Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

Dvije banke u SAD su propale u 48h.
Bit ce veselo u ponedjeljak u američkim bankama.

fed pri ovim kamatama isplacuje bankama svaki dan 800 miliona a kad sad poveca kamatu ide na milijardu dnevno.problem je to sto to uglavnom ide nekim najvecim i dobro poznatim bankama dok ostale trpe gubitke depozita jer gradjani vise podizu usljed inflacije.a ove poznate banke vecinu tog novca su spremile za obnovu ukraine,mozda im se vlasnici zele konacno skrasiti.uglavnom svi mi smo donatori u tom procesu a oni planeri..

[one]

Prije nego što trenutni zapadni finansijski poredak može preći na sljedeću evolucijsku fazu, neke od ovih nepodmirenih obaveza moraju biti smanjene u realnom smislu. Ako je historija vodič, to se obično dešava putem defaulta ili inflacije, ili neke kombinacije to dvoje. Ono što se čini vrlo vjerojatnim je da će se zapadne vlade oslanjati na finansijsku represiju kako bi održale čamac na površini i riješile problem duga. Očekujem da će biti mnogo inicijativa za povećanje kontrole nad sistemom „internog novca“ koji će vjerovatno biti sve nepopularan. Uvođenje CDBC-a, na primjer, može biti jedna takva inicijativa. Nema sumnje po mom mišljenju da nas čekaju bogata vremena u tom pogledu. Istovremeno, u ovoj fazi takođe se čini neizbežnim da će se pojaviti neka vrsta alternativnog sistema „spoljnog novca“ koji će se takmičiti sa trenutnim globalnim finansijskim poretkom „unutrašnjeg novca“.
Globalna ekonomija se više ne može oslanjati na sistem „unutrašnjeg novca“ u svom trenutnom naoružanom stanju za sve svoje potrebe trgovine, rezervi i ulaganja. Ako su sankcije i zamrzavanje rezervi novi instrumenti promjene režima, svaka vlada mora razmišljati o alternativama korištenju tuđe valute za trgovinu i rezerve. Međutim, ono što nije očigledno jeste šta bi trebalo da bude alternativa trenutnom lošem globalnom finansijskom poretku.....

primjer novog unutrasnjeg novca

Today European Central Bank (ECB) Director Fabio Panetta gave a digital euro presentation in which he outlined the current state of progress of the central bank digital currency (CBDC), including “principles of a compensation model to incentivise distribution”. He was talking at a European Banking Federation event.

The digital euro compensation principles are:

Free of charge for consumers to meet their basic payments needs
Network effects which generate economic incentives for acquirers and merchants
Comparable economic incentives for issuers
Eurosystem bears its own costs, as for the production and issuance of banknotes
The presentation didn’t say much more on the topic, so the rest is our analysis.

Compensation is one of four agenda items on the digital euro work program for the current quarter. And it’s a fundamental challenge.

Changing roles: cards v digital currency
There are parallels between the participants in card payments and a digital euro, with the card company’s network operator function replaced by the central banks. That said, Visa and Mastercard are still likely to have roles. For example, they’ve developed wallet technology and digital currency AML that banks can license. And there will be a need for debit cards storing digital euros for those that don’t use smartphones.

Payment systems are all about network effects, but four groups of participants need to be incentivized, with each addressed in one of the principles: the consumer, the merchant, the merchant’s wallet provider (acquirer) and the CBDC issuing bank.

For conventional cards, the acquirer is the bank that logs the debit card payments on behalf of the retailer. In a digital currency scenario, the acquiring bank will provide the merchant wallet that logs all the transactions. Likely, wallet providers will not be limited to banks.

Because the digital euro is intermediated, there are also issuing banks where the consumer has a hosted wallet. So it’s similar to a consumer getting a bank card but instead having a bank’s digital euro wallet.

In card payments, Visa, Mastercard or Amex operate the network. But in this CBDC system, it’s operated by the Eurosystem of central banks.
https://www.ecb.europa.eu/press/key/dat ... 23e3de6a9e

sto se tice vanjskog tj onog s kojim ce se sa zapada placati robe i usluge u drugi blok drzava vjerovatno ce ciniti kombinacija ili kosarica koju sam vec par puta stavio na forum tjkombinacija nekih valuta i nesto zlata koja ce u konacnici ciniti tu novu valutu ili bolje receno coin jer ce biti u digitalnom obliku. neki od uslova da bi mu se moglo pristupiti bi mogli biti
Prvo, zemlja kandidat treba da dokaže da ima fizički neopterećeno zlato u svom domaćem skladištu i da založi određeni iznos u zamjenu za primanje odgovarajuće količine tog coina
Drugo, zemlja kandidat bi trebala uspostaviti mehanizam za otkrivanje cijene zlata u svojoj domaćoj valuti. Najvjerovatnije bi jedna od uključenih berzi plemenitih metala započela fizičku trgovinu zlatom u svakoj od lokalnih valuta.recimo kao sto hrvacka ima dosta tih mjenjacnica

kako bi to moglo izgledati u drugom bloku koji se evo sve vise siri
https://www.msn.com/en-xl/news/other/wo ... 1e92a&ei=8

pa vrlo slicno .tu valutu za poravnavanje izmedju blokova ce isto ciniti procenat zlata i kosarica njihovih najacih valuta

