Vijesti iz ekonomije/privrede

[panzer]

37% namještaj odnosno gotovi proizvodi. Kada bi otišlo na preko 50 % onda bi to bio odličan rezultat. Ali i ovako je veliki pomak za 6-7 godina.

Drvna industrija BiH za devet mjeseci ove godine povećala je izvoz za 10,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, te je iznosio 660,6 miliona KM.

U informaciji Asocijacije drvne industrije i šumarstva BiH navodi se da je izvoz proizvoda u odjeljku "drvo i proizvodi od drveta" činio oko 62 odsto, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje oko 38 odsto od ukupnog izvoza.

Najveću pojedinačnu izvoznu vrijednost u domaćoj drvnoj industriji u periodu januar - septembar ostvario je sektor namještaja sa 245,3 miliona KM, uz godišnje povećanje za 9,4 odsto. U njegovoj strukturi najviše je izvoženo sjedišta i dijelova od drveta, pri čemu je najviše kontingenata otišlo za Njemačku, Hrvatsku, Austriju, SAD, Sloveniju, Srbiju, Italiju, Francusku i Holandiju. Odmah potom slijedi izvoz namještaja za trpezarije i dnevne sobe, namještaja za spavaće sobe i drveni kuhinjski namještaj, pri čemu je najviše plasmana otišlo na njemačko, hrvatsko i holandsko tržište.

Posmatrajući odjeljak drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 18,6 odsto, što je više nego lani. U okviru toga četiri petine učešća imalo je ogrevno drvo, dok su 12 odsto u strukturi činili trupci. Proizvodi šumarstva najviše su izvoženi u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Hrvatsku.

Prema objavljenim podacima, plasman rezane građe činio je 27,7 odsto ukupnog izvoza, što je manje nego u istom periodu prošle godine. Najviše građe plasirano je u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Italiju, Sloveniju, Makedoniju, Albaniju, Švedsku, Ujedinjene Arapske Emirate, Kinu i Rumuniju.

Izvoz građevinske stolarije činio je šest procenata ukupnog izvoza (39,9 miliona KM), ploča i furnira 3,8 odsto (25,1 milion KM), a parketa 3,4 odsto (22,6 miliona KM). Građevinska stolarija mahom je izvožena u Holandiju i Hrvatsku, furnir i ploče najviše su otpremani u Njemačku i Italiju, dok je parket iz BiH svoje kupce najčešće nalazio na njemačkom i srbijanskom tržištu.

Najveći pad izvoza u posmatranom periodu, i to za 18 odsto, bilježi montažna drvena gradnja, odnosno sa osam na 6,5 miliona KM, te je svoje učešće u ukupnom izvozu svela na svega jedan procenat. Proizvođači montažnih drvenih kuća su ino-kupce najlakše nalazili u Austriji, Sloveniji, Rumuniji, Švedskoj i Italiji.

[proleter]

Amerikanci (USAID) su još prije 10 godina rekli da BiH ima komparativne prednosti u hidroenergetici, proizvodnji hrane i turizmu i posebno drvnoj industriji.
Sve tri-četiri ove djelatnosti su u stvari obnovljive naravi i to bi trebala biti neka strategija ove zemlje.
Ali...

[panzer]

Ne sviđa mi se kritikovanje pomoći radu tuzlanskog aerodroma jer aktivan aerodrom donosi veću korist gradovima u okruženju od autobuskih prevoznika. Dugoročno puno veći korist ima regija kada se zna da je dostupna preko aviosaobraćaja neko putem autobusa koji krena iz Sarajeva pa onda obiđe pola bosne da bi izašao na granicu i tu potroši više od pola dana putovanja i obratno, kada ide iz nekih gradova u EU do BIH.

Dok aerodromi u BiH bilježe istorijske rekorde, cestovni autobusni autoprevoznici su u očaju jer su im niskobudžetni avioprevoznici preoteli putnike.

