Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

Brzina kojom su cijene hrane i usluga rasle u februaru sugerira da bi inflacija mogla ostati iznad cilja ECB-a duže nego što je banka očekivala. Nedavna istraživanja ukazuju na brži ekonomski rast nego što su ekonomisti ECB-a prognozirali, ojačavajući ruku kreatora politike koji pozivaju na veća povećanja stopa.
"S obzirom na kontinuiranu visoku noseću inflaciju i inflaciju hrane, i bez znakova slabljenja tržišta rada, malo je vjerovatno da će ECB uskoro okončati ciklus povećanja kamatnih stopa," rekao je Peter Sidorov, ekonomista u Deutsche Bank.
ECB je gotovo sigurna da će povećati troškove zaduživanja za još 50 baznih poena na svom sljedećem sastanku za dvije sedmice, ali nakon toga tržište određuje sve veću terminalnu stopu za pooštravanje ECB-a.

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel rekao je u srijedu da bi mogli biti potrebni daljnji "značajni" koraci kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

[one]

https://www.reuters.com/business/financ ... 023-03-02/

[panzer]

Građani su u tjedan dana upisali i uplatili 1,3 milijarde eura državnih obveznica, a kako je time već u prvom krugu premašeno prvotno ciljanih milijardu eura izdanja, ono će na kraju biti osjetno veće

Ovo kao, ljudi su voljni uložiti samo nisu imali gdje.

I ne mislim da bi kod nas bilo uspješno. Vlastima niko ne vjeruje.

[Maroon]

Hrvatska vlada je iskoristila nepismenost svojih građana i zadužila se kod istih za 3,25% u pravom momentu. Očekivano je da ECB poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5% u narednim danima (povećanja će se nastaviti i tokom godine) tako da će automatski porasti i prinos od evropskih državnih obveznica. Neko ko aktivno prati i ulaže pričekat će izvjesno vrijeme te dobiti bolji prinos (njemačka obveznica bi uskoro trebala biti 4%).

[montypython]

Hrvatska vlada je iskoristila nepismenost svojih građana i zadužila se kod istih za 3,25% u pravom momentu. Očekivano je da ECB poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5% u narednim danima (povećanja će se nastaviti i tokom godine) tako da će automatski porasti i prinos od evropskih državnih obveznica. Neko ko aktivno prati i ulaže pričekat će izvjesno vrijeme te dobiti bolji prinos (njemačka obveznica bi uskoro trebala biti 4%).

Da, samo treba napomenuti još nešto. Jesu građani naivno kupili to uz 3,25 % ali neće proći bolje ni oni koji sačekaju bolji prinos nakon povećanja kamatnih stopa. ECB naime kaska za inflacijom žestoko. Trenutno je inflacija u njemačkoj 8,7% međutim vjerovatno je mnogo viša jer nadležni pakuju povećanje cijena na razne načine prikazujući je nižom nego što jeste. Povećanje cijena hrane i energije tamo je cca 20% na godišnjem nivou, tako da je u stvari inflacija možda i preko 15%. Slično je u SAD gdje su najavili slabljenje inflacije a ona se sad ponovo vraća. Tamo je cca 6,4 % ali alternativna mjerenja (npr shadow stats http://www.shadowstats.com/alternate_da ... ion-charts ) istih proizvoda kao prije 30-40 godina bez manipulacija (izbacivanja pojedinih grupa proizvoda koji ti ne odgovaraju, praćenje cijena lošijih proizvoda umjesto kvalitetnijih...) pokazuju da je u SAD inflacija preko 10 a možda i 14% Da bi se ukrotila trebalo bi dignuti kamatne stope iznad nje što bi uništilo potražnju a usput i ekonomiju, berze i sve ostalo i izazvalo recesiju ili čak depresiju. Ništa građani neće profitirati čak ni ako oroče ušteđevinu po nešto boljim stopama ili uz obveznice sa prinosom od 4%, jer kad je inflacija 10 % to onda znači da realno gubiš 6%. Šta onda reći za naše koji drže oročeno deset ili više milijardi na bankama uz prinos od npr 1,5 % a inflacija 17%. U toku je veliko osiromašenje građana koji to i ne primjećuju jer se radi tiho, putem inflacije.

