SWIFT-ova migracija na ISO 20022: Vremenski okvir i globalni utjecaj
SWIFT, koji povezuje više od 11 000 institucija diljem svijeta, nalazi se u fazi migracije na ISO 20022 za prekogranična plaćanja i transfere velikih vrijednosti.
20. ožujka 2023.: SWIFT je započeo „razdoblje koegzistencije“ za prekogranična plaćanja. Od tog datuma banke su mogle slati ISO 20022 (MX) poruke uz i dalje podršku naslijeđenog MT formata. Svi sudionici SWIFT-a morali su moći primati upute za plaćanje prema ISO 20022 (ili prevedeni ekvivalent)
.
Kraj 2023.: Glavne tržišne infrastrukture premjestile su domaće sustave velikih vrijednosti na ISO 20022. U Europi je, na primjer, TARGET2 dovršio svoju migraciju tako da domaći i prekogranični tokovi sve više nose istu bogatu strukturu podataka.
22. studenog 2025.: Kraj koegzistencije. SWIFT ukida stariju strojnu obradu podataka za prekogranična plaćanja i zahtijeva isključivo ISO 20022. Nakon tog datuma, institucije koje nisu u potpunosti migrirale u najboljem će se slučaju oslanjati na alate za konverziju, a u najgorem će se suočiti s operativnim rizikom. Funkcionalno, međubankarski svijet će govoriti jednim strukturiranim jezikom podataka.
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Stambeni krediti
Anketa pokazuje i da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste u trećem kvartalu 2025.
Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite.
Banke u BiH, također, očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima u četvrtom kvartalu 2025.
Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u četvrtom kvartalu 2025.
Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025.
Ublažavanje standarda
Rezultati također upućuju na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025.
Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena.
U ovom krugu anketirano je osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100 posto.
Re: Bankarski sektor
Nije neka cifra lombardnih kredita da bi se moglo opravdati rast kredita i depozita odnosno polaganje gotovine da bi se uzeo kredit za kupovinu nekretnine
Re: Bankarski sektor
Bilo bi dobro kada bi se "gulf" kapital malo konsolidovao pa prodao BBI banku ASA banci..
Re: Bankarski sektor
Odlično zapažanje Panzer !
Obično imamo percepciju da su stambeni krediti najzastupljeniji ,a evo vidimo, tabela govori više od hiljadu riječi ,da nije tako. Mada ovdje nisu prikazani izdvojeno stambeni krediti stanovništva oni iznose na 30.09.2025. oko 2,3 mlrd KM.
To je relativno malo u odnosu na potrošačke nenamjenske kredite I ostale gore prikazane kategorije s aspekta opće percepcije koju imaju ovi krediti u ulozi finansiranja nekretnina I rasta cijena istih.
U općem nedostatku tržišne infrastrukture i institucija mislim da nam najviše nedostaje finansijkog opismenjavanja koje će se u društvu širiti s razvojem istinski posvećenih tematskih medija, a ne sponzorisanih propagandnih telala kakvi su trenutno odreda i oni koji sebe deklariraju sa biznis I slično. Dug je to proces ali publika i mediji moraju odrastati zajedno.
Šta još vidimo iz tabele. Ogroman potencijal za rast npr. kreditiranja automobila, jer iako imaju index rasta 108 , ili oko 500 hilj.učešće im je samo 0,1 % u ukupnim kreditima. Treba imati u vidu da je u ovih 9 mjeseci uvezeno 8 hiljada vozila i potrošeno oko 1,2 mlrd KM, a namjenske bankarske kamate su ispod 4% , odnosno ispod stope inflacije .
Ovo znači da je ogromna potrošačka glad u FBIH za konzumiranjem boljeg života odmah I sada. Nove generacije žele da žive , ne žele da rade teško i ono što ne vole.Tu su banke i administrativni aparat da prati njihove želje i podstiće potrošačku moć. I to je ok, narod se samo ugleda na pametnije države od nas koje su ovu fazu prošle davno.
Ima dosta onih koji su plaćeni samo za to da brinu da cjelokupni društveni život ne stane zato što je zaribao njegov motor. Oni moraju stalno brinuti o finom održavanju tog motora koji se zove privredni rast i razvoj i koji ne može raditi dugo ovisan samo o potrošnji. Pregrijat će se pa će doći do havarije, kao što je lijepo još Hasan Kjafija Pruščak prije 500 godina opisao šta se desi kad se pobrkaju zanimanja pa seljake povedu u vojsku, a polja ostanu pusta.
