Aluminij dd Mostar

panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Lijepo se napričao i bar imamo neka objašnjenja oko proizvodnje.
Osnovni problem je što je ova firma napravljena da funkcioniše u jednoj BH cjelini odnosno kompaktnoj BH elektroprivredi sa svim svojim pogonima na teritoriji cijele države. A sada imamo tri elektroprivrede i jedn od mogućih rješenja je spajanje dvije elektroprivrede gdje bi omjer načina proizvodnje HE:TE bio skoro optimalan i gdje bi se lakše mogli isporučivati subvencionirani viškovi prema Aluminijumu od strane te objedinjenje elektroprivrede.

Ima li neko hrabrosti da im predloži takvo rješenje?

Ako je stručnjak Brajković godinama vodio Aluminijum i imao neku viziju zašto je onda previdio glavne faktore u svom poslovnom sektoru a to su tržišna cijena struje i aluminijuma i tako firmu ostavio u ovakvom problemu. Zašto se išlo na izgradnju pogona nekih lakih ingota ( i sličnih ulaganja") umjesto da su tražili rješenje za vlastiti izvor energije dok su još imali dobiti?

Ali sada imaju načina da svoje probleme prebace na svog "vlasnika":
Visoki troškovi električne energije i daljnji pad cijene aluminija glavni su uzrokci gubitaka mostarskog Aluminija u 2012. i 2013. godini, kazao je direktor ove kompanije koji uskoro napušta ovu poziciju Ivo Bradvica.
To je, prema Bradvičinim riječima, argumentirano i precizno navedeno u Studiji o mogućnostima restrukturiranja Aluminija d.d. Mostar koju su, nakon šest mjeseci napornog rada, načinili sedamnaest doktora nauka s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Splitu, a koja je danas objavljujena i na službenoj mrežnoj stranici Aluminija.

