Zanimljiva situacija ali se vlasnici više brinu nego što stvarno dižu platu. Sad je moderno u oglasima, za građevinare:
rad u natkrivenim prostorima u ugodnoj atmosferi.
Obućarska industrija nalazi se na pragu novih problema jer iz preduzeća u inostranstvo odlazi sve više žena, koje su dominantna radna snaga u toj branši, što bi moglo dovesti do smanjenja proizvodnje i gašenja pojedinih pogona.
Proteklih godina trbuhom za kruhom, na višestruko plaćenija radna mjesta u inostranstvu, masovno su odlazili muškarci koji stiču uslove za spajanje porodica, pa sada odlazi i ženska radna snaga.
Direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša Radenko Bubić ističe za “Glas Srpske” da je već bilo pojedinačnih odlazaka iz preduzeća i da uveliko traže način da sačuvaju radnu snagu i ne ugroze lanac proizvodnje.
– Sve više u inostranstvo odlazi ženska radna snaga, što bi moglo stvoriti ogroman problem u našoj branši, gdje više od 85 odsto zaposlenih čine žene. Masovniji odlasci bi sigurno doveli do smanjenja proizvodnje. O gašenju pogona ne želim ni da razmišljam, nadam se da nećemo doći u takvu situaciju – rekao je Bubić.
Dodao je da “Dermal” sa svojim partnerima nastoji da pronađe model kako da radnicima pruži bolje uslove i koliko-toliko spriječi odlazak radnika.
– Treba poboljšati cjelokupan ambijent u zemlji i definitivno povećati plate, da budu bar između 800 i 1.000 maraka. Vjerujem da bi u tom slučaju mnogi razmislili o ostanku na ovim prostorima – rekao je Bubić.
Problem nedostatka ženske radne snage nije zaobišao ni Derventu, a tamošnji poslodavci kažu da radnici napuštaju pogone na sedmičnom nivou.
– Prvi put od kada sam u ovom poslu plašim se kako će biti u bliskoj budućnosti, sve je toliko neizvjesno, jer bukvalno odlaze svi. Nažalost iz našeg preduzeća svake sedmice ode nekoliko radnika. Sami privrednici mogu malo uraditi da bi ti procesi bili zaustavljeni, jer nisu male plate jedini razlog odlaska, već i nestabilna politička situacija na nivou BiH – rekao je direktor i vlasnik derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević za “Glas Srpske” i dodao da posljednjih nekoliko mjeseci radnici iz obućarske industrije mahom odlaze u Austriju i Njemačku.
Sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće u Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović-Bijelić ističe da je odlazak radnika krucijalni problem u privredi.
– Ono što nam je ranije bio glavni adut za privlačenje investitora, radna snaga, sada nam je veliki problem. Investitori koji su zainteresovani za ovo područje prvo pitaju ima li radne snage, pa tek onda ulažu i otvaraju pogone. Generalno, u sektoru tekstila i obuće nema kvalifikovane radne snage – rekla je Mihajlović-Bijelić.
Dodala je da su neophodne sistemske mjere Vlade, u smislu kreiranja povoljnijeg ambijenta za preduzeća, da bi imala uslove za povećanje plata i na taj način pokušala da zadrže radnike.
Bosna i Hercegovina uveliko već osjeća posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju nestanak radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, lani je iz BiH otišlo više od 35.000 stanovnika, a čak 18.000 u prvih šest mjeseci ove godine.
Među njima izuzetno je mnogo fakultetski obrazovanih ljudi, a u potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz naše zemlje otišla je armija medicinara, varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara, inžinjera...
Plaće 400 KM
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, u izjavi za „Avaz“ kaže da su ljudi na vlasti isključivi krivci za ovaj egzodus.
- Vrlo bitan negativni faktor ove vlasti je da nije dozvolila usvajanje općeg kolektivnog ugovora. Mi i poslodavci tražimo da najniža plaća bude 634 KM. Veliki problem nam je i to što nemamo akt koji regulira najniža primanja, radnici su prepušteni na milost i nemilost vlasnicima firmi. Tako je više od 50 posto radnika prijavljeno na plaću od 400 KM - ističe Šatorović
Upravo su, kako on dodaje, niske plaće okidač za odlaske ljudi, jer oni koji odu u zemlje Evropske unije, za tri mjeseca mogu zaraditi više nego za godinu u BiH.
