forum.invest.ba

Čitam knjigu Davida Clarka i Mary Buffett, “Warren Buffett and the Interpretation of Financial Statements“, o analizi finansijskih izvještaja radi investiranja. Sama knjiga me nije pretjerano oduševila, konkretan sadržaj stao bi na jedan A4 papir. Ali ipak sadrži interesantne informacije o pokazateljima i omjerima koji Buffetu ukazuju na zdravu, potcijenjenu kompaniju.

To ne znači da je njegov pristup optimalan, a ni da je primjenjiv na sve berze. Npr. on smatra da je “share repurchase” superioran podjeli dividendi zbog visokih poreza na dividende, što u FBiH trenutno ne postoji. Takodjer, kod nas su dosta drugačije političke i vlasničke okolnosti.

Ipak, smatram da bi bila zanimljiva vježba napraviti analizu nekih kompanija naše berze koristeći njegov pristup. Medjutim knjiga je na engleskom, a SASE izvještaji su na bosanskom, i donekle su drugačiji.

Neke stavke za sve tri vrste izvještaja su prilično jasne, ali neke su upitne, što značajno utiče na rezultate. Možda neko od vas ima boljeg računovodstvenog znanja.

-

Npr. evo pokušaja da prevedem bilans uspjeha (income statement) Bosnalijeka:

http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... ReportsTab

Revenue - Poslovni prihodi (201)
Cost of Goods Sold - Nejasno. Ne bi trebalo da uključuje sve poslovne rashode (212), ali je pitanje da li je to nabavna vrijednost prodate robe (213) + poslovni troškovi (214), ili uključuje još tačaka, kao npr. plate iz 215.
Gross Profit - Razlika prethodne dvije stavke

Operating Expenses - Nejasno. Poslovni rashodi osim onih već uključenih u Cost of Goods Sold?
Selling, General & Admin. - Nejasno. Podijeljeno izmedju plata i raznih naknada u 216, 217 i 218?
Research & Development - Nema?
Depreciation - Amortizacija (220)?

Earning Per Share - Zarada po dionici (340)? Interesantno da je iznos 0 unazad desetak godina, što je možda greška.

-

Npr. optimalno bi bilo da je Gross Profit Margin konzistentno veći od 40% tokom 10 godina. Njegova formula je:

Gross Profit Margin = (Revenue - Cost of Goods Sold)/Revenue

Zavisno od toga šta uključimo u Cost of Goods Sold, ta marža bude izmedju 15% i 85%, što je ogromna razlika.

-

Možda neko ovdje na prvu zna prepoznati neke od upitnih stavki. A možda je u pitanju ćorav pos’o. U svakom slučaju nastojat ću staviti rezultate analiza nekad ako nadjem vremena narednih mjeseci, pa možda bude interesantnih rezultata.

Evo i primjene nekih od formula na bilans uspjeha tri različite, nasumično odabrane kompanije sa Sarajevske berze. Ne zamjerite ako ima grešaka, riječ je o Python aplikaciji sklepanoj za nekoliko sati. Sami podaci su dohvaćeni sa zvanične stranice SASE.







Amortizacija je dosta drugačija, možda zbog toga što neke od kompanija drugačije zavode taj podatak, ili zbog drugačijih djelatnosti.

Medjutim posljednja kolona sadrži kalkulaciju baziranu na podacima za koji sam prilično siguran da su mjerodavni. Poredjenjem kompanija iznenadjujuće je npr. u kolikoj je prednosti Igman u odnosu na Elektroprivredu.

Ali to je samo jedan podatak, nekad treba napraviti sličnu kalkulaciju za sve ostale stavke bilansa uspjeha, a i za ostale dvije vrste finansijskih izvještaja.

Koliko ja znam BIH je već ranije prihvatila usklađenje sa međunarodnim računovodstvenim standardima tako da su tu nijanse oko nekih direktnih prijevoda pojedinačnih stavki u bilansima.

Korištenje ovih alata je dobro ali su oni samo dio cijele slike. Npr, Vispak može izgledati vrlo dobro a da mali dioničar ili onaj ko bi se čak odlučio da sad kupi dionice na kraju zaključi da će jedva izvući ono što je uloženo.

Tako da ne bi trebalo sav fokus stavljati na analizu finansijskih izvještaja nego na ukupnu sliku.

Naravno, kao što gore rekoh, ovo je više vježba nego ozbiljna finansijska analiza. Mnogo je više parametara koji se uzimaju u obzir, čak i u navedenoj knjizi, a sve ove tehnike ne mogu u potpunosti biti ni primjenjive na naše tržište. Takodjer postoje faktori nevidljivi u bilansima, političke okolnosti, vlasničke itd.

Medjutim nije ni potpuno za odbaciti, ako uspijem prevesti i ostale stavke bilansa i formule, zanimljivo će biti vidjeti koliko su mjerodavne u budućnosti.

Naravno, treba koristiti i druge, ozbiljnije metode investiranja, bacanje graha, pikado, eci-peci-pec…

Pa evo, obzirom da se upravo izbacuju izvještaji za 2021. tema je pokrenuta u pravo vrijeme i podaci bi se mogli ubaciti u te alate pa da imamo i te grafičke prikaze.

Evo poredjenja dviju elektroprivreda nakon objave finansijskih izvještaja za 2021. Početna godina je 2014.





Omjer neto dobiti u odnosu na ukupnu dobit JPESR za ovu godinu konzistentna je sa prethodnim godinama.

Nažalost JPEMR nije redovno objavljivao godišnje izvještaje pa poredjenje nije 1:1, ali ovogodišnji odnos je dosad najviši zabilježeni, i dosta viši nego ikad zabilježen za JPESR.

U tabelu je ubačena nova kolona za zaradu po dionici, koju planiram grafički pokazati i porediti sa bafetovskog aspekta u nekom od narednih postova.

Trebalo bi dodati i kolonu: isplaćena dobit po dionici.

panzer wrote: ↑03 Mar 2022, 16:07 Trebalo bi dodati i kolonu: isplaćena dobit po dionici.

Stavio sam zaradu po dionici (EPS). Ako je to nešto drugo, koje je to polje u izvještaju?

Možda si primjetio da ja sad, sa objavljivanjima izvještaja nekih firmi napišem i zaradu po dionici. Npr. Vispak, Solana, Tuzlanska pivara, ZIM, Igman, Ginex...

Sve su to velike cifre u odnosu na tržišnu cijenu dionice ali dividende nigdje. Tako da EPS je dobar pokazatelj ali je vrlo bitno da se dobit ili bar dio dobiti po dionici stvarno podijeli kao dividenda.

Jasno, ali me zanima odakle bi nam bilo najlakše automatski povući podatak.

Koliko shvatam, dividende se zavode u bilans stanja:

http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... ceSheetTab

Samo nisam siguran o kojem polju je tačno riječ.