- Cijena električne energije u 2012. godini dosegnula je rekordne iznose, što je, uz porast cijena ostalih bitnih ulaznih sirovina, rezultiralo gubitkom u iznosu od 65,8 miliona KM. Taj negativan trend nastavljen je i u prvom polugodištu 2013. godine pa i sve do danas. U tomu razdoblju još i više rastu troškovi električne energije (u ukupnim troškovima sudjeluju s 31,4%), a poslovni rezultat društva jest novi gubitak, kazao je Bradvica.
On je napomenuo kako proizvodnja aluminija traži izrazito velike količine energije i kako udio cijene utrošene energije u cijeni tone gotovoga proizvoda, u svjetskim razmjerima promatrano, iznosi između 20 i 25 posto, dok je to kod Aluminija iznimno visokih čak 60 posto.
- Da je kojim slučajem Aluminij d.d. Mostar smješten desetak kilometara sjevernije (prema Jablanici), njegov bi poslovni ishod u 2012. godini bio gubitak u visini od samo 23 miliona KM, a da je kojim slučajem smješten petnaestak kilometara istočnije (prema Nevesinju), njegov bi poslovni ishod bio za čak 88 miliona KM bolji od iskazanoga gubitka u 2012. godini i imali bismo oko 22 miliona KM dobiti (a ne gubitka). Posebno napominjem kako se ti primjeri mogućih poslovnih ishoda Aluminija odnose na poslovanje, vjerovali ili ne, u istoj državi – Bosni i Hercegovini, istakao je Bradvica.
Govoreći o berzanskoj cijeni metala, na koju imaju uticaj najveći svjetski trgovci aluminijem čiji špekulativni poslovi imaju za posljedicu da su svi proizvođači primarnog aluminija trenutno u najtežem finansijskomu stanju u prodajnom lancu. - Uzrokom toga, osim pada burzovne cijene aluminija, jest i rast cijene svih energenata. Poznato je, naime, kako niske cijene mogu biti uzrokom i izvorištem neracionalne potrošnje, ali isto tako visoke cijene mogu biti uzrokom uništenja industrija od posebnoga značaja za FBiH, kazao je Bradvica.
Takođe, u spomenutoj je studiji navedeno i kako je Aluminij prinuđen plaćati neprimjereno visoku cijenu električne energije, koja u strukturi troškovnog inputa, u odnosu na berzansku cijenu aluminija, u 2013. godini iznosi više od 60 posto, čime je njegov tržišni opstanak vrlo upitan.
- Od svih troškova na koje Uprava ne može utjecati, a koji čine izniman potencijal u korištenju Strategije, apsolutno se na prvomu mjestu navode troškovi potrošnje električne energije.Trend snižavanja berzanske cijene metala i povišenja cijene električne energije na domaćemu tržištu nastavljen je i u 2013. godini (prosječna cijena aluminija na LME-u za prvi kvartal 2013. godine iznosila je 1.966 USD/t), što ukazuje na nužnost hitnog iznalaženja drukčijeg načina rada Aluminija, na dugoročno održivim osnovama, istakao je Bradvica.
Dodao je kako je iz ovih podataka vidljivo da Aluminij nije mogao niti može uticati niti na cijenu električne energije niti na cijenu metala, uz napomenu da cijena električne energije predstavlja područje na koje se u BiH ipak može i mora uticati.
- No, to su samo naša opažanja, tvrdnje i poruka za resornoga ministra Trhulja, koje može tretirati i kao upite, adresirane na njegovo ime, kazao je Bradvica.
Naveo je i kako je u studiji navedeno da je potrebno zakonski regulirati da se prvo električnom energijom podmire korisnici u FBiH, a tek nakon toga omogući njezino izvoženje.
- U tomu smjeru bio je i zaključak Skupštine FBiH koji nikada nije oživotvoren u praksi i, dok elektroprivrede BiH i HZHB izvoze viškove struje, najčešće tu istu izvezenu struju kupuje Aluminij, ali prema bitno višim cijenama, čime se izravno povećava troškove proizvodnje Aluminija i podriva se njegovu kapitalnu snagu, a što držim pitanjima koja su u isključivoj mjerodavnosti resornoga ministarstva.Ipak, namjesto bavljenja ovim stvarima, resorni ministar Trhulj uporno ističe i iznosi neistine, tvrdeći kako je domaća struja najjeftinija u Europi, u čemu ga zorno demantira naš ugovor sa slovenskom tvrtkom GEN-I, s kojom smo postigli cijenu koja je za 5 €/MWh jeftinija od one koju plaćamo Elektroprivredi HZHB. Resorni ministar ističe i kako je poslovanje Aluminija tajnovito, kao da nije redovito dobivao izvješća o poslovanju Aluminija te Statut i sve naše druge akte. Poseban, pak, biser ministra Trhulja jest svrstavanje Aluminija u javna poduzeća, što je zaista svjedočanstvo njegova elementarnog nepoznavanja struke i resora kojemu je na čelu, čak i nakon ovoliko godina ministriranja. Posebna je, pak, priča što je u posljednjemu javnom istupu prizivao za Aluminij jednaki scenarij kao u Hidrogradnji. U svemu tomu, on uporno preskače čak i spomenuti obveze subvencioniranja proizvodnje u Aluminiju, kao da uopće nije članom Vlade FBiH koja je na sebe preuzela tu obvezu. S tim u svezi, posebno zabrinjava i traži veliku pozornost Trhuljevo izmišljanje činjenica, primjerice da je Vlada FBiH preuzela obvezu subvencioniranja, ali tek godinu dana nakon registracije, što nigdje ne stoji napisano i što jednostavno nije istinom. Razlozi zbog kojih ovo čini, samo su njemu znani. Nadalje se postavlja pitanje zašto je tzv. šibenski prijedlog rješenja našega posljednjega problema, u smislu blokade računa, došao baš isključivo na Trhuljevu adresu – možda slučajno, jednako kao što je možda isto slučajno i to što ministar nije na razmatranje iznio i prijedlog kojega mu je uputio predsjednik FBiH, istakao je Bradvica.
