom toplotne energije i vodosnabdijevanjem putem Peračkog vrela.

Na ovom sastanku je najavljeno kako bi se dokapitalizacijom ovog privrednog društva ujedno otvorila mogućnost izgradnje nove moderne kotlovnice za distribuciju toplotne energije prema krajnjim korisnicima.

– U pogledu zahvatanja većih količina vode sa Peračkog vrela zauzet je stav da Vlada Kantona Sarajevo, putem resornog ministarstva, pokrene aktivnosti na donošenju pravne regulative i akata kojim bi se omogućilo da se ovo vrelo proglasi javnim dobrom od opšteg interesa, čime bi se nakon ove provedene pravne radnje stvorile pretpostavke da ovo preduzeću zahvati i veće količine vode za dalju distribuciju, te izvrši dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu – kazao je ministar Hadžiahmetović, nakon ovog sastanka.
panzer
Posts: 7822
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by panzer »

Na previsoku količinu ušteđevine u bankama ukazuju i u Sloveniji a i kod nas je ista situacija. Nije ni iznenađujuće nakon 2007. godine



Građani Hrvatske leže na potpuno neiskorištenom kapitalu koji u bankama ne donosi praktički nikakvu zaradu.

Podatak da bi samo polovica štednje građana koja trenutno leži u bankama u samo godinu dana potencijalno mogla ostvariti prinos u vrijednosti skoro tri Pelješka mosta ako bi bila uložena u dionice dovoljno govori o golemom neiskorištenom financijskom potencijalu.

Unatoč pandemiji koronavirusa i krizi koju je donijela, tijekom 2020. nastavljen je rast štednje u domaćim bankama. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kod banaka iznosili su krajem prosinca 329,4 milijarde kuna i bili su veći preko 28 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije. Od toga se 224,54 milijarde kuna odnosi na depozite građana.

Oročena štednja svoju je popularnost dobila zbog sigurnosti, ali nije bez rizika. Naime, štediša je izložen i inflaciji, odnosno smanjivanju vrijednosti novca. Osim toga, kamatne stope na povijesno su najnižim razinama, što bi teoretski trebalo obeshrabriti štednju u bankama.

Osim gotovine u bankama, među hrvatskim građanima vrlo je popularno i ulaganje u nekretnine. Podaci statističkog zavoda Europske unije pokazuju da smo po tom pitanju pri vrhu ljestvice udjela stanovništva koje u vlasništvu ima nekretninu.

Točnije, 76,9 posto ukupne imovine Hrvata nalazi se u nekretninama, dok u je prosjek europodručja 54,5 posto.

Neiskorišten potencijal

U skupini od 20 do 64 godine, 89,5 posto hrvatskih građana posjeduje stan ili kuću, a od nas su u Europskoj uniji bolji samo Rumunji (95,4%), Mađari (91%), Slovaci (90,7%) i Litvanci (90%). Za usporedbu, tek 76,9 posto Slovenaca posjeduje nekretninu, pokazuju podaci Eurostata.

Istovremeno, iznos štednje preusmjeren prema ostalim oblicima ulaganja, poput dionica ili investicijskih fondova više je nego simboličan.

Naime, štednja građana u fondovima krajem 2020. iznosi 11,04 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 3000 kuna po stanovniku. Prema Eurostatu, samo 1,4 posto Hrvata ima udjele u fondu, dok u europodručju taj udjel doseže 10,2 posto.


Investiranje u dionice treba promatrati kao dugoročnu štednju, a ne kao špekulaciju.
O potencijalu koji bi se mogao osloboditi kada bi se dio štednje usmjerio prema dioničkom tržištu dovoljno govori podatak da je štednja Hrvata veća od tržišne kapitalizacije Zagrebačke i Ljubljanske burze. Drugim riječima, Hrvati bi sa štednjom u bankama mogli kupiti (po tržišnoj cijeni) sve kompanije čije su dionice uvrštene na hrvatskoj i slovenskoj burzi. I još bi im ostalo oko 30 milijardi kuna.

S druge strane, indeks Zagrebačke burze CROBEX koji uračunava i isplaćene dividende je od 2003. do danas ostvario prosječni godišnji rast od 5 posto. Pri pretpostavci da će se rast po takvoj stopi nastaviti dugoročno, vrijednost uloženoga može biti povećana za gotovo 11 milijardi kuna godišnje.

Za 18 godina uloženi novac narastao bi za čak 305 milijardi kuna. Ako pretpostavimo da se polovica štednje uloži u hrvatsko dioničko tržište, godišnja zarada iznosila bi 5,5 milijardi kuna, odnosno 153 milijarde kuna u 18 godina.

To bi značilo da bi polovica štednje uložene u dionice u prvoj godini donijela vrijednost 2,6 Pelješka mosta. Drugim riječima, građani leže na potpuno neiskorištenom kapitalu koji u bankama trenutno ne donosi praktički nikakvu zaradu. Financijski analitičari ističu kako je nesumnjivo da su Hrvati podinvestirani u financijskoj imovini, pogotovo u dionicama.

Naime, u investicijskim fondovima trenutno štedi 1,4 posto građana, a većina te imovine – 14,15 milijardi kuna – uložena je u obvezničke, niskorizične fondove koji donose i nešto niži prinos. S obzirom da je krajem 2020. u dioničkim fondovima bilo tek 1,7 milijardi kuna, izloženost dionicama kroz fondove još je manja.


Ako bismo promatrali isključivo dionice, 4,7 posto ukupnih kućanstava posjeduje dionice (kojima se javno trguje) što je znatno manje od 8,6 posto kućanstava u europodručju. U nominalnom smislu, medijan vlasništva nad dionicama iznosi 2100 eura, a iza Hrvatske su samo Cipar, Slovačka i Poljska.