Re: Bankarski sektor
Pretpostavljam da se tu računaju i prekoračenja po računu jer to dobijaju automatski svi koji primaju plate.
A i bez toga, npr moj "potrošački" kredit je ustvari ulagački. Drugačije nisam mogao obezbijediti , po mom planu, dovoljan kapital za ulaganje. Mada mislim da sam raritet jer svi uzimaju kredit da ga potroše na materijalno a ja za investicije odnosno da se sam otplati i da ostane još preko toga.
A i bez toga, npr moj "potrošački" kredit je ustvari ulagački. Drugačije nisam mogao obezbijediti , po mom planu, dovoljan kapital za ulaganje. Mada mislim da sam raritet jer svi uzimaju kredit da ga potroše na materijalno a ja za investicije odnosno da se sam otplati i da ostane još preko toga.
Re: Bankarski sektor
Kamo sreće da banke imaju namjenske kredite I za dionice. Pred slom 2008. rajfajzen je namjeravala uvesti u ponudu finansiranje kupovine blue chipova, gdje su te dionice bile zalog,
Investiranje iz zaduženja je normalan poslovni poduhvat ,a kupovina dionica je rizična kao i ulaganje u druge biznise. Na uređenom tržištu važi zakon izjednačavanja profitnih stopa koji dovodi do selenja kapitala iz grane u granu.
Svaka zabrana ili anomalija u bilo čemu dovodi do “krivog srastanja”. Kod nas je svašta već krivo sraslo i bez lomljenja nema popravke.
Iako bankarski sektor važi za najzdraviji I najuređeniji segment privrednog sistema banke muku muče s viškovima likvidnosti, koje imaju od 2012. godine .Ipak radije šalju novac u svoje matične zemlje makar I po manjoj kamati ,veleprodajno ,jer se ovdje trebaju gnjaviti maloprodajom I plasirati hiljade kredita od kojih će neki biti i teško naplativi, iako je stopa NPL trenutno na istorijskom minimumu.
U isto vrijeme imaju ovdje tržište gladno stambenih kredita I trajnih potrošnih dobara za koje su kamatne stope još uvijek duplo više od predpandemijskog minimum, a razlika kamata na izvore I plasmane kao rizik više to nikako ne opravdava. To bi trebalo dovesti do jačanja konkurencije među bankama za rast plasmana.
Naravno kad se pomene kreditiranje biznisa onda će reći da su krivi sistemski rizici,pravna nesigurnost,nedostatak projekata kao da smo mi jedna uređena Švicarska ,a ne BIH gdje ti je dovoljno da se osvrneš oko sebe i na sve strane vidiš projekte.
U ovakvoj BIH te banke su u prošloj godini zaradile stotine miliona KM, a i u ovoj će ,a gadi im se posao. U isto vrijeme su mnoge evropske banke imale velike gubitke ( kao npr. Centralna banka Njemačke 19,2 mlrd EUR,…)
Dakle sve je u ciklusima , danas banke ,sutra energija ,nekretnine ,berza….Problem je jedino što su veliki meštri ti koji mijenjaju vrijeme ,a mi samo mijenjamo odjeću prema prognozi.
Investiranje iz zaduženja je normalan poslovni poduhvat ,a kupovina dionica je rizična kao i ulaganje u druge biznise. Na uređenom tržištu važi zakon izjednačavanja profitnih stopa koji dovodi do selenja kapitala iz grane u granu.
Svaka zabrana ili anomalija u bilo čemu dovodi do “krivog srastanja”. Kod nas je svašta već krivo sraslo i bez lomljenja nema popravke.
Iako bankarski sektor važi za najzdraviji I najuređeniji segment privrednog sistema banke muku muče s viškovima likvidnosti, koje imaju od 2012. godine .Ipak radije šalju novac u svoje matične zemlje makar I po manjoj kamati ,veleprodajno ,jer se ovdje trebaju gnjaviti maloprodajom I plasirati hiljade kredita od kojih će neki biti i teško naplativi, iako je stopa NPL trenutno na istorijskom minimumu.
U isto vrijeme imaju ovdje tržište gladno stambenih kredita I trajnih potrošnih dobara za koje su kamatne stope još uvijek duplo više od predpandemijskog minimum, a razlika kamata na izvore I plasmane kao rizik više to nikako ne opravdava. To bi trebalo dovesti do jačanja konkurencije među bankama za rast plasmana.