Napomenuo je kako je Trhulj u petak, 11. oktobra, na sastanku koji je održan u njegovu uredu, u prisustvu predsjednika FBiH, kazao kako se ne će ništa dogoditi do 18. oktobra, za kada je bio zakazan sastanak kod predsjednika Vlade FBiH, da bi, za samo 30 minuta, Aluminij dobio obavijest o blokadi računa, na što se ministar nije niti očitovao, "što samo potvrđuje kako je sve to urađeno uz njegovu punu saglasnost".
Bradvica je objasnio i zašto niije ugašena proizvodnja Aluminija iako pri ovakvim cijenama električne energije i cijeni metala, nema smisla dalje proizvoditi.
- Nismo to učinili iz dva razloga. Prije svega jer smo duboko svjesni kako bi to, kao izravnu posljedicu, imalo desetak tisuća novih radnika na ulici i kako bi neminovno izazvalo socijalne, političke pa i svake druge nemire. Drugim je razlogom to što je, ubrzo nakon Odluke NV-a Aluminija, s Vladom FBiH potpisan Aneks br. 8 Sporazuma o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade FBiH i Aluminija, kojim se Vlada FBiH obvezala subvencionirati proizvodnju aluminija, što se, kako god to tumačili, mora tretirati na način da je Vlada preuzela na sebe obvezu utjecanja na ono što Vlada može učiniti, a Aluminij ne može, kada je u pitanju proizvodnja aluminija. Dakle, govoreći o Aluminijevim perspektivama za budućnost, što je posebno značajno u svjetlu ovih posljednjih događanja, odgovorno tvrdim kako Aluminij nema nikakove perspektive s ovakovim odnosom, stajalištem i ponašanjem Vlade FBiH, posebice Ministarstva industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH, istakao je Bradvica.
Govoreći o blokadi računa Aluminija, kazao je kako je bio izložen velikim pritiscima raznih interesnih grupa koje su,kako je kazao, neprincipijelno i nekorektno, nudile svoje načine iznalaženja rješenja za Aluminij.
- Sada je više no jasno kako niti cijela Uprava EPHZHB nije bila za uvođenje blokade računa Aluminiju, što samo potvrđuje tezu o interesnim skupinama pa ovom prigodom želim iz toga cijelog konteksta izuzeti samo jednu osobu, a to je predsjednik Vlade FBiH kojemu se, procjenjujem, neke stvari ne prezentira istinito i, zapravo, kojemu se dosta toga radi iza leđa. On je, zapravo, jedini u Vladi FBiH, svojim posebnim angažmanom, doprinio da i ovoga puta dođemo do rješenja, ali je vrlo znakovito to što su se obadvije blokade Aluminija dogodile u vremenu predsjednikova izbivanja iz države. Za ovu je posljednju čak odabran dan uoči Bajrama, s očitom nakanom izazivanja što većega problema, kazao je Bradvica i dodao da postignuto rješenje nikako nije dugoročno i neće biti sve dok ne bude riješen problem cijene električne energije i način plaćanja računa za kupljenu struju.
Dodao je kako je Uprava tvornice i u kriznom razdoblju, uspjela provesti nekoliko novih programa (plinofikacija, nova ljevačka peć i nova linija za proizvodnju malih ingota), vratila je u svoje ruke silos u Luci Ploče, sanirala ratom razorenu Tvornicu glinice i unovčila zaostale sirovine u njoj te tako stvorila pretpostavke za izgradnju energane u svojem krugu.
- Ono na što smo posebno ponosni jest da smo uspjeli svaku plaću isplatiti na vrijeme i u cijelosti, uz to platili smo i sve doprinose i poreze državi te, različnim mjerama, održavali potrebnu likvidnost, pri čemu smo i nadalje nastavili smanjivati broj zaposlenih i rezati sve druge troškove, a krunom svojih postignuća držimo potpisivanje Aneksa br. 8 s Vladom FBiH te registriranje svih dioničara i dionica Aluminija u RVP-u, istakao je, između ostalog, Bradvica
Na kraju, podsjetio je da je odlučio da, na prvoj sjednici novog saziva Nadzornog vijeća u novembru, Uprava Aluminija stavi svoj mandat na raspolaganje
- Smatram korektnim, pošto će u novomu sazivu NV-a biti delegirana i tri člana u ime državnoga kapitala, dakle u ime Vlade FBiH, da na prvoj nastupnoj sjednici mogu i imaju mogućnost ocijeniti rad i ponašanje ove uprave u vođenju Tvornice i dati joj ili uskratiti povjerenje. Drugi razlog je to što bih svakako išao u mirovinu strogim početkom sljedeće godine, obrazložio je Bradvica.
proleter
Posts: 1631
Joined: 14 Sep 2012, 13:45

