Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ne postoje akcize vec samo akciza. Akciza je uvijek jednina, ne postoje plural- akcize. Kao što ne postoje PDV-ovi, tako ne postoje ni akcize
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Jednina ili plural nije tema ali eto.
Tek da održimo..... zadnja moja informacija je bila i da pored dodatne akcize na gorive ide i akciza na plin tj, propan-butan pa je onda to već novi momenat odnosno to je više n/d na koje ide akciza ali sad vidim da neće uvoditi akcizu na plin.
Tek da održimo..... zadnja moja informacija je bila i da pored dodatne akcize na gorive ide i akciza na plin tj, propan-butan pa je onda to već novi momenat odnosno to je više n/d na koje ide akciza ali sad vidim da neće uvoditi akcizu na plin.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Gramaticki ispravno recenopanzer wrote:Jednina ili plural nije tema ali eto.
Tek da održimo..... zadnja moja informacija je bila i da pored dodatne akcize na gorive ide i akciza na plin tj, propan-butan pa je onda to već novi momenat odnosno to je više n/d na koje ide akciza ali sad vidim da neće uvoditi akcizu na plin.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Kad bi Vlada upotrijebila svoju moć u obuzdavanju maloprodajnih cijena goriva onda bi akciza mogla da se ugradi i u postojeću cijenu jer sada imamo maloprodajne cijene koje su u rasponu od 0,25 KM po litru od pumpe do pumpe, a unutar iste grupacije čak i 0,15-0,20 KM (Hifa npr.) ovisno od lokacije pumpe.
lako se mogu izračunati ulazne cijene, troškovi i marža i vidjeti da naftaši odavno uzimaju "akcizu" sebi. Naravno Vlada to dopušta jer su to finansijeri njihovih stranaka.
lako se mogu izračunati ulazne cijene, troškovi i marža i vidjeti da naftaši odavno uzimaju "akcizu" sebi. Naravno Vlada to dopušta jer su to finansijeri njihovih stranaka.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
PDV je 17 %, a akcize na duhan, gorivo, alkoholna, gazirana pića....su različite.insider wrote:Ne postoje akcize vec samo akciza. Akciza je uvijek jednina, ne postoje plural- akcize. Kao što ne postoje PDV-ovi, tako ne postoje ni akcize
Pogrešno je govoriti o akcizama na gorivo ili neki drugi pojedinačni proizvod u množini, ali su akcize po iznosima različite, pa nije pogrešno upotijebiti u množini, zavisno od konteksta.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
proleter wrote:PDV je 17 %, a akcize na duhan, gorivo, alkoholna, gazirana pića....su različite.insider wrote:Ne postoje akcize vec samo akciza. Akciza je uvijek jednina, ne postoje plural- akcize. Kao što ne postoje PDV-ovi, tako ne postoje ni akcize
Pogrešno je govoriti o akcizama na gorivo ili neki drugi pojedinačni proizvod u množini, ali su akcize po iznosima različite, pa nije pogrešno upotijebiti u množini, zavisno od konteksta.
To znaci da imamo diferenciranu stopu PDV-a kao vecina nromalnih zemalja da bi govorili PDV-ovi? Koliko znam zemlje iz okruzenja koje imaju diferenciranu stopu ne govore PDV-ovi.
A pojam akcize definitvno ne postoji, osnovna ekonomska literatura to potvrdjuje.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
I ove sad akzize što se napalćiju na gorivu su nezakonite i nelegalne. Onaj ko je vlasnik puteva neka ih pravi sam kako zna i umije, a to s u ceste FBIH ili kompanija koja naplaćuje putarinu prilikom registracije auta. Tjst oni koji koriste te ceste plaćaju za to. Malo im je što im se to plaća, pa hoće i dodatne namete na gorivo. Pitanje: Zašto bi ja npr. plaćao finansiranje tamo nekih auto puteva u vlasništvu neke kompanije (sada Ceste FBiH, a kasnije ko zna?) kada i ne koristim te ceste nikako, a kad ih koristim za to mi naplate opet putarinu. Ako se ceste financiraju iz akciza tj. poreza, nameta itd. (da ih nazovem pravim imenom) , tj. pravi ih narod ili gradjani onda treba zabraniti bilo kakvo napalćivanje putarine na istim.
Ako će ih praviti neka kompanija ili "država" ( koja je isto tako kompanija ili korporacija) neka ih pravi iz vlastitog novca i onda neka naplaćuje putarinu na istim, a ne da troškove prebacuju na narod, a da taj isti narod opet plaća što se vozi putevima koje je sam isfinacirao.
Po toj logici onda svako može tražiti od naroda da mu napravi bilo što, pa da to što je taj narod napravio za to i plaća tamo nekome. A kakav robovski mentalitet ima narod u Bih ne bi me iznenadilo da uskoro "država" (čitaj: elita na vlasti) bude zahtjevala od naroda da financira gradnju stanova koje će im ta ista "država" kasnije izdavati ili prodavati.