[one]

https://economictimes.indiatimes.com/ne ... 459854.cms

[one]

zanimljivo sta predlaze
https://finance.yahoo.com/news/10-ways- ... 09051.html

[one]

Prije nego što trenutni zapadni finansijski poredak može preći na sljedeću evolucijsku fazu, neke od ovih nepodmirenih obaveza moraju biti smanjene u realnom smislu. Ako je historija vodič, to se obično dešava putem defaulta ili inflacije, ili neke kombinacije to dvoje. Ono što se čini vrlo vjerojatnim je da će se zapadne vlade oslanjati na finansijsku represiju kako bi održale čamac na površini i riješile problem duga. Očekujem da će biti mnogo inicijativa za povećanje kontrole nad sistemom „internog novca“ koji će vjerovatno biti sve nepopularan. Uvođenje CDBC-a, na primjer, može biti jedna takva inicijativa. Nema sumnje po mom mišljenju da nas čekaju bogata vremena u tom pogledu. Istovremeno, u ovoj fazi takođe se čini neizbežnim da će se pojaviti neka vrsta alternativnog sistema „spoljnog novca“ koji će se takmičiti sa trenutnim globalnim finansijskim poretkom „unutrašnjeg novca“.
Globalna ekonomija se više ne može oslanjati na sistem „unutrašnjeg novca“ u svom trenutnom naoružanom stanju za sve svoje potrebe trgovine, rezervi i ulaganja. Ako su sankcije i zamrzavanje rezervi novi instrumenti promjene režima, svaka vlada mora razmišljati o alternativama korištenju tuđe valute za trgovinu i rezerve. Međutim, ono što nije očigledno jeste šta bi trebalo da bude alternativa trenutnom lošem globalnom finansijskom poretku.....

primjer novog unutrasnjeg novca

Today European Central Bank (ECB) Director Fabio Panetta gave a digital euro presentation in which he outlined the current state of progress of the central bank digital currency (CBDC), including “principles of a compensation model to incentivise distribution”. He was talking at a European Banking Federation event.

The digital euro compensation principles are:

Free of charge for consumers to meet their basic payments needs
Network effects which generate economic incentives for acquirers and merchants
Comparable economic incentives for issuers
Eurosystem bears its own costs, as for the production and issuance of banknotes
The presentation didn’t say much more on the topic, so the rest is our analysis.

Compensation is one of four agenda items on the digital euro work program for the current quarter. And it’s a fundamental challenge.

Changing roles: cards v digital currency
There are parallels between the participants in card payments and a digital euro, with the card company’s network operator function replaced by the central banks. That said, Visa and Mastercard are still likely to have roles. For example, they’ve developed wallet technology and digital currency AML that banks can license. And there will be a need for debit cards storing digital euros for those that don’t use smartphones.

Payment systems are all about network effects, but four groups of participants need to be incentivized, with each addressed in one of the principles: the consumer, the merchant, the merchant’s wallet provider (acquirer) and the CBDC issuing bank.

For conventional cards, the acquirer is the bank that logs the debit card payments on behalf of the retailer. In a digital currency scenario, the acquiring bank will provide the merchant wallet that logs all the transactions. Likely, wallet providers will not be limited to banks.

Because the digital euro is intermediated, there are also issuing banks where the consumer has a hosted wallet. So it’s similar to a consumer getting a bank card but instead having a bank’s digital euro wallet.

In card payments, Visa, Mastercard or Amex operate the network. But in this CBDC system, it’s operated by the Eurosystem of central banks.
https://www.ecb.europa.eu/press/key/dat ... 23e3de6a9e

[one]

