Bankarski sektor

panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

MF grupa d.o.o. stekla je 94,87 posto akcija MF Banke a.d. Banja LUka i objavit će ponudu za preuzimanje preostalih akcija.

U transakcijama obavljenim u petak i ponedjeljak u vriejdnosti 58,6 miliona KM, MF Grupa otkupila je udjele koje su imali Mikrokreditno društvo Mikrofin, Njemačka razvojna banka Kfw i Holandska banka za preduzetnički razvoj FMO.
MF Grupa je prije ovih transakcija imala 29,2 psoto akcija u MF Banki, a nakon njih posjeduje 485.185 akcija, odnosno 94,872020 % od ukupnog broja.

Saglasno Zakonu o preuzimanju akcionarskih društava MF Grupa će objaviti ponudu za preuzimanje preostalih akcija, a za svaku spremna je platiti 193,27 KM. Ta cijena predstavlja knjigovodstvenu vrijednost akcija s pravom glasa, utvrđenu na dan posljednjeg godišnjeg finansijskog izvještaja.
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Borba srbijanaca za austrijsku addiko banku.
Alta Pay Group, u vlasništvu Davora Macure, kupila je približno 30 odsto akcija Addiko Banka AG i namerava da postane najveći pojedinačni akcionar banke, saznaje nezvanično Bloomberg Adria.

Prema saznanjima Bloomberga, kupovina ovog paketa akcija je uslovljena regulatornim odobrenjima više različitih regulatora u šest država a Alta Pay Group je uverena da će u narednom periodu dobiti sve potrebne saglasnosti kako bi postala vlasnik udela od skoro 30 odsto u Addiko Bank AG.
Srpski biznismen Miodrag Kostić putem svoje kompanije Agri Europe Cyprus, želi povećati udio u Addiko Banci AG, izvještava Indikator.ba.

Kostić, koji je ranije preko svoje firme Infenity Management Limited stekao oko 10 posto udjela u ovoj banci, želi kupiti dodatnih do 3,3 miliona dionica – odnosno 17 posto udjela.
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Prošlo je više od pet godina otkako je Nova Ljubljanska banka nakon javne prodaje (nakon koje je država zadržala četvrtinu udjela) izašla na burzu.
Cijena dionice u javnoj prodaji bila je 51,50 eura (danas 109,5). Javnost je bila vrlo suzdržana jer je iskustvo s Novom KBM bilo previše bolno da bi se zaboravilo. No, to je bila pogreška, smatra Blaž Brodnjak, predsjednik uprave NLB-a.

"Mediji su radije govorili o Novoj KBM umjesto o velikoj prilici. Banke su bile stigmatizirane, bilo je puno kleveta i priča o beskrajnim rupama. Da se tada skupilo samo 200 milijuna eura, banka bi bila većinski slovenska. Ali zašto nije bilo nacionalnog ponosa.Mi smo prodali NKBM za 250 milijuna i netko je kasnije zaradio 750 milijuna (2015. Nova KBM je prodana Apollu i EBRD-u za 250 milijuna, a Apollo je onda banku prodao OTP-u za neslužbeno milijardu eura; op. a.), upitao je Brodnjak na okruglom stolu povodom Dana slovenskog tržišta kapitala koji je pripremila ATVP, piše RTV Slovenije.

"Najviše me žalosti što u vlasničkoj strukturi NLB-a hrvatski mirovinski fondovi imaju gotovo 10 posto udjela, a svi slovenski manje od 2,5 posto, ako ne računam državni udio. Dakle, Hrvati više vjeruju nama nego mi sebi “, dodaje Brodnjak koji smatra da banka ima veliki potencijal, kao i cijela financijska industrija u regiji.

Želja mu je da Nova Ljubljanska banka za šest godina ima bilančnu sumu od 50 milijardi eura i da koketira s milijardom eura godišnje dobiti. Prošle je godine dobit dosegnula čak 551 milijun eura, jer je kamatna marža (prema rekordnih četiri posto ECB-ove pasivne kamate) znatno porasla. Banka, koja je prisutna na svim tržištima bivše Jugoslavije osim Hrvatske (ali i to je negdje u planu), najavljuje da će ove godine za dividendu izdvojiti dvostruko više, odnosno 11 eura po dionici. Dionice su prošle godine bile najprofitabilnije na Ljubljanskoj burzi, u 12 mjeseci su poskupjele više od 60 posto, bez dividende.

Ne možete važne državne tvrtke nagraditi drugačije nego što ih nagrađuju konkurenti. Činite li to, unaprijed prihvaćate tezu da društvo mogu voditi inferiorni ljudi koji ne daju vrhunske rezultate.