WizzAIR je svojim letovima učinio da su Skandinavija i Švcarska tako blizu, a bh. dijaspora dobila je priliku da može kad poželi jeftino “skoknuti” do svoje domovine. Sada je lakše doći do Bazela, Malmea ili Geteborga nego recimo iz Sarajeva do Tuzlanskog aerodroma ili obratno.
Za ministra prometa i komunikacija Envera Bijedića, koji je i kreator ovakve “revolucije” u prevozničkoj politici, sve je OK.
On se zaklanja iza nesumnjivih prednosti koje brzi i povoljan avio prevoz donosi za putnike, ali ne haje za drugu stranu medalje, a koje se tiče 2.000 radnika u cestovnom atuobusnom transprotu koji bi mogli ostati bez posla.
Dugi niz godina poslije rata država je imala jednu politiku, štitila je jedinog domaćeg avioprevoznika BH Airlines, čije su funkcioniranje dobrim dijelom plaćali građani kroz budžetske izdatke i dodatne takse po odlazećem putniku.
Takva orijentacija značila je branu niskobudžetskim kompanijama, koje su se tu u tamo povavljivale (posebno njemački GermanWings) sa namjerama da uspostave letove sa BiH, ali bezuspješno.
Proizvod ovakvog razvoja događaja je da se razvio jak autobusni prevoznički transport, koji je svih ovih godina obavljao značajnu ulogu u povezivanju bh. građana sa svijetom i naše dijaspore sa rodnom grudom.
Sada su se te kompanije preko noći “opuhane” od zračne konkurencije našle su se u teškom položaju prisiljene rezati troškove, otpuštati radike, smanjivati vozni park…
Iako se tako čini, ovdje se ipak ne postavlja dilema – avioprevoznici ili cestovni prevoznici.
Potrebni su i jedni drugi, ali ne na način kako je to sada, nego na fer konkurentskoj osnovi. Ako niskobudžetski avioprevoznici dobijaju subvencije, onda bi u interesu fer tržišne utakmice takvo nešto u jednakom ekvaivalentu trebali dobijati i autobusni prevoznici.
No, osim toga ovdje se pojavljuje i jedna puno dublje krucijalo pitanje: šta je strateški interes Federacije, odnosno i države u ovoj oblasti?
Da li povlađivanje niskobudžetnim prevoznicima, kakvi su Pegasus i Wizz Air znači da je jedini domaći avioprevoznik BH Airlines već prežaljen?
Kakva je uopće budućnost BH Airlinesa, kojeg kako smo vidjeli niko ne želi da kupi iako naravno treba poštovati nastojanja aktuelne uprave da nakon odlaska partnera Turkish Airlinesa osigura stabilno psolovanje.
Ima li Vlada uopće jasnu viziju šta želi nakon što je prevozničku politiku odjednom naglavačke okrenula? Da li su o tome šta bi i kako bi bilo najbolje povedene stručne rasprave i napravljene relevatne analize?
Činjenica da država ima brojne aerodrome, koji su doskora zjapili prazni, a zemlja u priličnom deficitu aviolinija sa svijetom. Postoji naravno i razvojna komponenta o kojoj se puno priča, ali nikako da izbije na vidjelo ( sjetimos e British Airwaysa I pokušaja dovođenaj britanskih turista) izuzimajući Mostarski arerodrom i čarter letove iz Italije u posljdnje vrijeme.
Da smo od kraja rata vodili drugačiju politiku, vjerovatno bi danas bila druga slika. Ne buismo imali vlastitu aviokompaniju, ali bi vjerovatno Sarajevo bilo ono što je danas prištinski aerodrom koji ima gotovo dvostruko više putnika nego sarajevski i privukao je sve vodeće svjetske aviokompanije.
Nije dakle, sporna Bijedićeva namjera da se stvari okrenu, da se putnički transport pojeftini i olakša, ali je o tome trebalo povesti dubljeg računa uzimajući u obzir sve koneskvence.

[panzer]

Izgleda da su počeli prepisivati BH recept. Obori do minimuma pa onda reci kako je to realna cijena.

Dioničari Mercatora, uključujući i njegove prodavače, samo u posljednja tri dana izgubili su 82 miliona eura imovine.

Za takav oštar pad vrijednosti dionice Mercatora, koja je samo od minulog četvrtka izgubila rekordnih 27 odsto vrijednosti, nema opravdanih raloga. Zato se pojavljuje sve više sumnji da je riječ o manipulaciji, u pozadini koje stoji hrvatski Agrokor, piše ljubljanski Dnevnik i pita se: da li je nakon nespremnosti banaka da mu finansiraju 450 miliona eura vrijedno preuzimanje, Agrokor iznašao novu formulu za zatvaranje transakcije?
Dionica za koju je Agrokor ponudio 120 eura, jučerašnje trgovanje je okončala na 58 eura. Posebno s obzirom na činjenicu da je Agencija za zaštitu konkurencije AVK minulog petka javno saopštila da Agrokoru pri preuzimanju Mercatora neće stajati na putu tako moćan pad dionica.
Agrokor od namjere za kupnju nije odstao, dok Mercator nije izašao s takvim podacima koji bi pojasnili pad cijele dionice, navodi Dnevnik.
- U našem poslovanju nema događaja ni promjene koje bi uticale na trenutnu vrijednost dionice društva na Ljubljanskoj berzi, pojašnjavjau u Mercatoru.
- Svjesni smo da je trenutno događanje na berzi povezano s očekivanjima vezanim za zaključenje prodajnog procesa, na šta Mercator nema upliva, naveli su u Mercatoru i dodali da će ispuniti sve svoje obaveze, "što nije jedini uslov za njegovo upješno zaključenje".
Ko je posljednjih dana prodavao dionice Mercatora nije poznato. Iz pregleda trgovanja nije vidljivo da li su sniženju cijene pridonijeli hrvatski mirovinski fondovi, koji bi Mercatorove dionice čuvali za Agrokor. Oni su duže vrijeme jedini veći kupaci Mercatorovih dionica, ali prema dostupnim podacima posljednjih nekoliko dana snizili su svoje kupovne cijene ili su ograničili kupnju.
Ljubljanski Dnevnik piše, pozivajući se na svoje izvore, da Agrokor još nije odstao od preuzimanja Mercatora.
Najveće teškoće mu predstavljaju finansijeri, koji gotovo pola milijarde eura vrijedno preuzimanje Mercatora nisu spremni finansirati. Agrokor je zato pristupio bankama povjeriocima Mercatora od kojih prema tvrdnjama Dnevnika, očekuje otpis duga slovenskog trgovca u visini od 300 do 400 miliona eura. Time bi svoje finansijere lakše uvjerio u sklapanje posla.
Banke povjerioci Mercatora su hrvatsku grupu, po tvrdnjama izvora Dnevnika, odbile. Padanjem cijene dionice Mercatora počele su se pojavljviati sumnje da Agrokor želi smanjivanjem imovine vlasnika Mercatora -b anaka, društava iz grupe Pivoarne Laško i drugih - nagnati da se aktivno uključe u njegove peegovore s bankama povjeriocima Mercatora. Agrokor se ugovororom obavezao da će za dionnicu platiiti 120 eura i cijenu nije moguće promijeniti, ali bi otpis dugova Mercatora cijeli posao značajno "pojeftinio", zaključuje list.