Prije nego što trenutni zapadni finansijski poredak može preći na sljedeću evolucijsku fazu, neke od ovih nepodmirenih obaveza moraju biti smanjene u realnom smislu. Ako je historija vodič, to se obično dešava putem defaulta ili inflacije, ili neke kombinacije to dvoje. Ono što se čini vrlo vjerojatnim je da će se zapadne vlade oslanjati na finansijsku represiju kako bi održale čamac na površini i riješile problem duga. Očekujem da će biti mnogo inicijativa za povećanje kontrole nad sistemom „internog novca“ koji će vjerovatno biti sve nepopularan. Uvođenje CDBC-a, na primjer, može biti jedna takva inicijativa. Nema sumnje po mom mišljenju da nas čekaju bogata vremena u tom pogledu. Istovremeno, u ovoj fazi takođe se čini neizbežnim da će se pojaviti neka vrsta alternativnog sistema „spoljnog novca“ koji će se takmičiti sa trenutnim globalnim finansijskim poretkom „unutrašnjeg novca“.
Globalna ekonomija se više ne može oslanjati na sistem „unutrašnjeg novca“ u svom trenutnom naoružanom stanju za sve svoje potrebe trgovine, rezervi i ulaganja. Ako su sankcije i zamrzavanje rezervi novi instrumenti promjene režima, svaka vlada mora razmišljati o alternativama korištenju tuđe valute za trgovinu i rezerve. Međutim, ono što nije očigledno jeste šta bi trebalo da bude alternativa trenutnom lošem globalnom finansijskom poretku.....

primjer novog unutrasnjeg novca

Today European Central Bank (ECB) Director Fabio Panetta gave a digital euro presentation in which he outlined the current state of progress of the central bank digital currency (CBDC), including “principles of a compensation model to incentivise distribution”. He was talking at a European Banking Federation event.

The digital euro compensation principles are:

Free of charge for consumers to meet their basic payments needs
Network effects which generate economic incentives for acquirers and merchants
Comparable economic incentives for issuers
Eurosystem bears its own costs, as for the production and issuance of banknotes
The presentation didn’t say much more on the topic, so the rest is our analysis.

Compensation is one of four agenda items on the digital euro work program for the current quarter. And it’s a fundamental challenge.

Changing roles: cards v digital currency
There are parallels between the participants in card payments and a digital euro, with the card company’s network operator function replaced by the central banks. That said, Visa and Mastercard are still likely to have roles. For example, they’ve developed wallet technology and digital currency AML that banks can license. And there will be a need for debit cards storing digital euros for those that don’t use smartphones.

Payment systems are all about network effects, but four groups of participants need to be incentivized, with each addressed in one of the principles: the consumer, the merchant, the merchant’s wallet provider (acquirer) and the CBDC issuing bank.

For conventional cards, the acquirer is the bank that logs the debit card payments on behalf of the retailer. In a digital currency scenario, the acquiring bank will provide the merchant wallet that logs all the transactions. Likely, wallet providers will not be limited to banks.

Because the digital euro is intermediated, there are also issuing banks where the consumer has a hosted wallet. So it’s similar to a consumer getting a bank card but instead having a bank’s digital euro wallet.

In card payments, Visa, Mastercard or Amex operate the network. But in this CBDC system, it’s operated by the Eurosystem of central banks.
https://www.ecb.europa.eu/press/key/dat ... 23e3de6a9e

sto se tice vanjskog tj onog s kojim ce se sa zapada placati robe i usluge u drugi blok drzava vjerovatno ce ciniti kombinacija ili kosarica koju sam vec par puta stavio na forum tjkombinacija nekih valuta i nesto zlata koja ce u konacnici ciniti tu novu valutu ili bolje receno coin jer ce biti u digitalnom obliku. neki od uslova da bi mu se moglo pristupiti bi mogli biti
Prvo, zemlja kandidat treba da dokaže da ima fizički neopterećeno zlato u svom domaćem skladištu i da založi određeni iznos u zamjenu za primanje odgovarajuće količine tog coina
Drugo, zemlja kandidat bi trebala uspostaviti mehanizam za otkrivanje cijene zlata u svojoj domaćoj valuti. Najvjerovatnije bi jedna od uključenih berzi plemenitih metala započela fizičku trgovinu zlatom u svakoj od lokalnih valuta.recimo kao sto hrvacka ima dosta tih mjenjacnica

[Elkombar]

Dvije banke u SAD su propale u 48h.
Bit ce veselo u ponedjeljak u američkim bankama.