Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Došao sam sa čitanjem do 525 mini hidroelektrana i ne mogu dalje. To znači 4 MHE po opštini uključujući i one poslijeratne sa po par stotina stanovnika i sarajevske opštine.
Koliko ih stvarno ima?
A naknada će se uvijek plaćati.
Doduše, tu su uračunate i vjetroelektrane a i solarne kojih je vjerovatno najviše. Rečenica iz teksta navodi na to da treba odmah u startu misliti samo na MHE. A izgleda i cijeli tekst.
Ne može se sa jedne strane tražiti obnovljivi izvori a sa druge kritikovati što se daje poticaj. Oko ovih stvari i naprednije zemlje traže balans a tek kod nas je samo pokušaj da se napravi nešto korisno.
Koliko ih stvarno ima?
A naknada će se uvijek plaćati.
Doduše, tu su uračunate i vjetroelektrane a i solarne kojih je vjerovatno najviše. Rečenica iz teksta navodi na to da treba odmah u startu misliti samo na MHE. A izgleda i cijeli tekst.
Ne može se sa jedne strane tražiti obnovljivi izvori a sa druge kritikovati što se daje poticaj. Oko ovih stvari i naprednije zemlje traže balans a tek kod nas je samo pokušaj da se napravi nešto korisno.
-
Sitna buranija
- Posts: 2007
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
Ma fol je što te subvencije "ubiru" tajkuni kojima nije primarni cilj proizvodnja "čiste" energije, nego upravo uzimanje tih subvencija. Skontali su pojedinci dobar način za izvlačenje para koje svi mi uplaćujemo. Pa imaš primjer Lager d.o.o. (čini mi se da se tako zove firma) i njihove malverzacije sa tim poticajima gdje su izmuzli desetine miliona iz raznoraznih budžeta...
Re: Elektroprivreda BIH
Ako je suditi po nivou Neretve u Mostaru, hidroelektrane na Neretvi rade ovih dana dobro, vjerovatno izvoz za Hrvatsku, oni su isključili Krško i jednu termoelektranu.
Re: Elektroprivreda BIH
Prevelika je kritika na račun novih načina proizvodnje e. energije. Nove načine treba tražiti a da su skuplji, to sigurno jesu i to se oduvijek znalo. Na osnovu toga je postavljena strategija subvencija svuda u svijetu a ne samo kod nas. Na neki način se mora platiti manje zagađanje čim prije.
Nije subvencija postavljena bez razloga a iako ekonomista (nekad čovjek posumnja u tu struku) Miljević kaže ta "ovo nema niđe u svijetu" valjda zna da smo subvencije prepisali od ostalih.
Evo švabe:
https://en.wikipedia.org/wiki/Electrici ... onents.png
Otprilike 6,8 eurocenti po kWh odnosno 23% ukupne cijene. Kolika je naknada kod nas?
Obzirom da su novi načini i greške se sigurno mogu desiti. Možda ne bude kako je planirano. Prije 15 godina nije se toliko negativno gledalo na hidrocentrale.
Nije se ni elektroprivreda mogla natjerati da počne praviti na sve strane. Pa su pokušali subvencijama privući ljude sa sami krenu sa istraživanjem mjesta MHE, borbe sa kantonima, opštinama, ministarstvima, agencijama,nadzorima, projektantima i svim ostalim da bi se napravilo nešto funkcionalno.
Možda u startu nije trebalo ni potencirati MHE ali da se pita ljude pojedinačno, nigdje ne bi bilo ni jedne hidrocentrale. Baš je nekome u slivu rijeke Neretve bilo drago da državi prepusti svoje posjede i odseli se radi onih akumulacija. Da se kod izgradnje MHE negdje lovi u mutnom i toga sigurno ima ali treba znati da ne postoji ni jedan segment društva gdje nema lova u mutnom. To nije tako samo u BIH nego u puno zemalja širom svijeta.
Solarne elektrane su druga priča. Da nema subvencija bila bi sljedeća priča: država ništa ne pomaže... gledaju samo sebe... kako Evropa solarno... itd.
I sad kad se da subvencija za solarne pogone sad je priča: eto nekom se daje džabana....
Ako su vjetroelektrane, ide priča da je to neisplativo, nema koristi, nije funkcionalno a da ih nemamo opet bi bilo: kako Evropa, mi ne znamo i sl.
