forum.invest.ba

panzer wrote:Na javni poziv za dokapitalizaciju, pripajanje ili spajanje ili prodaju imovine uz otkup obaveza Postabank BH u privremenoj upravi javilo se šest potencijalnih investitora čije ponude su ocijenjene kao formalno ispravne, rečeno je portalu Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo Federeacije BiH.

U Agenciji navode da je Komisija za provođenje javnog poziva poslala obavijest o prihvatanju prijava na adrese potencijalnih investitora i pozvala ih da u roku mjesec dana od dobijanja obavijesti izvrše analizu poslovanja Banke - due diligence.
Nakon što potencijalni investitori obave due diligence, dostavit će ponude Banci, nakon čega će Komisija rangirati najpovoljnijeg ponuđača. Komisija će odrediti koja opcija (dokapitalizacija, pripajanje ili spajanje, te prodaja imovine uz otkup obaveza) je za Banku najpovoljnija.
Po isteku roka za prigovor nakon objave najpovoljnijeg ponuđača, može se očekivati potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem (od 12.11.2012.). U suprotnom, privremeni upravnik Postbank BH može i prije navedenog roka donijeti odluku o proglašenju javnog poziva neuspjelim, pojasnili su za Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo FBiH. Prema javnom pozivu, objavljenom u avgustui, Banka bi se dokapitalizirala emisijom dionica putem zatvorene prodaje, najmanje u iznosu od 13 miliona KM, koji osigurava kapital banke u skladu sa minimalnim standardima utvrđenim zakonom.
Pripajanje ili spajanje Postbank BH sa drugom bankom moguće je samo banci koja posluje na teritoriji BiH te posjeduje finansijsku i organizacionu sposobnost za realizaciju spajanja ili pripajanja. Treća varijanta, prodaja imovine uz otkup obaveza, podrazumijeva srazmjeran otkup obaveza Postbank BH čiju početnu cijenu čini knjigovodstvena vrijednost imovine/obaveza banke na dan 30.6.2012. godine.
Ukupne obaveze Postbank BH sa ovim datumom iznose 45,6 miliona KM, a kapital 5,3 miliona KM. Vanbilanse obaveze banke iznose 7,1 milionKM, a vanbilansna potraživanja 955 hiljada KM.
Kod odabira ponuda, u slučaju dokapitalizacije, najviše će se vrednovati iznos dokapitalizacije maksimalno 80%, dok će plan poslovanja banke nositi 20% bodova.
Kod spajanja ili pripajanja maksimalno 60 posto bodova donosiće bonitet investitora a plan poslovanja banke sljednika maksimalno 40%. U slučaju prodaje imovine banke uz otkup obaveza, kupovna cijena je odlučujuća sa 60% bodova, bonitet kupca donosi 20%, a plan poslovanja kupca imovine banke i broj zaposlenika koji se zadržavaju na neodređeno vrijeme maksimalno do 20%.
Svi ponuđači bili su dužni dostaviti plan poslovanja banke za naredne tri godine. U slučaju istih uslova ponude, prednost u dokapitalizaciji će imati postojeći dioničari banke. Postbank BH ostvarila je neto gubitak u prvom polugodištu 2012. godine od 113.302 KM. Banka ima 88 zaposlenih, a raspolaže sa šest filijala. Poteza Adriatik Fund Amsterdam je najveći vlasnik sa 57,2% dionica.
Privremena uprava u Postbank BH uvedena je 5. oktobra 2010. godine zbog toga pada kapitala banke ispod zakonskog cenzusa od 15 miliona KM, te zbog krize upravljanja

Damirko wrote:Davne 2006 sam razgovarao sa "netstriderom" o njegovim ulaganjima o osiguravajuće kuće.
Tada mi je objasnio i dokumentovao da je i naše i Hr tržište otvoreno, odnosno nezasićeno, a sama branša vrlo profitabilna.
Hoću reći da je osim bankarskog i ovaj segment zanimljiv. Kao što panzer napisa, u vlasničku strukturu "Moje" ušla je osiguravajuća kuća.

