forum.invest.ba

http://www.biznis.ba/index.php?option=c ... &Itemid=59

Šta očekujete od međunarodnog javnog natječaja za investiranje u Tuzlu?

- Vlada FBiH je već donijela odluku o prenosu nadležnosti Elektroprivredi BiH za izgradnju bloka u TE Tuzla od 450 megavata. To je naš najveći objekt i to će biti test za zainteresiranost investitora, jer još nije prošlo vrijeme ekonomske krize. Radi se o vremenu kada je cijena električne energije drastično pala. Poslije foruma koji će biti održan 18. marta u zgradi Energoinvesta, bit će objavljen javni poziv na kojem će biti pozvani investitori da se jave, naravno, pod određenim uvjetima. Model koji mi preferiramo jeste isti onaj koji smo imali i prije: Nema privatizacije objekta, investicija se vraća električnom energijom, stvara se zajednička kompanija gdje će strateške odluke donositi zajedno sa našom Elektroprivredom, tako da mi držimo pod kontrolom cijeli proces. To će nam biti najbolji po kazatelj jesu li investitori spremni da po ovom principu ulažu u naše energetske objekte. Nakon toga ide TE Kakanj, zatim Banovići, Kongora, Bugojno, jer želimo da, za investicije koje će trajati sedam ili više godina, obezbijedimo kva litetne strateške partnere koji će biti mnogo jači od naših elektroprivreda, da budu iz branše, da imaju dovoljno sredstava da projekt izguramo do kraja. Očekujemo objavljivanje poziva oko 26. marta. To će biti pokazatelj da li smo u mogućnosti da obezbijedimo najpovoljnija rješenja.

Javni pretpoziv iz 2006. godine je u prvih par mjeseci prošao potpuno nazapaženo ali je to kasnije "nadoknađeno" većim rastom cijene. Situacija je sada dosta drugačija. Niti se ulagači osvrću na svaku najavu niti su spremni da kupuju po bilo kojoj cijeni.
Ako bi ovaj put javni poziv i odabir najbolje ponude prošao kako treba( do sada nije bilo nekih prepreka) onda bi u nekom budućem periodu moglo biti interesantnije.

Sta znaci "Mi preferiramo model..."?
Meni je razumljivije "mi insistiramo na modelu", pa makar jos nije zakonski uokvireno.

Sta znaci "Nema privatizacije objekata"? JP Elektroprivreda BiH je vec dijelom privatizirana, pa tako i njeni objekti.

Vlada para nema, kao ni Elektroprivreda. Trazi se strateski partner (to je OK) koji bi dao pare,
povrat dobio u struji (to je OK), ali strateske odluke treba da se donesu "zajednicki". Valjda, konsenzusom.

Zamislite sebe u situaciji da se razumijete u biznis u koji ulazete, da trebate dati novac u neki rudnik u Argentini. Bicete vlasnici 49,9%, mozda 50,1%, ali "zajednicki" donositi odluke sa partnerom koji ulaze zemljiste i rudu, i o kojem bas i ne znate mnogo.
Jedino sta znate jeste da partner para nema, odnosno da do sada nije oplodio taj rudnik (citaj TE Tuzla i TE Kakanj), te da definitivno nema kapacitet, ni ljudski ni materijalni ni tehnoloski da pokrene radove u Bugojnu, Kongori. A onda jos procitate na nekom portalu da je ista ta Elektroprivreda bez javnog natjecaja dodijelila posao izgradnje HE Vranduk firmama u vecinskom drzavnom vlasnistvu (Hidrogradnja i Energoinvest). Radnici Hidrogradnje nisu primili platu mjesecima, a privatizacija Energoinvesta je pala tri puta. Posao je neko procjenio na 100mil KM. Na osnovu.. necega.

Mislim da nece ici

Sad je tu dosta stvari o kojima se može pričati. Šteta je što još nije objavljen detalji finansijski izvještaj za prošlu godinu jer se u skraćenom izvještaju ne vide pojedinačne stavke.

Ako se pogleda polugodišnji izvještaj:
Na stavki kratkoročni finansijski plasmani stoji iznos od 278 mil KM dok je na stavki novac i ekvivalenti 134 mil KM. Kad se taj iznos zbroji dobija se sasvim solidna cifra. U pitanju su sredstva na koje je do sredine godine (za 6 mjeseci) dobijeno oko 13 mil KM kamate. Ti iznosi su sasvim dovoljni da se uđe u samostalnu izgradnju hidroelektrane Vranduk i da se istovremeno "poguraju" rudnici. Pripremni radovi su počeli i sada treba vidjeti šta će uraditi kada počne građevinska sezona.

