forum.invest.ba

brzi wrote: ↑19 Mar 2020, 18:29 Šteta od poplava je bila,... koliko se sjećam oko 3 milijarde KM.
Naravno radilo se o procjeni.
A sad bi mogli imati štetu od 500 miliona do milijarde. mjesečno. Ako potraje duže od tri mjeseca može doći na taj nivo iz 2014.

adnan1987 wrote: ↑20 Mar 2020, 13:41

brzi wrote: ↑19 Mar 2020, 18:29 Šteta od poplava je bila,... koliko se sjećam oko 3 milijarde KM.
Naravno radilo se o procjeni.
A sad bi mogli imati štetu od 500 miliona do milijarde. mjesečno. Ako potraje duže od tri mjeseca može doći na taj nivo iz 2014.

Na osnovu čega se došlo do procjeneda bi šteta bila od 500 miliona do milijardu mjesečno ?

Mislim da je ovo napuhano i to mašala.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, od uvođenja moratorija, odnosno odgode plaćanja kredita, banke su do petka zaprimile 29.623 zahtjeva, od čega je odobreno 24.463 zahtjeva.

Ovu informaciju za Faktor potvrdio je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarastvo FBiH.
- Ako govorimo o iznosima, ukupan iznos kreditnih obaveza onih koji su tražili moratorij je dvije milijarde i 912.407.000 KM. Ukupan iznos kreditnih obaveza klijenata kojima je odobren moratorij je milijarda i 383.529.000 maraka - kazao je Mahmuzić.
Prema njegovim riječima, od ukupnog broja zahtjeva, 26.785 se odnosi na fizička lica.
- Od toga je odobren 23.331 zahtjev. Ako govorimo o novcu, po zahtjevima je to 700.351.000 KM, a odobreno je 505.352.000 KM i to su iznosi kredita - istakao je.
Što se tiče pravnih lica, njih 2.838 je tražilo moratorij na otplatu kredita, sa ukupnim iznosom od dvije milijarde i 212.056.000 KM.

- Broj odobrenih zahtjeva za pravna lica je 1.132, sa ukupnim iznosom od 878.177.000 KM. To su posljednji podaci koje imamo od petka - zaključio je Mahmuzić.

panzer wrote: ↑28 Apr 2020, 08:12 Nije malo. A vjerovatno će biti još. Ono što mene zanima hoće li banka prestati plaćati obaveze kamata onim klijentima koji imaju oročena sredstva.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, od uvođenja moratorija, odnosno odgode plaćanja kredita, banke su do petka zaprimile 29.623 zahtjeva, od čega je odobreno 24.463 zahtjeva.

Ovu informaciju za Faktor potvrdio je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarastvo FBiH.
- Ako govorimo o iznosima, ukupan iznos kreditnih obaveza onih koji su tražili moratorij je dvije milijarde i 912.407.000 KM. Ukupan iznos kreditnih obaveza klijenata kojima je odobren moratorij je milijarda i 383.529.000 maraka - kazao je Mahmuzić.
Prema njegovim riječima, od ukupnog broja zahtjeva, 26.785 se odnosi na fizička lica.
- Od toga je odobren 23.331 zahtjev. Ako govorimo o novcu, po zahtjevima je to 700.351.000 KM, a odobreno je 505.352.000 KM i to su iznosi kredita - istakao je.
Što se tiče pravnih lica, njih 2.838 je tražilo moratorij na otplatu kredita, sa ukupnim iznosom od dvije milijarde i 212.056.000 KM.

- Broj odobrenih zahtjeva za pravna lica je 1.132, sa ukupnim iznosom od 878.177.000 KM. To su posljednji podaci koje imamo od petka - zaključio je Mahmuzić.

Depoziti građana u Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imaju veću stopu rasta nego krediti, a što se najvećim dijelom može pripisati nesklonosti stanovništva ka zaduživanju zbog nesigurnosti ali i nedostatka raznovrsne ponude alternativnih mogućnosti ulaganja.

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske utvrdili su da je stopa rasta depozita građana per capita u ovome entitetu u periodu 2015-2019. bila veća za 9,01 posto, dok je stopa rasta kredita stanovništvu iznosila 6,18 posto.

Depoziti stanovništva rasli su brže od porasta njegove zaduženosti, iako su se kamatne stope i na depozite i na kredite zadržale na niskom nivou u toku posmatranog perioda.

Uzroke bržeg rasta depozita od zaduženosti stanovništva, navode iz Agencije, treba tražiti u niskoj sklonosti stanovništva ka zaduživanju iz razloga nesigurnosti u buduće događaje (neizvjesnost posla, veća granična sklonost ka štednji stanovništva, nedostatak raznovrsne ponude alternativnih mogućnosti ulaganja i dr.) i/ili u neodgovarajućoj postojećoj ponudi proizvoda bankarskog sektora, njihovoj neprilagođenosti trenutnim uslovima ili nedostatku novih proizvoda kojima bi se veći dio depozita stanovništva usmjerio ka
kreditima.