Naravno kad se pomene kreditiranje biznisa onda će reći da su krivi sistemski rizici,pravna nesigurnost,nedostatak projekata kao da smo mi jedna uređena Švicarska ,a ne BIH gdje ti je dovoljno da se osvrneš oko sebe i na sve strane vidiš projekte.
U ovakvoj BIH te banke su u prošloj godini zaradile stotine miliona KM, a i u ovoj će ,a gadi im se posao. U isto vrijeme su mnoge evropske banke imale velike gubitke ( kao npr. Centralna banka Njemačke 19,2 mlrd EUR,…)
Dakle sve je u ciklusima , danas banke ,sutra energija ,nekretnine ,berza….Problem je jedino što su veliki meštri ti koji mijenjaju vrijeme ,a mi samo mijenjamo odjeću prema prognozi.
Re: Bankarski sektor
Ja imam pozitivan pogled na ono što banke rade. Strašni su analitičari i odlično prepoznaju ono što se dešava u našoj ekonomiji i onda povlače poteze da upravljaju "nevidljivom rukom" i stabilizuju finansijski dio bh ekonomije.
Jedino što im zamjerim da nisu iskoristili svoj autoritet da poslože tržište kapitala odnosno Sarajevsku berzu pogotovo što su ujedno i suvlasnici berze.
Razumijem da su strane banke u protekloj deceniji bile dominantne na bh bankarskom tržištu i da im ne bi bilo mrsko aktivno učestvovati na posloženom tržištu kapitala ali nisu na sebe htjeli preuzeti ulogu ozbiljnog organizatora.
Logično, zašto bi mi kao stranci kada nećete vi domaći.
Bankama je svakako svejedno jer će svi finansijski aranžmani i kreditiranje ići preko njih a ne preko berze kao tržišta kapitala. A koristili su strana tržišta kapitala kao alokaciju viškova.
E sad, kako rekoh imam nadu da će uprava ASA banke napraviti neki iskorak. Možda i nemaju kapacitet ali će uvijek biti pokrovitelj.
Nekako bi najbolje bilo angažovati ekipu koja je ranije bila na. Banjalučkoj berzi i oko nje. Bili su daleko efikasniji i praktičniji u svakom segmentu.
Za proteklih 20 godina sarajevskom berzom i institucijama su vladali kokošari sa mujom na čelu i to ja nikako ne mogu sažvakati. Toliko me smetaju izgubljene godine.Srećom ,prošlost je.
Uglavnom dolaze bolji dani a banke će sigurno postepeno davati više pažnje berzi odnosno ulaganju klijenata u vrijednosne papire.
Jedino što im zamjerim da nisu iskoristili svoj autoritet da poslože tržište kapitala odnosno Sarajevsku berzu pogotovo što su ujedno i suvlasnici berze.
Razumijem da su strane banke u protekloj deceniji bile dominantne na bh bankarskom tržištu i da im ne bi bilo mrsko aktivno učestvovati na posloženom tržištu kapitala ali nisu na sebe htjeli preuzeti ulogu ozbiljnog organizatora.
Logično, zašto bi mi kao stranci kada nećete vi domaći.
Bankama je svakako svejedno jer će svi finansijski aranžmani i kreditiranje ići preko njih a ne preko berze kao tržišta kapitala. A koristili su strana tržišta kapitala kao alokaciju viškova.
E sad, kako rekoh imam nadu da će uprava ASA banke napraviti neki iskorak. Možda i nemaju kapacitet ali će uvijek biti pokrovitelj.
Nekako bi najbolje bilo angažovati ekipu koja je ranije bila na. Banjalučkoj berzi i oko nje. Bili su daleko efikasniji i praktičniji u svakom segmentu.
Za proteklih 20 godina sarajevskom berzom i institucijama su vladali kokošari sa mujom na čelu i to ja nikako ne mogu sažvakati. Toliko me smetaju izgubljene godine.Srećom ,prošlost je.
Uglavnom dolaze bolji dani a banke će sigurno postepeno davati više pažnje berzi odnosno ulaganju klijenata u vrijednosne papire.
Re: Bankarski sektor
Ne znam ,ako su sposobni da organizuju tržište kapitala možda su sposobni i da ga uspavaju, što imamo sad. Za što bi bili zainteresovani da se iz depozita povuće nekoliko mlrd. EUR i preseli u dionice?.