Na predhodnom javnom pozivu glavni strateški partner je bio enBW i ponudio je izgradnju TE Tuzla i TE Kongora istovremeno, kao i HE Unac. Sudeći po ovim najavama izgleda da očekuju da se enBW opet prijavi odnosno da on prihvati taj način otplate izgradnje kroz električnu energiju. APET-i i Kaz-Trans-ovi su otpali.

Imajući u vidu da EP ima spremna sredstva ne bi bilo čudno da izaberu Energoinvest i Hidrogradnju. Njih spominju ali još nije sigurno da bi bili izabrani ukoliko bi se krenulo sa izgradnjom. Nije neobično da se preferiraju domaće firme iako se može postaviti pitanje ima li drugih iz BIH koje su sposobne graditi HE. Bugarska je prije izvjesnog vremena pokazala kako se preferira domaća firma. Eliminisali su sve strane ponudioce na bizarnim stvarima kao što je nenumerisanje listova na kojima je pisana punuda za izgradnju autoputa i sl.
To se radi u svijetu pa može i ovdje. Da li je dobro ili ne - o tome se da diskutovati.


Što se tiče stvari koje bacaju sjenu na sve ove najave tačno je da treba razmišljati i on njima. Možda i više nego na ovim predhodim.

Uvijek se pred izbore nešto obećava. "Mi ćemo ovako..., Mi ćemo onako...." Toga smo se naslušali jer ih bilo pred svake izbore pa vjerovatno ni ovi neće biti izuzetak. Hoće li toga biti pokazat će se vrlo brzo.

Problem je i verifikacija u parlamentu entiteta. Taj parlament je zaustavljao sve krupnije stvari. Nekad s razlogom, nekad zbog sitnih interesa i malograđanskog politikantstva i sličnih stvari. Veliko je pitanje hoće li sada "progledati kroz prste" vladi entiteta i njihovim prijedlozima.

Što se tiče gradnje termoelektrana sa strateškim partnerima, spomenut je nedostatak zakona o javnim privatnih parterstvima i navodnog paralelnog rješavanja. I to je nešto na šta treba dobro obratiti pažnju jer se sve može zaustaviti u jednom danu ukoliko odluče da sačekaju izglasavanje zakona i ostalih procedura.

Prema najrecentnijoj studiji Hrvoja Požar iz Zagreba ako bi se gradio novi blok-Tuzla 7( 450MW) proizvodna cijena struje iz tog novog bloka trebala bi biti 42.1 Eur po MWh( trenutna cijena na srednjoeuropskom trzistu je od 40-44Eur Mwh), za predvidjeni 6000 sati rada godisnje .
Investicija bi bila vrijedna oko 495miliona Eur( bez razvoja novih kopova).
Ako bi cijena struje narasla na 62 eurMWh . Investicija bi se isplatila za 10-tak godina (sa ulaganjem u rudnike), ako bi cjena bila 52EurMWh nikada se ne bi isplatila (tj. prije bi dotrajala nego isplatila ulog)

Procjena proizvodne cijene struje za novi blok TE Šoštanj u SLO je 55-58 EUR što pokazuje da bi ovaj u Tuzli bio dosta "povoljniji".

Iako sam bio optimista za prošlu godinu, upravo tada se pokazalo šta znači oslanjanje na struju iz TE. Drugi dio finansijske godine je bio izuzetno loš zbog niže cijene struje na tržištu i slabije hidrološke situacije.

http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=8&mp=35

Ovdje su postavili plan EPBIH za period 2010.-2012. Nije obećavajući ali nisu objavili parametre kao što je procjenjena cijena struje na tržištu i upravo hidrološka situacija. Ako bi se cijena struje "popravila" i finansijski rezultat bi bio bolji. Treba vidjeti kako će se kretati kad se pojačaju ekonomske aktivnosti koji su najslabije u prvih par mjeseci godine.
Iz EPBIH su naveli da imali prilično povoljne akumulacije u HE ali treba vidjeti finansijski rezultat.