Re: Aluminij dd Mostar

Post by proleter »

Hahahaha, evo FDS sindrom zahvatio i Aluminijum Mostar, čuj dioničari sa istim brojem dionica (44 %) treba da imaju 4, a Vlada FBiH 2 člana nadzornog odbora, Titini samoupravljači :lol: :lol: :lol: :lol:


Dioničari se vesele zbog njihovog ulaska u firmu, ali ne na ovakav, lopovski način. Po ovom omjeru, oni bi trebali imati tri člana NO-a, kao i dioničari, što nije u skladu s ranijim sporazumom, jer dioničari trebaju imati četiri, Federacija BiH dva te Hrvatska jednog člana - kaže Anić.
Custos
Posts: 215
Joined: 09 May 2012, 21:34

Re: Aluminij dd Mostar

Post by Custos »

proleter wrote:Hahahaha, evo FDS sindrom zahvatio i Aluminijum Mostar, čuj dioničari sa istim brojem dionica (44 %) treba da imaju 4, a Vlada FBiH 2 člana nadzornog odbora, Titini samoupravljači :lol: :lol: :lol: :lol:


Dioničari se vesele zbog njihovog ulaska u firmu, ali ne na ovakav, lopovski način. Po ovom omjeru, oni bi trebali imati tri člana NO-a, kao i dioničari, što nije u skladu s ranijim sporazumom, jer dioničari trebaju imati četiri, Federacija BiH dva te Hrvatska jednog člana - kaže Anić.
Matematika je strasna nauka :lol:
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Mislio da sam da je samo jedno udruženje dioničara ali postoje dva:
Čelništvo Udruge malih dioničara djelatnika Aluminija DIAL, na čelu s predsjednikom Nebojšom Gvozdenovićem, pozvalo je danas dioničare i djelatnike Aluminija da složno odaberu predstavnike koji će zastupati male dioničare u susret Skupštini dioničara ove kompanije, zakazanoj za 8.11.2013. godine.
- Udruga DIAL predlaže da nas na Skupštini dioničara Aluminija zastupa Ivo Bradvica koji ima snažan autoritet, znanje i nužno iskustvo, a koji se već pokazao osobom od povjerenja, zastupajući interese većine malih dioničara i na prethodnoj skupštini Društva. Uvjereni smo kako će gosp. Bradvica uvelike pridonijeti da u novomu sazivu Nadzornoga vijeća Aluminija imamo predstavnike upravo iz Aluminija (dr. sc. Antonija Višekruna i gospoda Željko Primorac i Ivan Grle), a koji će na najbolji mogući način zastupati i štititi interese Aluminija u tomu tijelu, uostalom kako su to činili i dosad, tijekom aktualnoga mandata, navodi se, između ostalog us aopćenju udruge DIAL.
Udruženje malih dioničara "Aluminijaš" obratilo se djelatnicima, dioničarima, medijima i narodu BiH sa zahtjevom da im pomognu da animiraju sve one koji mogu pomoći u razrješavanju dužnosti Nadzornog odbora (NO) i Uprave Aluminija d.d. Mostar.

