Bankarski sektor

panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Hypo odlazi. Da li afere imaju uticaja ili im ne odgovara "okruženje":
HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG („HB Int.“) intends to sell its South Eastern European network in Bosnia and
Herzegovina, Croatia, Montenegro, Serbia and Slovenia („SEE Network“) transferred to a management holding with its corporate
seat in Austria to be legally set up and to be further definable („SEE Holding“) in an open, transparent, unconditional and nondiscriminatory
sale process („Sale Process“; the SEE Network comprising banks and leasing companies and the SEE Holding, the
„Object of Sale“ or „HAA SEE“).
HB Int. together with its SEE Network is one of the leading banking groups in South Eastern Europe. In the first half of the 2012
financial year with a balance sheet total of almost EUR 11 billion (over 7% market share based on balance sheet totals in this region)
a customer base of over 1,1 Mio clients and nearly 250 branches it offers an established market access and covers a wide range of services
– including banking and integrated leasing products – for its clients: private clients, small, medium and large corporate clients
as well as clients within the public-sector in all five jurisdictions mentioned above
Attachments
Advertisement_SEE_06112012_Engl.pdf
(61.38 KiB) Downloaded 319 times
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Komisija koja je zadužena za provođenje javnog poziva za dokapitalizaciju "Postbanke BH" zasjedat će danas u Sarajevu kako bi utvrdila ko je poslao najbolju ponudu i pod kojim uvjetima te na kraju izabrala novog vlasnika "Postbanke BiH",
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Navodno danas je odluka za poštansku banku i BOR banka je dala najbolju ponudu. Do sada sam bio protiv svih dešavanja sa Poštanskom bankom jer su je koristili manipulanti podržani pojednicima iz pošta i bh telecoma ali ako bi je uzela BOR banka to bi bila drugačija priča. Pokazalo se da BOR banka može poslovati dobro ali nemaju mrežu filijala za čije bi stvaranje i održavanje trebala značajna sredstva. Ovako, mogli bi solidno voditi mrežu poštanske banke ukoliko bi došlo do spajanja.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Banke u BiH su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile zbirni pozitivan rezultat u iznosu od 162,4 miliona KM, što je skoro duplo veći iznos u odnosu na 82,4 miliona iz istog perioda lani.

Podaci entitetskih agencija za bankarstvo pokazuju da su skok profitabilnosti zabilježile, prije svega, banke iz FBiH, koje su poboljšale pozitivan rezultat za čak 167 odsto, na 111 miliona KM, kroz značajno povećanje dobiti banaka koje su pozitivno poslovale, te smanjenje gubitka kod banaka koje su poslovale negativno.

U RS su, pak, sve banke poslovale pozitivno, ali sa znatno skromnijim devetomjesečnim rastom od 28 odsto, sa 40,9 miliona na 52,4 miliona KM.

Privreda za to vrijeme prolazi novi recesijski period, prvi nakon 2009. godine, sa zvaničnim devetomjesečnim padom industrijske proizvodnje od 5,6 odsto i smanjenjem izvoznih aktivnosti za četiri procenta.

Finansijski analitičari navode da je najveći uticaj na poboljšanje profitabilnosti banaka imao rast neto kamatnih i operativnih prihoda, kao i smanjenje troškova rezervisanja za kreditne gubitke.

Ukazuju da su bh. banke 2010. godine zbog krize u privredi i među građanstvom bile prinuđene na znatno veća rezervisanja za kreditne gubitke i "čišćenje" aktive, što ih je bacilo u gubitak od 140 miliona KM. To je, međutim, omogućilo da se prošle godine konsoliduju, a u 2012. uđu sa daleko zdravije osnove koja im je donijela snažan rast profita.

Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, kaže da devetomjesečne podatke treba posmatrati sa dozom rezerve, smatrajući da će relevantniji biti rezultati na kraju godine.


Podaci o profitabilnosti banaka jasno pokazuju da ne stoje tvrdnje bankara da dijele sudbinu krizom pogođene privrede i cjelokupnog društva”

"Reforme koje su se desile u bankarstvu, kako u strukturi aktive, tako i u organizacijskom smislu, su, kako vidimo, dale rezultate. Stanje banaka se očito popravlja što, s obzirom na okolnosti u zemlji i okruženju, pokazuje zadovoljavajući nivo povrata na kapital", ukazao je Mišić.

Komentarišući razlike u poslovanju banaka i privrede, Mišić je rekao da se ocjeni stanja realnog sektora "često pristupa paušalno kroz utrkivanje ko će dati pesimističnije izjave".