Što se tiče rudnika i dalje će praviti značajne gubitke ali prema planu do 2012. će otpustiti oko 2.000 kao tehnološki višak.

cjela federacija vadi 6 miliona tona uglja a ima 10 500 zaposlenih, a u SAD-u prosjek je po 1 milion tona oko 150 radnika( mjesoviti kop, 70% podzemni 30% povrsinski). znaci imaju 10 x vise radnika.

panzer imas li jos neke posatke o TE po sloveniji? da li ce ta elektrana vaditi svoj ugalj( povrsinski ili podzemni kop i kJ/kg?) ili uvoziti?

Teško da će se ikad dostići produktivnost iz USA ali je bitno da bar reorganizacijom nuliraju gubitke jer će konsolidovani bilans EPBIH u narednom periodu biti loš zbog njih.

Ovi iz SLO planiraju iskoristiti rudnik Velenje kao snabdjevača nove TE koja je u stvari zamjenski blok. U Velenju je oko 11.000 kj/kg.

Prije nekih 5 godina, kolega iz bivse firme (Splicanin) je otisao da sagleda kako rade skverovi u Koreji. Nakon povratka, njemu, pa i meni, je bilo jasno da tadasnjim pravcem djelovanja hrvatske vlade skverovi idu u propast.

Ti si u dva posta sve rekao, pa ko zeli da cita, neka cita. Broj radnika u rudnicima se treba smanjiti 10 puta. Novi blokovi u postojecim TE i nove TE ce se vjerovatno graditi jer ce porasti potreba za strujom u Evropi. Trenutak ulaska, pocetak gradnje, tip koncesija, JPP i mjesovitih preduzeca, te cijenu MWh ce diktirati neki novi vlasnici. To se lako moze desiti bas kada bude potrebna hitna sanacija postojecih blokova koji vape za obnovom.
Hiljade ljudi ce ostati bez posla, a ostalim hiljadama ce plate biti dobrano skresane. Sreca je sto barem imamo rudu.
(malo OT) Nesreca je sto imamo najmanji procenat obradjenosti obradivog tla u Evropi. Niko nece motike da zakopa.

Bilo bi logično smanjivati administraciju u rudnicima. Svaki rudnik ima svoju administraciju koja je ionako prevelika tako da sada kad je sve pod jednim krovom takva organizacija dovodi do apsurda i preklapanja odgovornosti. Ulaganjem u rudnike će povećati produktivnost ali kao što rekoh ranije neće se zadugo dovesti do pozitivne nule.

Gledajući sve reakcije na ove najave izgradnje novih objekata, primjetim da nema negativnih što znači da bi ta papirološka procedura mogla ići bez blokiranja. Možda bar kakva zvučna imena potencijalnih strateških partnera malo pokrenu berzu.

Kažu ovako:

Zahvaljujući prije svega iznimno dobroj hidrologiji, u prva dva mjeseca 2010. godine ostvaren je rekordan izvoz električne energije (1300 GWh)U realizovanim prekograničnim transakcijma dominantnu ulogu imaju domaći i međunarodni trgovci koji električnu energiju kupuju od domaćih proizvođača ( tri elektroprivredne kompanije).

U isto vrijeme, trgovci su kroz svoje aktivnost trgovanja tranzitirali preko 400 GWh električne energije preko visokonaponske mreže BiH.


I onda ovako:

Iako konačni podaci o ostvarenoj potrošnji i proizvodnji u 2009. godini još uvijek nisu poznati, može se konstatovati da je ostvarena ukupna proizvodnja premašila sve planove.

Prema nezvaničnim podacima proizvodnja u 2009. godini iznosila je 14.500 GWh i to je najveća ikad zabilježena proizvodnja u BiH. Hidroelektrane su proizvele 6.150 GWh a termoelektrane 8.350 GWh.

Potrošnja je u ostvarena u iznosu oko 10.500 GWh. Lako se da zaključiti da je izvoz bio veći od 3.500 GWh.

EPBIH je za prvo polugodište dogovorila prodaju po 49 EUR/MWh što je u odnosno na godinu ranije cijena niža za oko 40 % , kod EPRS ta cijena 33 EUR/MWh, dok za EPHZHB nije bilo objavljenih info.

Sudeći po izvozu u prva dva mjeseca ove godine i grubim poređenjem sa predhodnom godinom, izvezena količina se udvostručila čime bi se pad cijene mogao kompenzirati a finansijski izvještaji bi mogli biti bar približni prošlogodišnjim (za PG)