"Nema institucije kojoj se nismo obraćali za pomoć, od ministarstava, vlada, tužilaštava, Vijeća ministara BiH, članova Predsjedništva BiH, Vlade Republike Hrvatske i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koje je jedino iskazalo želju da nam pomogne", saopćeno je iz Udruženja koje je osnovano u julu 2013. godine upravo zbog nezadovoljstva radom Uprave i NO Aluminija d.d. Mostar kako bi spasili tvornicu jer su, kako kažu, naslutili šta se sprema.
"U posljednje vrijeme postoje naznake i mali pomaci u nastojanjima da se tvornica spasi od potpune propasti koja je neminovna ukoliko ova Uprava i NO ostanu na čelu. Ova Uprava i NO su doveli do gubitka 2012. godine u iznosi od 65,8 miliona KM, gubitka za šest mjeseci 2013. u iznosu od 48,488 miliona KM, a prema saznanjima gubici za sedmi, osmi i deveti mjesec iznose od 23 do 25 miliona KM. Za pretpostaviti je da će zbog pogrešnog načina rada do kraja godine gubitak nastaviti rasti te će se povećati za dodatnih 25 miliona KM", ističu u saopćenju.
Navode i da će akumulirani gubitak za dvije godine iznositi oko 150-160 miliona KM, a dug dobavljačima i bankama više od 200 miliona KM.
"Dakle, dioničarima će nominalna vrijednost dionica sa 1.000 KM po dionici pasti na 80 KM po dionici. Radnici će ostati bez plaća, a možda i bez posla. PIO/MIO fondovi će ostati prazni,..., itd. Pametnome dosta. Imamo saznanja i određene dokaze da su pojedini članovi Uprave već davno uzeli otpremnine, a još uvijek rade, što je u suprotnosti sa zakonom jer su i sami svjesni kuda vodi njihovo upravljanje. Ova Uprava i NO već odavno nemaju potporu ni od koga, osim onih koji žele raskomadati tvornicu, što je bilo vidljivo prilikom njihovog apela za spas tvornice. Niko od prozvanih se nije javio da iskaže potporu. Niko nije protiv Aluminija već su svi protiv ljudi koji ga pogrešno vode. Najbolji dokaz je posljednji primjer da je Vlada RH na iduću Skupštinu uputila zahtjev za uvrštenje tačke dnevnog reda u kojem se traži prezentacija finansijskog izvještaja za devet mjeseci 2013. godine kao i smjena postojeće Uprave. Također, radnici sektora Elektrolize su pismenim putem uručili dopis Upravi i NO društva da ih više ne podržavaju i da više nemaju potporu u bilo kakvim daljnjim aktivnostima", kaže se u saopćenju kojeg je potpisao predsjednik Udruženja Samir Anić.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Nastavljena tradicija Mije Brajkovića:
U Mostaru je danas održana Skupština "Aluminija“ na kojoj su razriješeni dosadašnji članovi Nadzornog odbora (NO) te imenovani novi članovi, odnosno njih sedam. Tako će ubuduće državni udio u vlasničkoj strukturi "Aluminija“ zastupati Mirko Puljić, Mehmed Jahić i Ante Penavić, kapital malih dioničara Antonija Višekruna, Ivan Grle i Željko Primorac, dok će udio Republike Hrvatske zastupati Tihomir Kralj.
Sam početak Skupštine obilježio je incident, kada su predstavnicima Udruženja malih dioničara „Aluminijaš“, koje već duže vrijeme traži smjenu sadašnje Uprave na čelu s direktorom Ivom Bradvicom, pripadnici osiguranja tvornice zabranili ulaz u krug preduzeća a time i prisutvovanje na Skupštini.
Iz "Aluminija“ su, ističu iz Udruženja, kao razlog zabrane ulaska naveli da njihova prijava za prisustvovanje Skupštini nije dostavljena na vrijeme iako članovi Udruženja imaju pismenu potvrdu da jeste.
Predsjednik ovog Udruženja Samir Anić kaže da im je ulaz lično zabranio Bradvica jer je svjestan da bi, s obzirom da članovi ovog Udruženja imaju najveći broj dionica te dioničara, na Skupštini dali povjerenje svojim kandidatima za tri člana NO u ime malih dioničara, te da bi na prvoj sjednici ovog Odbora izglasali njegovu smjenu.
- Jutros smo pozvali i policiju da nam omogući prisustvovanje Skupštini ali ni tada nam to nije dozvoljeno - dodao je Anić, koji tvrdi da je ova Skupština nezakonita.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Aluminijum je na Londonskoj berzi metala (LME) prošle sedmice pojeftinio jedan odsto, na 1.719 dolara za tonu, i pao na najnižu vrijednost od jula 2009. godine, kada je koštao 1.697 dolara za tonu.
Od početka godine cijena aluminijuma na LME pala je 19,3 odsto, prenosi ruska agencija Interfaks.
Stručnjaci pad cijene objašnjavaju prevelikom proizvodnjom tog metala i tržišnim viškom od 1,2 do 1,3 miliona tona. Međutim, ove godine suficita možda i neće i biti.
Vodeći proizvođači "Chalco", "Alcoa" i "Rusal" namjeravaju da smanje proizvodnju za 380.000, 651.000, odnosno 357.000 tona, što bi moglo da dovede do deficita i rasta cijene aluminijuma.
Ipak, prema procjeni analitičara Societe Generale banke, ponuda aluminijuma u svijetu ove godine će se povećati 6,2 odsto i suficit će dostići oko 500.000 tona, precizirao je Interfaks.
U cilju manje proizvodnje aluminijuma "Rusal" je smanjio kapacitete preduzeća i zatvorio dio proizvodnje. To će, prema prognozi kompanije, dovesti do smanjanja proizvodnje na kraju 2013. godine za 324.733 tone, a do kraja 2014. za 15 odsto, ili 647.504 tone u odnosu na 2012. godinu.
To znači da će kompanija 2014. godine proizvesti 3,45 miliona tona aluminijuma, što je manje čak i od produkcije u kriznoj 2009. godini. Tada je kompanija proizvela 3,9 miliona tona metala, podsjetio je Interfaks.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Odličan tekst sa dosta detalja:
Vršitelj dužnosti direktora Aluminija Vjekoslav Domljan upozorio je u intervjuu za Dnnevni list kako ključni ugovori s dobavljačima istječu koncem ove godine.

Ohrabruje ga popuštanje kočnice od Glencorea koji je za mostarsku tvrtku ono što je MMF za BiH. Direktor Domljan žali što ulazak Financijske policije u Aluminij ipak nije bio diskretniji i vjeruje kako će Vlada FBiH uskoro razviti strategiju za ovu tvrtku.

Može li se kazati kako je početak nove godine zapravo kritično razdoblje za Aluminij? U kakovu se financijskom i poslovnom stanju nalazi tvornica?

- Može, jer treba osigurati novac za nesmetano odvijanje proizvodnje i funkcioniranje proizvodnih postrojenja te zaključiti ugovore s kupcima aluminija za 2014. godinu. Neosiguranje makar jednoga čimbenika proizvodnje znači njezin prekid. Nedostatak svježega novca otežava nabavu tih čimbenika. Posebice je važno osigurati novac za remont ćelija. Kada bi se ćelije koje nisu u pogonu stavile u funkciju, dobilo bi se godišnje aluminija koliko Aluminij isporučuje najvećemu bh. prerađivaču.