Bosna RE (reosiguranje) je pored moje zgrade. Sve napucano, kravate, suknjice, a vlasnička struktura vrlo zanimljiva zbog disperzije.
Naravno, nominalne cijene kod ovih emitenata su postavljene jako visoko, da se "otjeraju" mali igrači.

http://www.rvp.ba/Section2/Top10.aspx

Inače, već duže vrijeme se pripema zakon koji bi trebao definisati obaveze poslodavca kada je u pitanju zaštita na radu.
Skraćeno, sve firme će morati sačiniti "act risico", odnosno izvršiti procjenu rizika za svoje uposlene i onda odabrati kuću kod koje će se osigurati.
Ovdje ima malo literature o opštim pojmovima o osiguranju.

http://www.e-learning.osiguranje.ba/moo ... =0&page=-1

Štednja građana BiH na kraju avgusta ove godine dostigla je iznos od 7,4 milijarde KM, što je za 350 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine, podaci su Centralne banke BiH.
Iz CB BiH kažu da se na štednju građana odnosi više od polovine iznosa ukupnih depozita koji su na kraju osmog mjeseca ove godine iznosili 13,15 milijardi KM.
Podaci Centralne banke BiH ukazuju da građani u kriznim uslovima štede sve više. Ovo jasno ilustruje podatak da su u istom osmomjesečnom periodu prošle godine stanovnici BiH uštedjeli 300 miliona KM, dok je ovaj iznos tokom osam mjeseci ove godine bio veći za 50 miliona KM.
Štednja građana BiH u proteklih pet godina bilježi gotovo konstantan rast.
Ona je sa 5,12 milijardi KM sa kraja 2007. godine porasla na 7,05 milijardi KM na kraju 2011. godine. Jedini ozbiljniji pad štednje u ovom petogodišnjem periodu desio se krajem 2008. godine, vremenu početka svjetske ekonomske krize, kada su građani BiH zbog rastućeg nepovjerenja u bankarski sektor sa računa banaka povukli oko 800 miliona KM.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke, komentarišući nastavak trendova rasta štednje, ocijenio je kako ljudi sve više štede zbog opreza i recesije.
"Zbog straha od gubitka posla i stalnog pristizanja vijesti o neizvjesnoj budućnosti, građani se po automatizmu odlučuju da manje troše", rekao je Vlaho.
Kao važan razlog rasta štednje ne treba zanemariti sve privlačnije bankarske uslove sa nikad povoljnijim kamatama na oročene depozite
On je rekao da ljudi sve manje troše na dobra iz sfere luksuza kako bi imali što više prostora za štednju.
Vlaho je konstatovao da je sve značajniji iznos štednje građana u BiH ujedno i dokaz rasta povjerenja građana u bankarski sektor.
"Banke su krajem 2008. godine prošle kroz najteži izazov u posljednjih 15 godina. Tada su u ključnom momentu rađanja talasa nepovjerenja i povlačenja velikih iznosa štednje pokazale svoju snagu i kapacitet. Nakon tog perioda više nije bilo prostora za nepovjerenje", rekao je Vlaho.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, rekao je da se zbog nesigurne budućnosti i na uštrb tekuće potrošnje građani sve više odlučuju na štednju.
"Rastu štednje svakako je doprinijelo i to što se veoma malo ljudi odlučuje da pokrene ili investira u biznis, zbog čega se ukupan iznos štednje povećava", rekao je Grabovac.
On je dodao da kao važan razlog rasta štednje ne treba zanemariti sve privlačnije bankarske uslove sa nikad povoljnijim kamatama na oročene depozite.
Kretanje visine štednje po godinama
godine štednja
2007. 5,12
2008. 5,14
2009. 5,46
2010. 6,35
2011. 7,05
2012.(avg.) 7,40

Aquaremual d.o.o. Fojnica kupio je 29.671 dionica Privredne banke Sarajevo, čime je stekao udjel u ovj banci od 9,2955%.