Ako će ih praviti neka kompanija ili "država" ( koja je isto tako kompanija ili korporacija) neka ih pravi iz vlastitog novca i onda neka naplaćuje putarinu na istim, a ne da troškove prebacuju na narod, a da taj isti narod opet plaća što se vozi putevima koje je sam isfinacirao.
Po toj logici onda svako može tražiti od naroda da mu napravi bilo što, pa da to što je taj narod napravio za to i plaća tamo nekome. A kakav robovski mentalitet ima narod u Bih ne bi me iznenadilo da uskoro "država" (čitaj: elita na vlasti) bude zahtjevala od naroda da financira gradnju stanova koje će im ta ista "država" kasnije izdavati ili prodavati.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Država može i počesto treba uvoditi nove poreze akcize i sl. Ali ista ta država ima obavezu da prikupljena sredstva troši racionalno. Kod nas je potrošnja puno veći problem od novih nameta. Počev od njihovih ličnih privilegija, i privilegija svih onih koji su oko njih pa do nepotrebnih troškova koje prave kako bi ostali na vlasti i dodatnih pljački sredstava prikupljenih od poreza za koje nikad nećemo znati.
Kako rekoh konkretno u ovom slučaju niko nikad nije spomenuo niti misle spomenuti da će se npr 15 ili 20 godina nakon uvođenja namjenskih akciza za autoputeve te iste ukinuti. Kao što niko nije objasnio zašto je iznos dodatne akcize 15 pf. Nema proračuna odnosno potrebnog iznosa koji je potreban da je izmire mjesečne obaveze prema tim kreditima. Niti bilo šta slično.
Ali nas smrtno ozbiljni uvjeravaju da moramo uvesti.
Što se tiče samog teksta vezanog za plan pokretanja izgradnje preostalih dijelova autoputa, cilj mi je bio da ukažem na to da bi sklapanjem finansijske konstrukcije može doći i do jačeg angažovanja građevinskih firmi kao npr Cementare ili Dobojžuljevi i sl. jer oni kotiraju na berzi.
Kako rekoh konkretno u ovom slučaju niko nikad nije spomenuo niti misle spomenuti da će se npr 15 ili 20 godina nakon uvođenja namjenskih akciza za autoputeve te iste ukinuti. Kao što niko nije objasnio zašto je iznos dodatne akcize 15 pf. Nema proračuna odnosno potrebnog iznosa koji je potreban da je izmire mjesečne obaveze prema tim kreditima. Niti bilo šta slično.
Ali nas smrtno ozbiljni uvjeravaju da moramo uvesti.
Što se tiče samog teksta vezanog za plan pokretanja izgradnje preostalih dijelova autoputa, cilj mi je bio da ukažem na to da bi sklapanjem finansijske konstrukcije može doći i do jačeg angažovanja građevinskih firmi kao npr Cementare ili Dobojžuljevi i sl. jer oni kotiraju na berzi.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
zaboravi na to skoro nikada se ne dešava, da se porezi ukinu, poslije nekog vrijemena.
doduše treba priznati, da se baš u BIH desila jedna odnosno čak dvije pozitivne iznimke, na svjetskoj razini - ne samo ukidanje "kriznog poreza" nego još i poreza na dividendu u RSu
doduše treba priznati, da se baš u BIH desila jedna odnosno čak dvije pozitivne iznimke, na svjetskoj razini - ne samo ukidanje "kriznog poreza" nego još i poreza na dividendu u RSu
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Pa upravo to. Samo sa te strane čovjek mora biti protiv novog poreza.Jer ga neće nikad ukinuti.
I evo upravo nešto na tu temu:
I evo upravo nešto na tu temu:
Svi nivoi vlasti se hvale povećanjem broja zaposlenih uz pomoć “njihovih” subvencija. Koliko su ova povećanja realan prikaz ekonomskog napretka i koliko je to, zapravo, održivo?
- Nema toga u ekonomskoj doktrini. I to će se vrlo brzo pokazati. Ljudi neće više da rade za 400 KM i to se najbolje vidi kroz ove masovne odlaske. Uskoro ćemo mi postati sluge Hrvatske i Slovenije, jer i one gube radnu snagu. Neće apsolutno više niko da radi za 400 KM. Ljudi idu za boljim dohotkom, jer ovo je robovlasničko društvo. Radije idu nego da budu sirotinja i da rade za gazde. Svi oni koji kažu da ima ekonomskog napretka, lažu.
Diplome bez znanja
Ovdje je na sceni propast ekonomije, jer vlasti svojim mjerama ne postižu elemente ekonomskog razvoja. Oni samo raspoređuju javne prihode kako bi pokrili rashode i to je sve. Ustvari, radi se o odgovoru koji glasi “i svoja domovina ti je inostranstvo ako loše živiš”.
Da li bi stvaranje boljeg poslovnog ambijenta imalo isti efekt na broj zaposlenih i da li bi dugoročno to bilo bolje od sistema subvencioniranja, koji je ispolitiziran i koji se na kraju predstavlja kao uspjeh ove ili one vlade, odnosno stranke?