"Bit ću zadovoljan kada dokažemo da smo državnu potporu vratili zanimljivim povratom. Za sada smo je vratili u nominalnom iznosu. No, ako bi država prodala svojih 25 posto strategu, prodajte je za milijardu eura, siguran sam u to. Banka vrijedi 1,4 puta više od knjigovodstvene vrijednosti.Možete odmah dobiti četiri interesenta. Ali ja tvrde da za to nema potrebe jer ćemo onda postati profitni centri po pojedinim tržištima", dodaje Brodnjak, koji je bio ljut na poteze aktualne Vlade ("Zbog novog oporezivanja gubimo sjedišta sistemskih kompanija; Predviđam da će se sjedišta i razvojni odjeli privatnih tvrtki idućih godina iseliti iz Slovenije."), ali smeta mu i sustav nagrađivanja uprave:

"Na razini SDH morat će se shvatiti da je nagrada bitna. Ne možete nagraditi važne državne tvrtke drugačije nego što ih nagrađuju konkurenti. Ako to radite, unaprijed prihvaćate tezu da tvrtku mogu voditi inferiorni ljudi, što ne donosi vrhunske rezultate."

Zadovoljan je što je tržišna kapitalizacija NLB-a nedavno premašila dvije milijarde eura i što je ove godine porastao promet dionicama. U drugoj polovici prošle godine, primjerice, nikada nije prelazio milijun eura dnevno, ali sada se to događa. Dnevna likvidnost je, kaže Blaž Brodnjak, iznimno važna jer tako lakše možete biti na radaru velikih investitora. Ljubljansku su burzu napustili nakon financijske krize (jedina iznimka su hrvatski mirovinski fondovi) pa je iznimno važno da burza dobije status tržišta u nastajanju. Trenutno ima status pogranične tržnice, što neminovno znači da je strancima nezanimljiva.
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Unicredit, nešto manji iznos od proste projekcije(doduše,računao sam je bez poreza na dobit) nakon 9mjesečnog izvještaja. Ipak, 153 miliona KM odnosno 1285 KM po dionici. 10.000 KM za dionicu je i dalje realan iznos.

Simpatično vidjeti ovu stavku u gotovinskom toku
"GOTOVINA I GOTOVINSKI EKVIVALENTI NA KRAJU PERIODA (4+5+6)" : 1,501 milijardi KM
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Kamatne stope kod banaka u BiH u prethodnom periodu doživjele su blagi rast, kako na strani kredita, tako i na strani depozita, potvrdio je za „Avaz“ direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica. On dodaje da rast kamata na bh. tržištu nije bio ni približan onome u zemljama regiona ili u Evropi.

- S obzirom na izuzetno visoke stope inflacije koje su, možemo slobodno reći, nezapamćene u proteklih 20-tak godina, Evropska centralna banka reagovala je podizanjem referentne, ključne kamatne stope. To se odrazilo na rast kamata komercijalnih banaka u evropskom ekonomskom području. Mi nismo imali direktan uticaj takve monetarne politike, ali je došlo do povećanja cijena izvora i blagog rasta kamatnih stopa na našem tržištu – kaže Ražanica.


Ražanica: Najgore je u EU. Facebook

Rast kamata na kredite nije bio dramatičan, pa ne treba očekivati ni veliki pad nakon smirivanja inflacije. Takav trend već je prisutan u EU, pa u Udruženju banaka BiH očekuju da ECB reagira smanjenjem referentne kamatne stope već u drugoj polovini ove godine. Procjenjuje se da bi u prvoj polovini 2025. inflacija u euro – zoni mogla iznositi ciljanih 2 posto, što bi se trebalo „preliti“ i na BiH, gdje stopa inflacije trenutno iznosi 3,6 posto.

Ponderisana kamatna stopa
- U 2023. godini prosječna ponderisana kamatna stopa za stanovništvo rasla je sa 4,82 na 5,11 posto. Kamatna stopa na kredite privredi bilježila je čak i pad sa 2,35 na 2,33 posto. S druge strane, kamata na štednju rasla je sa 0,5 za stanovništvo i 0,56 posto za privredu na prosječnu kamatnu stopu od 1,03 posto. Banke većinu svojih operacija finansiraju domaćim izvorima, a domaćim bankama otvorila se mogućnost da kod ino banaka plasiraju sredstva po značajno većoj kamatnoj stopi nego ranije. Tako su banke svoju profitabilnost ostvarivale plasirajući sredstva inozemnim bankama, pa je i to jedan od razloga što kamate u BiH nisu rasle kao u EU – ističe Ražanica.

Pad kamata očekuje u posljednjem kvartalu tekuće ili prvoj polovini naredne godine, ali on neće biti izražen kao onaj u EU.

Zaštitni mehanizmi
Korisnici kredita sa promjenjivom kamatnom stopom vezanom za EURIBOR bili su suočeni sa rastom mjesečnih rata. Ražanica pojašnjava da je vrijednost EURIBOR-a, koja je ranije bila čak i negativna, nekoliko godina osjetno rasla.