Da odmah raščistimo sa sve učestalijim sumnjama. Postoje li u Aluminiju dvostruko knjigovodstvo i financijski pokazatelji? U nekim krugovima se spekulira kako se gubici namjerno uvećavaju zbog moguće prodaje Aluminija?

- Globalno promatrano, 60% elektroliza posluje trenutačno s gubicima (pri čemu europske elektrolize, često sa statusom specijalnih potrošača, plaćaju električnu energiju 22-48 €/MWh). Tvrtka Adel, koja je plaćala najskuplju struju u EU-u, od 48 €/ MWh, upravo je bankrotirala. Troškovi električne energije Aluminija (15,3 MWh/t x 57,8 €/MWh za studeni i prosinac 2013.) čine 50,4% cijene aluminija. Struja je, dakle, temeljni uzrok gubitaka, a ima i drugih uzroka. No, koliki je stvarni gubitak za 2013. godinu, moći će se pouzdano kazati nakon revizije poslovanja.

Otkako ste u Aluminiju, a naročito nakon što ste postali vršitelj dužnosti direktora, očajnički upozoravate kako je tvornici potrebna jeftinija struja, ali i obrtna sredstva, dakle krediti, za nabavu sirovina. Ima li naznaka da bi se to moglo riješiti?

- Slovački proizvođač aluminija Slovalco (u većinskomu vlasništvu norveškoga Hydra) i slovenske elektrane (u većinskomu vlasništvu talijanskoga Enel Groupa) zaključili su, s važnošću od 1. siječnja 2014. godine, ugovor na osam godina o isporuci struje. Ako mogu Norvežani i Talijani, na tlu Slovačke, zašto ne bi mogla Vlada FBiH, koja kontrolira dvije elektroprivrede i Aluminij, osigurati isto. No, Vlada je odnedavno postala vlasnikom, pa joj treba vremena razviti strategiju za Aluminij. A postoje i ugovori koji trebaju isteći da bi se zaključili drugi, prihvatljiviji za Aluminij. Želim potvrditi kako Aluminij priprema emisiju konvertibilnih obveznica. No, treba vremena za animiranje tržišta pa bi iznimno dobro došao kratkoročni kredit, dok se ne provede emisija.

Vjerojatno nije sve u cijeni struje. Što je s plaćama? Koliko se zna, i tu ima prostora za balansiranje i uštede?

- Glavni razlog iščezavanja proizvodnje aluminija s tla Europe jest struja. Kada bi radnici Aluminija radili besplatno, gubitak Aluminija bi se smanjio tek za trećinu. Uprava Aluminija će morati donijeti plan restrukturiranja, čiji sastavni dio mora biti rezanje plaća, naročito najviših, te povećanje inovativnosti i produktivnosti rada.

Kao legalistu, pretpostavljam da Vam nije smetao upad Financijske policije u Aluminij. Imate li možda zamjerki na one koji su naložili njihov dolazak? Jeste li to doživjeli kao neku vrst pritiska na tvrtku i kako se zapravo ponašala Financijska policija?

- Financijska policija kontrolira poslovanje Aluminija prema nalogu Vlade FBiH. Njezin dolazak i rad, također prema nalogu Vlade, trebao je biti diskretan, no to se nije dogodilo. U trenutku njezinoga dolaska, predsjednik Nadzornoga vijeća Aluminija, prof. dr. Puljić i moja malenkost bili smo na sastanku kod predsjednika Vlade i resornoga ministra, gdje smo razgovarali o stanju Aluminija. Što se tiče Aluminija, stoji na raspolaganju Financijskoj policiji i s njom nema problema.

Ipak, poslovno okružje, osobito dobavljači pa i kreditori, nije dakako oduševljeno što Aluminij češlja Financijska policija. Osjećate li već neke posljedice zbog te akcije i je li Aluminij, unatoč teškoćama, ipak solventna i pouzdana tvrtka? Možete li vraćati kredite bankama?

- Problem za Aluminij je nastao kada je Reuters, temeljem pisanja tuzemnih tiskovina, objavio da Aluminij gasi proizvodnju. Tada je pravni odjel Glencorea povukao ručnu. Bio je to alarm za sve inozemne dobavljače. Tek od 1. siječnja 2014. godine, Glencore je, i to blago, olabavio ručnu. Sada čekaju vidjeti tko će biti direktorom Aluminija kako bi donijeli konačnu odluku. Glencore je za Aluminij ono što je MMF za BiH. Napisi o upadu policije, najavi upada Sipe i sl. nanose štetu Aluminiju, jer odvraćaju dobavljače i kreditore. I novine poput Wall Street Journala objavljuju da je Alcoa provodila protuzakonite aktivnosti u Bahreinu. No, objavljuju što je policija našla, a ne što namjerava tražiti.