Centralne banke i vlade cijelog EAEU i BRICS+ obaviještene su da će uskoro imati na raspolaganju novu trgovinsku valutu zasnovanu na zlatu koja će ih zamijeniti.

Postoje značajne prednosti valute trgovačkog poravnanja zasnovane na zlatu.Neki daljnji komentari o dizajnu valute u kontekstu kredita su prikladni.

Klase kredita bit će podijeljene u tri različite kategorije. Postoji kredit na visokom nivou koji postoji samo između nacionalnih centralnih banaka koje učestvuju i nove centralne banke uspostavljene posebno za tu svrhu. Valuta je obaveza nove centralne banke koja se izdaje na osnovu jednostavne formule od 40% pokrića fizičkog zlata koje dostavljaju centralne banke učesnice. Centralne banke učesnice dobijaju novu zlatnu valutu proporcionalno zlatu koje pojedinačno prenose novoj centralnoj banci. I može se slobodno otkupiti ili dodati centralnim bankama koje učestvuju na ovoj formuli. Nova valuta bi bila dostupna da zamijeni devizne rezerve koje trenutno drže centralne banke učesnice, a koje bi u velikoj mjeri postale suvišne. Ukidanje potrebe za držanjem značajnih iznosa dolara ili eura rješava prijetnju valutnim sankcijama koju je Rusija iskusila u ovo doba prošle godine.

Drugi nivo kredita vezanog za zlato je između centralnih banaka učesnica i njihovih licenciranih komercijalnih banaka. To bi bile rezerve zlatne valute ekvivalentne rezervama fiat valute koje su nam poznate u današnjim monetarnim sistemima. Olakšice za rezerve bi takođe otvorile mogućnost nacionalnoj centralnoj banci da odredi nivoe rezervi, ukoliko to želi, i da učestvuje u klirinškim sistemima, obezbeđujući kreditnu likvidnost ukoliko to žele.

Treći nivo kredita je onaj koji kreiraju komercijalne banke kako bi olakšale trgovinska poravnanja i kupovinu roba od strane aktera iz privatnog sektora. Komercijalne banke svih nacija mogu učestvovati ako to žele, bilo tako što su licencirane od strane centralne banke učesnice, ili držeći fizičko zlato kako bi osigurale svoje kreditne vrijednosti. U ovom slučaju, banka kao što je JPMorgan bi efektivno pretvorila svoj neraspoređeni zlatni račun u depozitni račun povezan sa potražnjom za trgovinskim finansiranjem, umjesto da bude sredstvo koje se pretežno koristi za finansijske špekulacije.

Prednosti ovog novog sistema trgovinskih valuta su u tome što prepušta pojedinačnim centralnim bankama da upravljaju svojom monetarnom politikom kako smatraju prikladnim. Stoga ne bi zahtijevala političku podršku.

[montypython]

Dvije banke u SAD su propale u 48h.
Bit ce veselo u ponedjeljak u američkim bankama.

Ovo je tek početak. Neće ići pod led samo banke nego i mnogi njihovi klijenti. Plus nisu to ni jedine banke u problemu nego samo prve gdje je propast bila neizbježna. Dugo se nije osjetilo dizanje kamatnih stopa ali treba nešto vremena da posljedice prođu kroz sistem. I neće biti problema samo kod američkih banaka. Nije gotova priča ni sa Credit Suisse koja se zaljuljala još prije koji mjesec. Sad joj opet dionice značajno pale. A to je druga po veličini švajcarska banka. Zaljuljala se tada i Deutsche Bank. I vidi čuda dionice joj sad nastavljaju padati. Nije samo problem to što su bili puni obveznica i bezvrijednih napumpanih dionica čija je cijena pala, neki i bitcoina. Dodatni je problem što klijenti mogu u panici navaliti da povlače novac pa mogu bankrotirati i prije vremena. Ako se pogleda zadnja sedmica, u većini evropskih zemalja na vrhu liste berzanskih gubitnika su banke. Treba se pitati zašto ako "nemaju nikakve veze".