- Bosanci i Hercegovci pametni su ljudi da bi ih političari držali kao svoje taoce i da bi radili badava za njihove interese - kaže Šatorović.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, potvrđuje da nakon medicinskih radnika najviše odlaze zanatlije, industrijski radnici, odnosno varioci, bravari, tesari, keramičari...
- Ako pogledate analize, ljudi se odlučuju na ovaj korak zbog loših primanja, žele pružiti bolju perspektivu svojoj djeci. Kratkoročno je vrlo teško iznaći ikakve mjere. Ovdje ne možete nikad povećati plaće do te mjere da ljudi kažu da će radije ostati. Da bi se ublažio val odlazaka, država, poslodavci i društvo morat će nešto napraviti. Ne mogu sjediti skrštenih ruku - navodi Smailbegović.
Prema njemu, velika je i nesigurnost na radnom mjestu.
- Treba što više davati ugovore na neodređeno vrijeme, povećati plaće. Svaki poslodavac morat će naći neki svoj recept kako da te ljude zadrži. Opća nesigurnost najveći je problem, a da bi se to riješilo, mora se posložiti politička situacija. Nažalost, ne vidim da se ide u tom smjeru – navodi Smailbegović.
Nesigurni ugovori
Analitičar Adnan Huskić u izjavi za „Avaz“ kaže da svaki nivo vlasti koji može utjecati na privatni sektor i na njegov rad, mora utjecati.
- Neka se smanji javna potrošnja. Svi radimo za državu, a pogledajte namete i sve su to državne firme i to nam je krov ekonomije. Smiješno, država definitivno nije na mjestu. Ljudi znaju da se samo preko političkih stranaka može napredovati. Da bi iole bilo bolje, vlast pod hitno treba smanjiti namete. Pa neka prestanu s opterećenjima na javni sektor. Ne može se funkcionirati ako imaš milijardu parafiskalnih nameta - smatra Huskić.
Samo lani otišlo 350 ljekara, a preklani 297
Doktor Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, navodi da je iz naše zemlje lani otišlo čak 350 ljekara, dok je 2016. taj broj bio 297.
Upozorava da nas uskoro neće imati ko liječiti, a već je deficitaran kadar anesteziologa, kojih najviše nedostaje, a potom patologa, radiologa, hirurga.
- Hirurg u BiH mjesečno je do potpisivanja Kolektivnog ugovora imao 1.350 KM. U Njemačkoj isti taj ljekar zaradi za isti posao od 10 do 50 hiljada eura, dok u Saudijskoj Arabiji hirurg dobije mjesečno njegovu godišnju plaću - upozorava Zaid.
Metalce ćemo zlatom plaćati
Bajro Melez, predsjednik Sindikata metalaca FBiH, u izjavi za „Avaz“ ističe da ni na jednom birou za zapošljavanje nema varilaca ili bravara. Kaže, zlatom ćemo ih plaćati.
- Prosjek plaća metalaca je od 600 do 1.000 KM, ali potrošačka korpa za četveročlanu porodicu je 1.800 KM. Nije teško zaključiti da radnici metalske industrije žive daleko od blagostanja - ustvrdio je Melez.
Mjesecima traže mesara
I Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, upozorava da BiH za trgovcima, vozačima i mesarima vapi, a razlog je što niko više neće da radi za minimalac.
- Uslužne zanatlije sve su potrebnije u svakom gradu! U jednom od trgovačkih centara čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.
Pozivi poslodavaca školama
Elmedin Lukač, direktor Srednje škole metalskih zanimanja u Sarajevu, navodi da ovu školu poslodavci stalno kontaktiraju i pitaju imaju li bravara, zavarivača i obrađivača metala.
- Ostanu bez riječi svaki put kada im kažemo da u posljednje dvije godine nismo uopće imali upisane učenike na ovim smjerovima. Postoji velika potreba za ovim zanimanjima na tržištu, ali iz nekog razloga djeca i roditelji to ne prepoznaju - kaže Lukač.
Nedostaje 6.000 IT stručnjaka
U IT sektoru u BiH u ovom momentu nedostaje 6.000 radnika. Softver inžinjeri s magistarskim radom plaćeni su mjesečno u prosjeku 1.800 KM, dok su oni s bakalaureat diplomom plaćeni oko 1.500 KM. U Njemačkoj, međutim, IT inžinjer godišnje zaradi i do 40.000 eura