U Hrvatskoj postoji i preko 800.000 otvorenih računa za trgovanje dionicama, ali je većina njih neaktivna ili se odnosi na pakete HT-a prilikom uvrštenja na burzu te kompanije 2007. godine.

Matko Maravić, predsjednik Uprave investicijske kuće Interkapital vrijednosni papiri, vjeruje da su primarni razlozi za još uvijek relativno nisku participaciju hrvatskih građana na financijskom tržištu strah od gubitka ulaganja, slaba informiranost i educiranost o financijskim instrumentima, kao i percepcija da je ulaganje u dionice isključivo špekulacija, a ne dugoročna štednja.

“Većina hrvatskih građana još uvijek financijska tržišta, nažalost, poistovjećuje s krizom i ostvarenim gubicima na Zagrebačkoj burzi prije više od 10 godina. S druge strane, sve do unazad nekoliko godina većina hrvatskih građana nije imala adekvatne kanale za ulaganje u svjetska financijska tržišta, bilo to iz razloga slabe informiranosti, nedostupnosti ili čak previsoke cijene takve usluge.

Ovaj trend se rapidno mijenja. I iz našeg iskustva, kao vodećeg regionalnog brokera, vidimo sve veći interes upravo građana za dionička ulaganja na stranim burzama”, kaže Maravić.

Diverzificirano ulaganje

Na pitanje kako treba diverzificirati ulaganje u dionice kako bi se smanjio rizik te kako bi imalo značajke dugoročne štednje, Maravić kaže kako je najbolja, ali ujedno i najjednostavnija diverzifikacija kroz ulaganje u indeksne investicijske fondove čijim se udjelima trguje na burzi (ETF-ovi), i to kroz kombinaciju izloženosti inozemnim tržištima i regiji.

“Jedan od razloga zašto je Interkapital lansirao ETF-ove na slovensko i hrvatsko tržište je upravo da malim ulagateljima na jednostavan način osigura diverzificirano ulaganje u najbolje regionalne kompanije.

Osim regije, na isti način mali ulagatelji mogu dobiti izloženost američkom, njemačkom ili nekom drugom razvijenom tržištu”, poručuje Maravić.
slavuj
Posts: 1565
Joined: 19 Sep 2013, 11:29

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by slavuj »

Nista od ovog ne vrijedi za nas.Jedini nacin da se vrati povjerenje gradjana u trziste vrijednosnih papira je da se uuhapsi najmanje stotinu ucesnika.
Prvo svi celnici SASE,pa vecina brokera i njihovih pomagaca..Preostala dva bivsa clana Komvp koji jos nisu optuzeni.
Naravno i svi ucesnici u do sada kontrolisanim preuzimanjima.Pa direktori drustava koji su koristili korumpiranu vlast da pljackaju drustva kojima su upravljali.
Pa na kraju ili vec na pocetku svi oni koji su drzali ove korumpirane likove na mjestima odakle su mogli rraditi sve sto rade.
Naravno ne treba nikako zaobici ni one male miseve,clanove Nadzornih odbora i Odbora za reviziju drustava koja su sami sredstvo za pljacku ilj predmet pljacke,,poput recimo onog Mujinog Bunje koji se uspjesno pere izjavom da on ni o cemu ne odlucuje.
Ili poput profesora Milica Simica koji je godinama na celu Odbora za reviziju FDS a direktor koji ga tu drzi ,javno tvrdi da je Nerasporedjena dobit samo racunovodstveni termin a inace iza toga ne stoji nista.
Mnogo je dakle ljudi koji bi trebali preseliti iznad Vojkovica.
To sto su navodno Hasanu Celamu zabranili priblizavane njegovom skoro dvadesetogodisnjem radnom mjestu,samo je simbolicni znak da nisu ne dodirljivi.
Jer,tu,povise vjecne vatre,svi su Hasani.Onaj sto recimo sjedi na protokolu nikada u mo
jih vise desetina dolazaka,nije progovorio niti rijeci.Imao sam utisak svaki put da ce me fizicki napasti.
Tako je ,uglavnom,sa svima koji imaju bilo kavu vezu sa tim institucijama.Neke bivse cak prijatelje,nisam vidio vise od godihu dana.Uspjesno me valjda zaobilaze.
Neku vece gledam na FTV koliko su oni,dakle saveznici krimknalaca u vlasti,nasrtali na Finansijsku policiuu i gospodina Dervisevica.
A jedino su oni nesto radili.Imao sam priliku vidjeti desetak Izvjestaja o osnovama sumnje u pocinjenje krivicnog djela u kojima su glavni likovi oni koji na ovaj ili onaj nacin upravljaju SASE.Neki su ovih dana i u pritvoru,ali samo zbog toga sto s3 stranci brinu o svom novcu.
I dobro su mi rekli ljudi iz Finansijske policije:Neko ce ovo morati citati jednog dana.
Za slucaj izgradnje Hotela u Srebrenici recimo,,pobrojano je skoro hiljadu dokumenata koji dokazuju kriminal.A onda se ukazao Bakir na sahrani!
Zbog toga valjda ni je nikada procesuirana ni kupovina Tobako pressa od Covicevih,mada i o tome postoji vrlo kvalitetan Izvjestaj I Federalne uprave policije.
Treba dakle maknuti sve ove koji su to do sada kocili,a ne Finansijsku policiju.
A tek poslije toga racunati na milijarde od pojedinacnih investitora i odavde,i iz inostranstva.
brzi
Posts: 903
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by brzi »

Da ne postoje neprofitabilne djelatnosti nego samo neprofitabilne firme dokazuje Deutsche Post.
Ove godine će povećati dividendu sa 1,15 na 1,35 eura i planiraju otkupiti vlastitih dionica za milijardu eura.
Post Reply