Elektroprivreda BIH

[brzi]

Mislio sam ne samo na TP nego i na inverter klime.
S prozora gledam dvije poslovne zgade koje se sad griju na TP a ranije nisu. Ako je COP 5 za svaki kWh dobiješ 5 kW toplote pa je kWh tolote iz TP oko 3 feninga, a iz plina ili peleta 12 ili 13 feninga.

[montypython]

Ja bih ipak bio oprezan sa uvođenjem TP. Neka prođe par godina da se vide iskustva ljubitelja trendova i gadgeta i konačni brojevi iz realnog života. Negdje vidjeh npr da taj koeficijent iskoristivost COP nije baš 5 tako da podaci mogu zavesti. Izgleda da jako pada sa temperaturom tako da je kod blagih temperatura zimi npr oko +10-15 C COP oko 3,8 dok je već oko -5 Celzijusa COP ispod 2,5. (imao sam taj dijagram negdje ali ne mogu da nađem sad). To mi se slaže sa tvrdnjama mnogih vlasnika da su troškovi sa TP još kako tako pod kontrolom dok je vani relativno toplo ali da čim temperatura osjetnije padne uređaj je sve manje koristan tako da kad je baš hladno kuću zagriju do 16-17 Stepeni i hodaju u troslojnoj odjeći ogrnuti dekama. Meni kome je hladno čim je ispod 25 ovo zvuči kao horor ali nismo svi isti. Treba biti vrlo oprezan sa ovim prije nego se masovnije uđe da ne bude kao sa solarima, malinama i smiljem. Ovo je priča za pumpe gdje se koristi vazduh, navodno su one gdje se buši u zemlju, u dubinu, značajno efikasnije ali su i mnogo skuplje. Dopuštam i da sam u krivu ali nema razloga zalijetati se u nepoznato bez detaljne provjere u praksi.

[Sabur2]

Izolacija. Kljucna rijec.
I imaš 27 ako želiš i kad je vani -20

[mikriza]

Evo ja se grijem na inverter zrak/zrak zadnjih 5g. Troškovi instalacije 3kvalitetna japanska invertera tad 5800KM, godišnji servis čišćenja 120-150KM. Stan 89m2, dobra izolacija, sjever BiH, godišnja potrošnja dodatno grijanje/hlađenje 500KM. Imam JPESR-a.
2021. 8588kWh
2022. 6000kWh
zadnjih 6mj 2842kWh (514,8KM ukupno računi sa svim što app prikazuje). To znači da sam u ovoj extremnijoj 2021. platio nešto oko 1500KM ukupno ili max. 700 na grijanje/hlađenje, porodica sa dvoje male djece.
COP -7 oko 2.6, -15 oko 2.0, svako ozbiljan zna da najveći broj sati zimi je temp -5 do 0 što je i prosječna temp., kad je COP oko 3 ili više.

[Sabur2]

Centralno grijanje bi te koštalo skor 2000 maraka godišnje na toj kvadraturi.
Ili bilo koja druga varijanta.
Tebi čak ni poskupljenje od 20% ne bi značajno udarilo po džepu sa grijanjem na invertere.
A mi svi drugi svake zime doživljavamo stresove od promjene cijene plina.

[one]

https://www.montelnews.com/news/1528479 ... in-october

[panzer]

izvoz na 880 miliona KM za prvih 9 mjeseci ove godine

[one]

Moreover, while the IEA report presents renewable energy as a pro-climate action, such energy projects can pose serious pollution risks.

For instance, while there are currently more than 500 million solar panels in the United States, tens of millions of solar panels are expected to be added in the coming years. Meanwhile, nothing has been done to make the industry fully recyclable, creating a question about the safe disposal of the panels.

Toxic chemicals in solar panels include cadmium telluride, lead, hexafluoroethane, and more. In addition, silicon tetrachloride, a chemical created as a byproduct of solar panel manufacturing, can cause severe irritation and burns to the skin and eyes.

Tossing solar panel waste in landfills presents a long-term risk to the environment as the toxic minerals and metals can end up seeping into the ground.

[panzer]

Mogu li i društvene struke, defektologija i to...

Prijedlog odluke o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i nominovanje članova Nadzornog odbora Privrednog društva JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ispred državnog kapitala

b) Prijedlog odluke o utvrđivanju kriterija za izbor i nominovanje članova Nadzornog odbora Privrednog društva JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ispred državnog kapitala

c) Prijedlog teksta Javnog konkursa za izbor i nominovanje članova Nadzornog odbora Privrednog društva JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ispred državnog kapitala

[brzi]

Gledam finansijske od 2013.
Ukupna iskazana dobit u ovih 10 godina je 153 miliona KM. Nijedna godina nije bila bez dobiti pa makar ona bila 500.000 KM.
Akumulirana dobit 2013. iznosila 234 miliona a na kraju prošle godine 175 miliona KM. Nije isplaćeno u tom periodu ni tih 153 miliona pa mi nije jasno gdje su alocirali dio dobiti. Normalno se koristi za isplatu dividende i pokrivanje gubitaka, kojih nije bilo.
Kratkoročne i dugoročne obaveze su bile 209 miliona a na kraju 2022. čak 605 miliona. Ima tu tih 200 miliona kredita ali opet su uvećane za 200 miliona KM. Ulaganja u rudnike su rasla sa 228 miliona na 574 miliona u 2017. pa su zbog otpisa smanjena na 400 miliona.
Rasla su i tekuća sredstva ( sa kratkoročnim potraživanjima ) sa 427 miliona na 571 milion, iako tu nije jasno koliko je od tih tekućih sredstava zarobljeno na računima rudnika.
U svakom slučaju potencijala ima ali uz bolje cijene struje i popravljanje stanja u rudnicima.