[montypython]

Izgleda da se panika nastavlja. I jutros (pon) su padovi nastavljeni, dionice velikih banaka su u minusu 6-10%, npr Commerzbank čak 11 % u jednom trenutku. DAX u minusu preko 2,5 %. Vidjećemo u toku dana hoće li se stvari smiriti ili će dalje eskalirati. U SAD se berza još nije otvorila ali sam čuo da je još jedna banka tamo bankrotirala ili je blizu. A možda i važnije, izgleda da je odlučeno da država spasi klijente posrnulih banaka (čime kako sam shvatio krši pravilo koje je sama postavila). To bi zahtjevalo printanje novih para što tržište može protumačiti kao kapitulaciju FEDa i ponovno vraćanje na easy money tj QE. Što berze naravno vole. Samo što je mnogo vjerovatnije da FED neće zbog ovih padova banaka prestati sa dizanjem stopa, što bi ako ako se pokaže tačnim izazvalo još veće lomove. U svakom slučaju slijedi haotična sedmica.

[panzer]

Šta god ne valja u svijetu, uvijek po švabama udari.

[montypython]

Šta god ne valja u svijetu, uvijek po švabama udari.

Predugo su živjeli prelako, sve bazirano na jeftinoj energiji i štampanju novca. Neko u Vijetnamu ili Kini napravi patike za NIKE i dobije dolar-dva na sat a isti čovjek (ili njegov brat) kad preseli u Njemačku dobije za isti posao 15 Eura na sat. Nema logike. I još se izdvaja za milione izbjeglica, socijalnu pomoć kome god ko ne želi da radi (milioni), "zelenu" energiju, rad od kuće, naknadu za koronu i ko zna šta. Naštampaš pare i podijeliš kome treba. Moglo je neko vrijeme a sad se vidi da i Diznilend i život na kredit imaju rok trajanja. A ne žele više ni oni u Kini da rade za tuđe papiriće. A ko je najviše uzletio pašće s najveće visine. Zato će glavnina drame koja tek slijedi biti u zapadnoj Evropi.

[panzer]

Ma ne mislim to.

Propadne banka u USA. Odmah panika za komercbank u Njemačkoj. Što nije panika za neku banku u Francuskoj, ili GB.

[montypython]

Ma ne mislim to.

Propadne banka u USA. Odmah panika za komercbank u Njemačkoj. Što nije panika za neku banku u Francuskoj, ili GB.

Mislim da je panika u cijelom sektoru. Njemačku sam naveo samo kao primjer. Otvorio par berzi u Evropi, Italija Francuska, Španija, svugdje isto, prve firme među dnevnim gubitnicima su banke ili osiguranja. U Italiji npr na listi gubitnika na berzi, od prvih 7 svih 7 su banke. Zasad je samo generalna panika da se domino efekat ne proširi. A onda će se vidjeti koje su od njih više izložene, imaju u portfoliju više smeća, obveznica čija je vrijednost pala i sl. Neke od njih su bolesnici već duže vremena. S tim da je ovo dizanje stopa koje je Fed počeo u SAD ima godina i čije posljedice tek sad tamo dolaze, radila i ECB ali sa vremenskim pomakom tako da posljedice toga tek dolaze za Evropu.

[panzer]

Meni je naziv propale banke simptomatičan pošto se zna šta se radilo proteklih par godina sa novim tehnologijama, blockchain i slično.
Kako su 2007. banke muljale sa hipotekarnim kreditima tako je i ovdje neko bacao pare u "nove tehnologije". S tim da je ovdje ograničeno na ove "tehnološke " banke.

[Maroon]

Izgleda da se panika nastavlja. I jutros (pon) su padovi nastavljeni, dionice velikih banaka su u minusu 6-10%, npr Commerzbank čak 11 % u jednom trenutku. DAX u minusu preko 2,5 %. Vidjećemo u toku dana hoće li se stvari smiriti ili će dalje eskalirati. U SAD se berza još nije otvorila ali sam čuo da je još jedna banka tamo bankrotirala ili je blizu. A možda i važnije, izgleda da je odlučeno da država spasi klijente posrnulih banaka (čime kako sam shvatio krši pravilo koje je sama postavila). To bi zahtjevalo printanje novih para što tržište može protumačiti kao kapitulaciju FEDa i ponovno vraćanje na easy money tj QE. Što berze naravno vole. Samo što je mnogo vjerovatnije da FED neće zbog ovih padova banaka prestati sa dizanjem stopa, što bi ako ako se pokaže tačnim izazvalo još veće lomove. U svakom slučaju slijedi haotična sedmica.

Povećava se vjerovatnoća da će FED stati sa podizanjem kamata zbog ove bankarske krize, vidjet ćemo šta će na kraju odlučiti.