Sve upućuje na to da će ova godina biti vrlo teška, ali možda i presudna za Aluminij. Ako postanete direktor tvornice u punomu kapacitetu, što možete poručiti zaposlenicima i poslovnim partnerima?

- Ključni ugovori, tj. oni za struju i glinicu, istječu koncem 2014. godine. Treba opstati u 2014. i pripremiti se za iduće srednjoročno razdoblje. Aluminij ima problema na kratak, ali ne i na srednji rok. Unatoč visokim troškovima električne energije, prema europskim, i posebice globalnim standardima i neracionalnostima u poslovanju, ima perspektivu. Ukupni mu troškovi trenutačno iznose 2344 USD/t, dok troškovi proizvođača iz EU-a iznose 2318 USD/t. Ako je cijena aluminija oko 1700 USD/t, jasno je što ove brojke znače. Predstavnici Hidrije (najinovativnije tvrtke u Europu za 2012./'13. godinu, koja se bavi lijevanjem automobilskih dijelova) dolaze u Aluminij 14. siječnja. Kontakti s takovim tvrtkama otvaraju perspektivu. Prije dvije godine, inicirano je ustrojavanje skupine za strateško pozicioniranje Aluminija, jer se vidjelo da Aluminij gubi na globaliziranosti i zaglavljuje u mjesnu kaljužu. No, ipak su otvorena vrata uvoznim lobijima, koji sad još dobivaju potporu izvjesnih mjesnih političkih krugova Ne vide da je žlica dodirnula dno kazana i da Aluminij trenutačno živi na račun kreditora i dobavljača tj. sa žlicom u tuđemu kazanu.

Što bi značilo za Aluminij i Hercegovinu eventualno gašenje proizvodnje?

- Proces industrijalizacije u Hercegovini je otpočeo u doba Austrougarske, izgradnjom Tvornice duhana u Mostaru, 1880-ih. Konačan prestanak rada te tvornice, stotinjak godina kasnije, simbolički je označio početak deindustrijalizacije Hercegovine. Vlasti u (Bi)H su pred odlukom: deindustrijalizacija ili reindustrijalizacija. Izlazak iz zamke srednjega dohotka preko deindustrijalizacije vodio bi među zemlje niskoga dohotka i učvršćivanju Hercegovine kao siromašnog i neinovativnoga kutka Balkana. Vjerujem da će se bh. vlasti, na svom EU putu, odlučiti za reindustrijalizaciju, kao što je odlučio EU-u. Ako bi se dogodilo i suprotno, opet ne bi bilo gašenja Aluminija. I taj najcrnji scenarij ne bi značio smrt Aluminija, nego njegove elektrolize. Tvornica anoda i Ljevaonica bi i nadalje mogle raditi. Ako se uspješno riješe postojeći problemi, Tvornica anoda obavljat će proizvodnju anoda za izvoz, za koji postoji sigurno i platežno sposobno tržište. U međuvremenu bi se iznašlo i rješenje za elektrolizu, preko izvjesne investicije. U tomu slučaju, Aluminij bi mnoge skinuo s vrata. No, o tom – potom, možda već u veljači.

Povezuju Vas s nekim strankama i krugovima u Vladi FBiH. Kakov je, dakle, trenutačni politički status i jeste li negdje angažirani?

- Politički sam neovisna, nestranačka osoba. Za mene već godinu dana postoji samo jedna stranka - Aluminij. No, vrata Aluminija otvorena su za sve stranke i sve strane. Vrata su otvorena kako vladajućima, tako i oporbenim strankama / stranama. Aluminij nije niti naš niti njihov, nego i naš i njihov, kao što je i struja i naša i njihova i kao što proizvodi od aluminija mogu biti i naši i njihovi, a naši i njihovi mogli bi biti i boksit i glinica. To bi značilo ekonomsku reintegraciju FBiH i BiH. BiH treba lidere koji će to shvatiti, od razine tvornice pa naviše.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Aluminij dd Mostar

Post by panzer »

Struja je ključna a o struji najmanje pričaju. Mora se naći najjeftniji izvor struje.