- U tim situacijama građani imaju na raspolaganju različite opcije. Mogućnost ugovaranja fiksnih kamatnh stopa, potpisivanja aneksa ugovora na kredite, s tim da niko ne može predvidjeti kako će se kamatne stope kretati. Odluka je onoga ko uzima kredit hoće li uzeti fiksnu, malo veću, kamatnu stopu, ili će preuzeti taj rizik špekulacije. Agencije za bankarstvo su donijele niz akata kojima se na određen način ograničava rast kamatnih stopa. U slučaju da kamatne stope imaju rast veći od dva procentna poena banke su u obavezi da formiraju dodatne rezerve, tzv. ispravke vrijednosti, za slučaj da takvo povećanje kamate klijenta u situaciju da nije u mogućnosti da vraća kredit. Postoje zaštitni mehanizmi o kojima naši regulatori, ali i banke vode računa – kaže Ražanica.
one
Posts: 1641
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Bankarski sektor

Post by one »

znaci pare su van drzave a kreditira se depozitima telekoma i elektroprivrede
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Nastavak pozitivnog trenda od prošle godine
.Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju februara 2024. iznosili su 23,66 milijardi KM, a u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 197,5 miliona KM, za 0,8 posto.

Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva i kod privatnih preduzeća, dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Tako su krediti smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća, kod vladinih institucija i kod ostalih domaćih sektora. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2024. iznosila je 7,5 posto, nominalno 1,66 milijardi KM. Najveći godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva.

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2024. iznosili su 31,38 milijardi KM, a u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 137,8 miliona KM. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2024. iznosila je 7,5 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM.
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

. Podizanje gotovine za kupnju postaje sve popularnije među potrošačima u Njemačkoj. Ukupni obujam gotovinskih plaćanja lani je porastao za dobrih 20 posto na 12,31 milijardu eura.
Isplata funkcionira tako da kupac plaća karticom na blagajni i zatim može zatražiti iznos koji mu je potreban u gotovini. Iznos se dodaje na fiskalni račun i skida s bankovnog računa potrošača.

Maksimalni iznos koji se može podići obično je 200 eura.

Podatke je u srijedu iznio Institut za istraživanje tržišta EHI.

"To je zgodno za kupce jer štede dodatno putovanje. Potražnja raste i zbog sve manjeg broja bankomata", rekao je autor studije Horst Rüter.

Trgovačke tvrtke koje to prakticiraju, uključujući prehrambene maloprodajne lance Rewe i Edeka, drogerije poput DM-a i Rossmanna te neke trgovine građevinskog materijala i alata, više od 13 posto zarađenog novca vraćaju kupcima, pokazalo je istraživanje.

Sa sve učestalijim ovakvim načinom pristupa gotovini rastu i naknade koje tvrtke moraju plaćati bankama. Prema podacima EHI-ja, one iznose između 0,1 i 0,2 posto uplaćenog iznosa po transakciji.

Po toj osnovi maloprodajni subjekti lani su platili 17,23 milijuna eura, što je 25,7 posto više nego 2022. godine.
one
Posts: 1641
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Bankarski sektor

Post by one »

Usvajanje REPO zakona ovlastilo je Bidena da zaplijeni rusku imovinu i prebaci je u Ukrajinu

PONEDJELJAK, 22. TRAVNJA 2024. - 16:25
Kada je Zastupnički dom u subotu glasao za usvajanje Bidenovog dugo traženog paketa inozemne pomoći, kojim će Ukrajini biti isporučeno više od 60 milijardi dolara, u ovo je bilo uključeno usvajanje Zakona o povratu kapitala, koji utire put da Bidenova administracija zaplijeni milijarde ruske državne imovine koja se nalazi u američkim bankama.

Američka administracija provodi kontroverzni plan prijenosa zamrznute ruske imovine u Ukrajinu radi obnove i agresivno lobira kod zemalja G7 da se pridruže, također s obzirom na to da se većina od 300 milijardi dolara ruske imovine drži u Europi - posebice Francuskoj, Njemačkoj , i Belgija.

Sažetak Zakona o REPO - H.R.4175 - na web stranici Kongresa glasi: "Ovaj prijedlog zakona zahtijeva ili ovlašćuje razne radnje povezane s oduzimanjem i raspolaganjem ruskom suverenom imovinom (što uključuje sredstva i drugu imovinu ruske središnje banke, fond izravnih ulaganja , odnosno ministarstvo financija).

Predsjednik može konfiscirati bilo koju takvu imovinu koja je pod jurisdikcijom SAD-a", nastavlja se. "Zaplijenjena sredstva i prihodi od likvidirane imovine moraju se položiti u Ukrajinski fond za potporu koji je uspostavljen nacrtom zakona."
panzer
Posts: 11906
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo isplatit će dividende dioničarima iz dobiti otvarene u 2023. godini, odlučila je Skupština Banke održana 18.04.2024. godine.

Dividenda se isplaćuje na redovne dionice u iznosu od 8,04 KM za svaku. Pravo na dividende imaju dioničari koji su se nalazili na listi dioničara Banke kod Registra vrijednosnih papira Federacije BiH na dan donošenja odluke Skupštine 18.04.2024. godine. Kao datum početka isplate dividende utvrđen je 22.04.2024. godine.
I nikakve trgovine niti potražnje. Ali se zato odjednom pojavi masovna kupovina dionica Pretisa.
Post Reply