"Rast profita banaka je dobra vijest za investitore i pruža tračak nade i svjetlosti da će stvari i u ostalim sektorima krenuti nabolje. Naime, iako su se u javnosti provlačile priče da će doći do rasta kamata na kredite, podaci o pozitivnom poslovanju banaka pokazuju da one vlastitim rezervama mogu održati postojeći nivo kamata", rekao je Mišić.

Ekonomista Zoran Pavlović, međutim, kaže da podaci o profitabilnosti banaka jasno pokazuju da ne stoje tvrdnje bankara da dijele sudbinu krizom pogođene privrede i cjelokupnog društva.

"Bankarski sistem je ustrojen na način da uvijek ostvaruje zacrtane ciljeve i samo je pitanje koliko će bankari biti pažljivi u svom poslovanju. Aktivnosti banaka u BiH su se odvijale u dva pravca. Prvi je smanjenje troškova, prije svega na marketingu, dok se drugi dio odnosio na povećanje prihoda kroz naplatu visokih kamata na sve veće minuse građana na tekućim računima, te kroz naknade za sve češće kartično poslovanje", smatra Pavlović.

Zahlađenje kredita

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da banke u prvih devet mjeseci nisu bile izdašne u kreditiranju privrede i građana, jer su plasman zajmova povećale za svega pet procenta, odnosno za oko 800 miliona KM.

Ukupni depoziti banaka su istovremeno povećani za tri odsto, s tim da postoje znatne razlike u strukturi. Naime, štednja građana povećana je za 7,5 odsto, dok se pad depozita bilježi kod vlada entiteta, kantona i opština, a najviše javnih preduzeća za čak 10 odsto.

Dobit uvalite u trezorske zapise i za godinu imate još nekoliko procenata zarade bez ikakvog rizika i svi "sretni i zadovoljni". Socijalne kategorije dobiju svoju džabanu, vlada dobije socijalni mir a dugove i kamate neka vraću oni koji rade i koje jaše ko stigne.
ziher
Posts: 2
Joined: 22 Dec 2012, 19:30

Re: Bankarski sektor

Post by ziher »

"Union banka" d.o.o. Sarajevo
odkad je union banka "doo"?
proleter
Posts: 1631
Joined: 14 Sep 2012, 13:45

Re: Bankarski sektor

Post by proleter »

Evo ko ima strpljenja da analizira "sumnjive kredite" Hypo grupe u BiH, ima nama poznatih imena kao Eurohaus, sarajevska pivara, Lijanovići...
http://ba.seebiz.eu/ekskluzivno-popis-s ... /ar-53124/
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

NLB tuzla sa 4,8 mil KM dobiti. Mislim da su prvi su objavili svoj rezultat.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Intesa Sanpaolo banka: Dobit narasla na 15,6 miliona KM

Sve profitabilniji. Intesa odnosno UPI banka 34 KM po dionici a zadnja trgovana cijena na 192 KM. Treba vidjeti Sparkasse odnosno ABS banku.
panzer
Posts: 11810
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Komercijalno-investiciona banka Velika Kladuša ostvarila je neto dobit u 2012. godini od oko 1,14 miliona KM, što je za 40% bolji rezultat nego godinu ranije, kada je neto dobit iznosila 814 hiljada KM, pokazuje izvještaj objavljen u dnevnoj štampi.

Zarada po dionici iznosi 379 KM u odnosu na 271 KM u 2011. godini.
Na bolji finansijski rezultat uticali su smanjeni rashodi banke. Ukupni prihodi banke iznosili su 6,18 miliona KM i nešto su manji nego 2011. godine kada su iznosili 6,41 milion KM. Rashodi su smanjeni za oko 600 hiljada KM i iznosili su 4,9 miliona KM u odnosu na 5,5 miliona KM u 2011. godini.
Neto prihodi od kamata iznosili su 1.33 miliona KM i manji su nego godinu ranije - 1,5 miliona KM. Neto prihodi od naknada i provizija neznatno su smanjeni budući da su iznosili 2,99 miliona KM u odnosu na 3,1 milion KM u prethodnoj godini.
Ukupni troškovi rezervisanja su značajno smanjeni sa 1,41 milion KM na 637 hiljada KM, od čega najviše otpada na troškove po plasmanima 567 hiljada KM.
Banka ima kapital od 22.578.000 KM, dugoročne obaveze iznose 22.179.000 KM, a kratkoročne 20.344.000 KM.
Komercijalno-investiciona banka ima 3.008 redovnih dionica nominalne vrijednosti 5.000 KM po dionici, a u vlasništvu je više privatnih lica. Banka ima 71 zaposlenika, jednog više nego na kraju 2011. godine, četiri filijale i pet mjenjačnica.


Ako je prodajna cijena 5000 KM onda je P/E oko 13
Post Reply