[proleter]

A nuđeno im je 220 EUR-a po dionici prije samo par godina. Šta znači ekonomski nacionalizam.
Mislim da do ove akvizicije neće ni doći što će povući i bankaraski sektor i Pivovarnu Laško na dno, kao i kompletno tržište Slovenije.
A već su u čabru na berzi.
Ovo što govori Janša je više politika, ali ima i ekonomske posljedice.
http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/ ... 20936.html

[panzer]

Nisam siguran kako bi se sve odvijalo da je u Sloveniji od početka bankarski sektor otišao u ruke stranaca.
Kod nas je to bilo tako i nismo imali velikih lomova odnosno bankarski sektor nam je ostao stabilan a vidimo da je to imalo pozitivan uticaj na ekonomsku stabilnost.

Možda bi u Sloveniji opet bilo isto iako ne znam da li bi strane banke dopustile da se toliki krediti uzimaju na ime međusobnom preuzimanju slovenačkih firmi.

Uglavnom, oni još nisu stabilni a Janša možda i ima pravo. Koliko se može vidjeti, nisu puno odmakli od situacije koja je bila 2010.

[panzer]

http://www.klix.ba/vijesti/bih/skonto-p ... /131206095

Mislio sam da je ovaj Skonto-prom bolja firma i da bolje stoji.

[one]

Protiv predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija podnesena je privatna tužba u Mađarskoj zbog pada vrijednosti dionica kompanije uslijed navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom, priopćeno je u petak iz MOL Grupe.

Tužbu protiv Hernadija osobno je podnijela privatna osoba i dioničar MOL-a, i kako napominju iz mađarske tvrtke, MOL nije stranka u ovoj parnici. Tužitelj, čije se ime ne navodi, podnio je tužbu zbog gubitka vrijednosti udjela u MOL-ovim dionicama do kojeg je došlo zbog navodnog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s MOL-ovim preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom. Slučaj je preuzeo nadležni Županijski sud u Budimpešti.

Tužitelj, koji je nekadašnji zaposlenik MOL-a, izabrao je posebnu vrstu postupka, takozvanu privatnu tužbu nakon što je odbijena tužba podnesena mađarskom javnom tužilaštvu. Činjenice navedene u privatnoj tužbi, zasnovane na tvrdnjama dostupnim iz hrvatskih i mađarskih medija, smatraju se nerazdvojivo povezanima s onima navedenim u trenutnom hrvatskom zahtjevu za uhićenjem. Hernádi je već u prošlosti dokazao zašto su tvrdnje neosnovane i neutemeljene, navodi se u priopćenju MOL-a.

MOL Grupa priznaje činjenicu kako odluka mađarskog državnog tužilaštva da odbije svaki zahtjev u ovom pogledu ostaje nepromijenjena. Nadalje, MOL Grupa smatra ovu privatnu tužbu podnesenu nadležnom Županijskom sudu u Budimpešti pravednim i nezavisnim sudskim slučajem te vjeruje kako će sud pažljivo i na najprikladniji način razmotriti činjenice, kaže se još u priopćenju.

[one]

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... ih-s-mmfom

[proleter]

Ne mogu vjerovati da na ovom forumu neko prenosi šta je ovaj politički miš rekao.
Željko može opstati u politici nakon 2014. godine samo ako bude na listi SDA (i to negdje pri vrhu, u sarajevskom kantonu).