- Perspektiva u poslovnom ambijentu se ne može graditi na lokalnom tržištu radne snage. Zato je i Agenda propala na prvom zakonu koji reguliše tržište radne snage. Ponovo, oni lažu, nema napretka, jer i dalje se održava taj stranački klijentelizam. I jeste ovo pitanje i ekonomsko i političko i ima tu još mnogo pitanja na koje niko nema odgovor. Odgovor je odlazak ljudi iz zemlje, ljudi su poniženi pred tiranskom vlašću, a oni koji su shvatili kako funkcionisati u takvom sistemu, sada kupuju diplome bez znanja, za radna mjesta gdje se ništa ne radi.
Zakon o akcizama je nešto što se predstavlja kao pitanje “biti ili ne biti” u entitetima. Koliko je to zaista tako i jesu li male akcize, kako je to kazao premijer Novalić, razlog zašto BiH nema puteve?
- Pitanje zakona o akcizama doživljam u smislu nedostatka javnih investicija, gdje se po pravilu krade javni novac. Primjer “farbanih tunela” i “struganih asfalta” je pitanje nedostatka kriminala u desetinama miliona eura. Suština akciza je sasvim drugačija od onoga o čemu se govori. Radi se o visokim naknadama u sistemu indirektnog oporezivanja, koji je zamagljen niskom stopom PDV-a u tarifnom sistemu. Zašto? Jednostavno, jer visoka poreska opterećenja stvaraju visoku stopu utaje poreza. Kako objasniti da su najbogatiji upravo oni koji se bave prometom visokotarifnih proizvoda, dok država prodaje svoje benzinske pumpe, skladišta ili proizvodne pogone.
Ne bi me čudile i akcize za rudnike
Odgovor je jednostavan, jer pitanje akciza je osnova za utaju porezu. Izgovor za to su ceste, škole, domovi zdravlja, esencijalne liste, socijalne pomoći. To su obične laži. U principu, ne poznaje se suština poreskog sistema. Porezi su samo način raspodjele i redistribucije dohotka. Izgubljena je njihova ekonomska i stabilizaciona funkcija.
Kažete da je ovo samo još jedan od mehanizama krpljenja budžetskih rupa?
- Koliko god da date, oni bi to potrošili. Ne bi me čudilo da sljedeće uvedu akcizu za željeznicu, koja je propala ili akcizu za rudnike, koji su propali. Tim akcizama, zapravo, stanovništvo plaća dugove, odnosno greške vlasti. Jer, koliko su imali, mogli su napraviti cesta koliko hoćete. Čak 12 milijardi se ubere javnih prihoda, što je 48 posto bruto društvenog proizvoda. Zbog svega ovoga se pristupilo i oporezivanju dohotka koji je najosjetljiviji.
Šta se time želi postići?
- Prvo, želi se uništiti srednja klasa. Drugo, oporezovati svi oblici kapitalnih dobitaka. Treće, oprezovati topli obrok i karte u prevozu ili troškove prevoza vlastitim vozilom. Četvrto, uvesti tzv. sistem višestrukog oporezivanja sa elementima nadoporezivanja. Peto, napustiti tzv. sistem sintetičkog dohotka. Šesto, napustiti princip jedne stope koji se pokazao dobar u stvaranju tzv. poreskih oaza i sedmo, ono najgore, izostavljen je tretman doprinosa kroz jednu stopu za obavezno penziono osiguranje i smanjenje tzv. poreskog klina.
Pošto su javni prihodi i finansije Vaša specijalnost, možete li napraviti kratku ocjenu stanja? Koliko je nužno dovesti u red javne rashode?
- Pitanje javnih prihoda nije prioritetno pitanje u teoriji i praksi javnih finansija. Suštinsko pitanje je pitanje javnih rashoda. U sadašnjem modelu javni prihodi se gube u rashodnoj strani. To znači, oko najmanje 3 milijarde KM u javnim prihodima odlazi u 3 milijarde KM u javnim rashodima.
Svi su isti
To je upravo toliko koliko nam nedostaje u javnim investicijama koje bi bile generator razvoja. To je lako postići. U tom slučaju, sve bi bilo drugačije. Sve dok nije tako, ostaje ovo stanje. Očito da velikom broju političara ovo stanje odgovara, a za ovaj model nije potrebno mnogo. Međutim, postoji blokada i ona je razumljiva.
S obzirom na to da ste bili i politički aktivni, koliko je nužno ujedinjavanje ljevice u BiH kao odgovor nacionalističkim strankama koje vrlo lako nalaze zajedničke interese i jezik?
- Pitanje izbora u bh. političkom sistemu za birače postaje “isto”. Birači imaju pravilan odgovor da su “svi isti”. Ovdje ne postoje lijevi i desni. Narod je stvorio percepciju da su svi isti, jer i lijevi su krali kao i desni. Svi su se oprobali i postali isti. Retorika koju koriste i jedni i drugi je lažna. Da su lijevi, kad su došli na vlast, pohapsili desne, onda bismo možda mogli i napraviti razliku između njih, ali ovako teško. Stoga se bojim da nemamo rješenja problema, osim da se promijeni model, odnosno potrebna je nova javna politika. Ciljevi bi bili unaprijed postavljeni i svi bismo radili zajedno na ciljevima društva, a ne političke partije.