A termoelektrana je javna sablazan. Obično se desi da kritičar kupi 6 tona uglja koji će preko zime spaliti u svojoj kući priča protiv termoelektrane i kaže kako nam treba nešto ekološkije.
U zemlji gdje realno ima prostora za sve vidove proizvodnje struje, svaki način se kritikuje. Ali valjda je tako kad svi imaju pravo da im glas dođe u javnost.
Mimo svega toga, energetska strategija BIH je prilično racionalna i povlače se praktični potezi osim u rudarstvu. Još uvijek je borba da naprave nešto ekonomično.
Nije subvencija postavljena bez razloga a iako ekonomista (nekad čovjek posumnja u tu struku) Miljević kaže ta "ovo nema niđe u svijetu" valjda zna da smo subvencije prepisali od ostalih.
Evo švabe:
https://en.wikipedia.org/wiki/Electrici ... onents.png
Otprilike 6,8 eurocenti po kWh odnosno 23% ukupne cijene. Kolika je naknada kod nas?
Obzirom da su novi načini i greške se sigurno mogu desiti. Možda ne bude kako je planirano. Prije 15 godina nije se toliko negativno gledalo na hidrocentrale.
Nije se ni elektroprivreda mogla natjerati da počne praviti na sve strane. Pa su pokušali subvencijama privući ljude sa sami krenu sa istraživanjem mjesta MHE, borbe sa kantonima, opštinama, ministarstvima, agencijama,nadzorima, projektantima i svim ostalim da bi se napravilo nešto funkcionalno.
Možda u startu nije trebalo ni potencirati MHE ali da se pita ljude pojedinačno, nigdje ne bi bilo ni jedne hidrocentrale. Baš je nekome u slivu rijeke Neretve bilo drago da državi prepusti svoje posjede i odseli se radi onih akumulacija. Da se kod izgradnje MHE negdje lovi u mutnom i toga sigurno ima ali treba znati da ne postoji ni jedan segment društva gdje nema lova u mutnom. To nije tako samo u BIH nego u puno zemalja širom svijeta.
Solarne elektrane su druga priča. Da nema subvencija bila bi sljedeća priča: država ništa ne pomaže... gledaju samo sebe... kako Evropa solarno... itd.
I sad kad se da subvencija za solarne pogone sad je priča: eto nekom se daje džabana....
Ako su vjetroelektrane, ide priča da je to neisplativo, nema koristi, nije funkcionalno a da ih nemamo opet bi bilo: kako Evropa, mi ne znamo i sl.
A termoelektrana je javna sablazan. Obično se desi da kritičar kupi 6 tona uglja koji će preko zime spaliti u svojoj kući priča protiv termoelektrane i kaže kako nam treba nešto ekološkije.
U zemlji gdje realno ima prostora za sve vidove proizvodnje struje, svaki način se kritikuje. Ali valjda je tako kad svi imaju pravo da im glas dođe u javnost.
Mimo svega toga, energetska strategija BIH je prilično racionalna i povlače se praktični potezi osim u rudarstvu. Još uvijek je borba da naprave nešto ekonomično.
-
Sitna buranija
- Posts: 2007
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
U pravu si što se tiče našeg mentaliteta i osporavanja svega i svačega.
Međutim, ne može biti ista strategija "zelene" proizvodnje električne energije i subvencija kod nas i u Njemačkoj. Kada Njemačka daje subvencije za vjetroelektrane, solarne elektrane i sl. ona na taj način subvencionira i investitora u energetskom sektoru koji su uglavnom veliki i ozbiljni igrači na energetskom tržištu, ali i proizvođača opreme (npr. Simens i sl.), tj. subvencionira svoju privredu. Mi kada subvencionirama investitore, to su uglavnom tajkuni koji nemaju veze sa energetskim sektorom nego su tu da izmuzu subvencije, ali kao i Nijemci mi subvencioniramo i proizvođače opreme, ali one u Njemačkoj, dakle njihovu privredu.
Sada je odjednom galama na hidroelektrane, a mi upravo tu imamo komparativnu prednost i potencijal. Međutim, guraju nas ti stranci u projekte gdje i nemamo nekog značajnog potencijala... Da osnažujemo njihovu ekonomiju?