Kupovina je obavljanje putem berzanske i vanberzanske trgovine po cijeni od 100 KM po dionici, što je ujedno i nominalna cijena dionica PBS-a. Aquareumal je tako postao drugi po veličini dioničar PBS-a odmah nakon Fabrike duhana Sarajevo koja kontroliše 15,1% dionica ove banke. Veće udjele imaju i UNIS Fagas sa 8,1%, YILDIZLAR INSAAT VE TICARET ANONIM SIRKETI Ankara sa 7,4%, Nusret Čaušević sa 6,6%, Unigradnja 6%, Precisa Goražde 4,4%, Nedžad Beglerović 4,2%, KOPROM HANDELSGESELLSCHAFT M.B.H. Beč 3,1%, LOK - Institut za organizaciju i ekonomiku d.o.o. 2,7%

dio Sporazuma između SDP-a i SNSD-a koji se odnosi na Centralnu banku BiH (CBBiH) te predviđa donošenje amandmana na član 35 Zakona o CBBiH koji definira obaveznu rezervu komercijalnih banaka na način da će biti dozvoljeno ovim bankama da dio obaveznih rezervi ispunjavaju kupovinom vrijednosnih papira BiH neće ugroziti osnovni model valutnog odbora, smatra guverner CBBiH Kemal Kozarić.
Ipak, kazao je u programu FTV-a, da ovu inicijativu neće biti moguće provesti u djelo.
- Monetarna poltika je u nadležnosti Predsjedništva BiH i ono je to koje može podržati ovakve inicijative uz konsultaciju s Upravnim vijećem CBBiH. Naravno, inicijativa može biti pokrenuta i od zastupnika u Parlamentu BiH te bi mi kao legalisti morali ispoštovati takvo rješenje. I to nije sporno, ali oni koji su raspravljali o ovoj temi su zaboravili Pismo namjere koje su potpisali predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dva entitetska premijera, tri ministra finansija i guverner CBBiH - kazao je Kozarić.

Stand-by aranžman

Pojasnio je da je riječ o Pismu namjere u kojem je precizno, u članu 8, navedeno da će se BiH uzdržati od svih promjena u Zakonu o CBBiH sve dok je na snazi stand-by aranžman.

- Ako krenemo u realizaciju ove inicijative, znači da ćemo morati izaći iz stand-by aranžmana, a to opet znači da nećemo moći dobiti dogovorenih 400 miliona eura koji su dogovoreni aranžmanom", istakao je Kozarić.

Dodao je da predstavnici MMF-a već 7. novembra dolaze u BiH na pregovore i na pregled naših politika.
Također, objasnio je da u već pomenutom Pismu namjere stoji da su potpisnici suglasni da neće biti promjene stope PDV-a naredne dvije godine.
- Iskreno mislim da do realizacije ove inicijative neće doći, a i ako dođe, moramo znati da se radi o privatnim komercijalnim bankama kojima ne možete narediti da kupuju vrijednosne papire jer one to i danas rade - istakao je.
Kao najveću manu predložene inicijative Kozarić je naveo činjenicu da se o CBBiH odlučuje u stranačkom dogovoru.
- Inicijativa je naravno legalna, ali može se posmatrati kao politički utjecaj na rad CBBiH iako mi ne želimo da to doživljavamo na taj način. Bilo bi dobro da smo kosultirani prije svega ovoga i onda ne bi došlo do ovog nesporazuma - rekao je Kozarić.

Profesionalan rad
U slučaju da komercijalne banke kupuju vrijedonosne papire, istakao je, javnost mora znati da će nivo sredstava koji će biti potreban za građane biti manji za taj iznos.
- Ako ovo uzmemo u obzir, sigurno je da realizacija ove inicijative neće popraviti likvidnost - naglasio je Kozarić.
Ukoliko predložene izmjene "prođu", kazao je Kozarić, to neće uticati na rad CBBiH.
- CBBiH profesionalno radi svoj posao i mi ćemo nastaviti s radom na principima valutnog odbora koji nije ugrožen. Građani nemaju razloga za uznemirenost - zaključio je Kozarić.