Spas za Aluminij: Austrijski investitori planiraju otvoriti nove pogone

Izvor: Večernji List, 28.2.2014 11:48:46
Za novu upravu i djelatnike Aluminija 2014. je godina definitivnih odluka. Zbog teškoga stanja s naslijeđenim dugovima i gubitcima, potreban im je konsenzus vlasti, strateških partnera i lokalnih dužnosnika. Po nekim procjenama, dugovi ove kompanije su iznad 200 milijuna maraka. Nedavno je uz posredovanje ministarstva energetike, industrije i rudarstva donesena odluka o reprogramu duga za utrošenu električnu energiju. Aktualna uprava sa Željkom Kordićem ne zaustavlja se unatoč tome što je suočena s brojnim iskušenjima.
Struja je ključna
Istodobno, s druge strane otvaraju se mogućnosti da mostarski gigant konačno počne realizirati viziju stvaranja aluminijske doline s otvaranjem pogona za finalnu obradu metala koji se sada gotovo isključivo izvozi. No, ove optimistične planove pomoćnik direktora za ekonomsko-financijske i bankarske poslove Marinko Ostojić stavlja u realne okvire sadašnjih problema.
"Vrijeme je jako bitan čimbenik. Trenutačno najvažnije pitanje uz provedbu internih ušteda te restrukturiranja načina poslovanja je opskrba električne energije po ekonomski prihvatljivoj cijeni, a sve sukladno cijeni koju imaju konkurenti. Bez rješavanja pitanja opskrbe električnom energijom sve ostalo gubi smisao", jasan je Ostojić. S druge pak strane su planovi konzorcija austrijskih gospodarstvenika koji su zagrizli da se pokrenu rudnici boksita u utrobi planine Grmeč kod Sanskog Mosta, poveže tvornica Glinice u Biraču kod Zvornika i mostarska kompanija Aluminij koja bi se dokapitalizirala. Kako doznaje Večernjak, održano je nekoliko sastanaka oko realizacije inicijative u koju je uključeno nekoliko austrijskih kompanija za preradu metala aluminija i investicijskih fondova koji imaju ozbiljne planove.
Krupa - Zvornik - Mostar
Po riječima ministra energetike, industrije i rudarstva Erdala Trhulja, ovaj projekt ima ozbiljne potencijale.
"Radi se o uvezivanju gospodarskih subjekata na cijelom području BiH, pokretanju proizvodnje sa strateškim partnerima", ističe Trhulj. Nakon otvaranja rudnika u Krupi, sljedeća faza proizvodnje vezana je uz Zvornik oko čega su vođeni razgovori s predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj i vlasnicima Birača. Po dostupnim podacima rudnik boksita podno planine Grmeč krije najveće zalihe u Europi. Radi se o 50 milijuna tona boksita s mogućnosti da se godišnje eksploatira oko milijun tona. Već je u Bosanskoj Krupi osnovana kompanija Albos koja će provoditi istraživanja oko zaliha rude na ovome području. Obećavaju investiciju 2,5 milijuna eura. Sredinom godine planira se održati zajednička konferencija koja će okupiti predstavnike triju kompanija iz BiH i austrijskih gospodarstvenika na kojoj će se razgovarati o uvezivanju Birača u taj sustav. Mostarski Aluminiju treba glinica, no ona mora zadovoljavati točno određene tehnološke karakteristike. Na vrhu piramide ambiciozno zamišljenoga plana jeste mostarska kompanija. Uz nastavak razvoja Aluminija, austrijski investitori planiraju izgraditi dva nova pogona za finalnu obradu, čime bi u Mostaru metal konačno dobivao finalne oblike. Austrijanci bi na ovaj način imali jeftiniju proizvodnju, a Aluminij i regija veći stupanj obrade.
proleter
Posts: 1631
Joined: 14 Sep 2012, 13:45

Re: Aluminij dd Mostar

Post by proleter »

Ja prvi put čujem za 50 miliona tona boksita u Bosanskoj Krajini.
Znam da postoje ležišta boksita (jako kvalitetnog, bili u sastavu SOUR-a Energoinvest ) kod Bos. Krupe, ali su ona mala, rascjepkana, u vidu sočiva i skupa za eksploataciju jer su na većoj dubini (ona plića su davno "počišćena") i teško ih je pronaći.
U utrobi Grmeča na potezu Bihac-Bos. Petrovac-Krnjeuša ima ležište boksita (jama Tihotina,mjesto zločina) ali ono nije sa aluminijsku industriju nego za industriju vatrostalnih materijala (Magnohrom Kraljevo je to kupovao od njih).
Ovo je neko žešće spinovanje, nema govora o 50 miliona tona boksita za glinicu i aluminijum, to nemaju ni Vlasenica i Milići zajedno.
To eventualno mogu biti neke prognozne rezerve (kategorija C2) a dok se dođe do A+B1 rezervi treebju ogromna i skupa ispitivanja koja mogu rezultirati čak i ocjenom da nisu isplativa.
Bio bih presretan da me neko dematira.
Damirko
Posts: 480
Joined: 12 Mar 2010, 07:12

Re: Aluminij dd Mostar

Post by Damirko »

Ako su austrijanci zagrizli, evo im prilike http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ra ... ka-boksita
Post Reply