Međutim, ne može biti ista strategija "zelene" proizvodnje električne energije i subvencija kod nas i u Njemačkoj. Kada Njemačka daje subvencije za vjetroelektrane, solarne elektrane i sl. ona na taj način subvencionira i investitora u energetskom sektoru koji su uglavnom veliki i ozbiljni igrači na energetskom tržištu, ali i proizvođača opreme (npr. Simens i sl.), tj. subvencionira svoju privredu. Mi kada subvencionirama investitore, to su uglavnom tajkuni koji nemaju veze sa energetskim sektorom nego su tu da izmuzu subvencije, ali kao i Nijemci mi subvencioniramo i proizvođače opreme, ali one u Njemačkoj, dakle njihovu privredu.
Sada je odjednom galama na hidroelektrane, a mi upravo tu imamo komparativnu prednost i potencijal. Međutim, guraju nas ti stranci u projekte gdje i nemamo nekog značajnog potencijala... Da osnažujemo njihovu ekonomiju?
Re: Elektroprivreda BIH
Sad sam laik u ovom pitanju.
Jesmo li ikada imali svoje turbine?
Jesmo li ikada imali svoje turbine?
-
Sitna buranija
- Posts: 2007
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Elektroprivreda BIH
Nismo.
Ali HE mogu biti isplative i bez subvencija, a mi imamo hidro potencijale za toga. Umjesto HE, oni nas usmjeravaju na vjetro i solarne centrale koje bez debelih subvencija ne mogu biti isplative. Kada već moramo kupiti turbine, što ih ne bi kupili za objekte i projekte koji mogu biti isplativi i bez subvencija. Dodatno, na tržištu je dostupan veći broj proizvođača opreme za HE. Oprema za vjetro i solarne elektrane se uglavnom proizvodi u Njemačkoj i Francuskoj...
Ali HE mogu biti isplative i bez subvencija, a mi imamo hidro potencijale za toga. Umjesto HE, oni nas usmjeravaju na vjetro i solarne centrale koje bez debelih subvencija ne mogu biti isplative. Kada već moramo kupiti turbine, što ih ne bi kupili za objekte i projekte koji mogu biti isplativi i bez subvencija. Dodatno, na tržištu je dostupan veći broj proizvođača opreme za HE. Oprema za vjetro i solarne elektrane se uglavnom proizvodi u Njemačkoj i Francuskoj...
Re: Elektroprivreda BIH
Ima sasvim dovoljno mjesta i za nekoliko vjetroelektrana i jačih solarnih parkova. I kod ostalih elektroprivreda a i konkretno u sistemu EPBIH. Od toga ne treba bježati.
Ali izbjegavanje gradnje hidroelektana je ponajviše uzrokovao rudarski sektor. Odmah 2009. su trebali napraviti rez, konsolidovati što treba i onda osloboditi pare za gradnju hidroelektrana. Ovako su samo davali pare i puštali da lokalni šerifi odlučuju kako će ih trošiti.
A kad nemaju pare onda moraju ići na tendere pa im se uvali Strabag pa se onda razvlači na nekom objektu koji je davno trebao početi raditi.
Onda bi neko rekao, pa bilo bi problema u izgradnji i aneksa posla. Bilo ih je i ranije. Nisu ni kakanjski termoblokovi glatko izgrađeni. Ali se tada nije pitalo treba li nešto aneksirati. A realno je bilo očekivati i na Vranduku a vjerovatno i na B7.
Ali izbjegavanje gradnje hidroelektana je ponajviše uzrokovao rudarski sektor. Odmah 2009. su trebali napraviti rez, konsolidovati što treba i onda osloboditi pare za gradnju hidroelektrana. Ovako su samo davali pare i puštali da lokalni šerifi odlučuju kako će ih trošiti.
A kad nemaju pare onda moraju ići na tendere pa im se uvali Strabag pa se onda razvlači na nekom objektu koji je davno trebao početi raditi.
Onda bi neko rekao, pa bilo bi problema u izgradnji i aneksa posla. Bilo ih je i ranije. Nisu ni kakanjski termoblokovi glatko izgrađeni. Ali se tada nije pitalo treba li nešto aneksirati. A realno je bilo očekivati i na Vranduku a vjerovatno i na B7.