Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[panzer]

Da li mi nesvjesno zanemarujemo ove najave ili nakon milion najava dobrih vijesti nakon kojih ne bude ništa u ovo ne vjerujemo ni mrvice?

Gubitak povlaštenog carinskog režima koji Hrvatska ima s članicama Cefte, prije svega s najvažnijim trgovinskim partnerima Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, mogao bi rezultirati sa 3-4 tisuće izgubljenih radnih mjesta. Procjena dolazi iz poduzetničkih krugova, HUP-a i HGK, te analitičara, a vezana je uz očekivani pad plasmana i izvoza, ali i preseljenje proizvodnje iz Hrvatske prema jugoistoku. Bosanskohercegovačke vlasti s velikom pažnjom prate najave o premještanju proizvodnje upravo na njihov teritorij, a slično je i u Srbiji.
Adris čuva domaće

Mira iz Prijedora priprema se za preuzimanje proizvodnje Kraševa izvoznog asortimana, Franck je već proširio svoje pogone u Grudama, u Čitluku s velikim zanimanjem čekaju dolazak Gavrilovića koji bi uložio u lokalnu mesnu industriju. Iščekuje se i konačna odluka hrvatskog kapitalca Adrisa, najvećeg carinskog gubitnika, za kojega se također špekulira da će preseliti proizvodnju cigareta iz Istre u BiH jer 60 posto cigareta izrađenih u Kanfanaru popuše Srbi, Makedonci i stanovnici BiH. Prema špekulacijama za koje još nema potvrde iz Adrisa, proizvodnja cigareta namijenjena susjednim tržištima prebacila bi se u Banja Luku ili Mostar. Za razliku od većine drugih izvoznika, Adris ima kapital kojim se može strateški pozicionirati na Balkanu i jugoistoku Europe.

– TDR je u proteklih nekoliko godina prvi upozorio na probleme koje će, nakon ulaska Hrvatske u EU, imati hrvatske kompanije koje posluju na tržištima zemalja Cefte. Više puta smo, zajedno s drugim hrvatskim prehrambenim tvrtkama, apelirali da hrvatska Vlada u razgovorima s EU upozori na taj problem ne bi li Hrvatska zadržala postojeći carinski režim sa zemljama članicama CEFTE. Pregovaračke strane u tom procesu su EU i zemlje CEFTE, a ne hrvatske kompanije ili Vlada, ističe Predrag Grubić, direktor u Adris grupi. Adris grupa navodi da će godišnje za izvoz u zemlje Cefte plaćati 10 milijuna eura skuplje carine, ako kojim slučajem do 1. srpnja ne dođe do preokreta u carinskom režimu, ili ovdje izgubiti 130 radnih mjesta. Šanse za promjene nisu velike. Zemlje Cefte za većinu svojih proizvoda koje izvoze u EU imaju povlašten carinski tretman, ali taj reciprocitet ne vrijedi kad je riječ o proizvodnji iz EU koja se plasira na tržište Cefte. Na pitanje o preseljenju proizvodnje u BiH, iz Adrisa tek odgovaraju da je “prvenstveni cilj TDR-a sačuvati proizvodnju i radna mjesta u Hrvatskoj”.

– Mnoge će se tvrtke i proizvodnje naći u golemim problemima. Pogoršat će im se pozicija na našem strateškom tržištu, a male su im šanse da taj gubitak nadoknade plasmanom u EU – komentira Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu. Konditori će na izvoz u zemlje Cefte u prosjeku plaćati 15 do 18 posto carine, zbog čega bi mogli izgubiti i kupce i zaradu. Jedno od rješenja je preseljenje proizvodnje. Ima procjena da bi izvoz na to područje mogao pasti 20-tak posto.

Nije lako donijeti odluku

– Nije lako u ovim uvjetima odlučiti se o novoj investiciji, a da u isto vrijeme imate teškoće i probleme kod kuće – kaže Bilić.

Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Prebaci li izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu će se pojaviti višak. Istu dilemu prati i Zvečevo, jer će dio proizvodnje iz požeških pogona vjerojatno otići put Čapljine. Gavrilović će zapošljavati u Čitluku, a ne u Petrinji. Prosječna carina pri izvozu hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Srbiju povećat će se s 4,5 na 13,2 posto. Mnoge su tvrtke prijašnjih godina već otvorile ili kupile tvornice u Srbiji poput Vindije, Atlantica, Agrokora.

Izlaz iz Cefte donijet će pad BDP-a 0,4 posto

Izlaz iz Cefte donijet će pad BDP-a od 0,4 posto u ovoj godini, smatra Ekonomski institut. HNB pak ističe da će nakon ulaska u EU Hrvatska nastaviti izvoziti u BiH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine, a u tu skupinu proizvoda spadaju i pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.

[proleter]

Ma krasno.
Čitluk, Grude, Čapljina, Prijedor...sada se spominju Mostar i Banja Luka.
A Sarajeva i ostalog dijela federacije nigdje.
Investitori ne samo da SASE zaobilaze začepljenog nosa nego i svemu ostalom. Divota.

[panzer]

http://www.uino.gov.ba/download/Dokumen ... /CTBiH.pdf

Prema carinskim tarifama CEFTE i EU sa kojima imamo preferencijalne trgovine odnosno trgujemo bez carina većina roba je oslobođena carina tako da ovo "prebacivanje" proizvodnje neće biti u velikom obimu ali koliko god novih da se otvori pojačava BH ekonomiju.

Zašto Čitluk i Bl to neka razmišljaju vlasnici. Pretpostavljam da je u manje razvijenim mjestima lakše dobiti povlastice.

[Sabur2]

Nacelnici manjih opstina ce izvesti svakakve vratolomije da im neko otvori 50-100 radnih mjesta. Sve dok je u okviru zakona, to je u redu.

[panzer]

Preduzeće Pivara Tuzla završilo je poslovnu 2012. godinu sa gubitkom od 2,54 miliona KM, što je približno jednako gubitku zabilježenom godinu ranije, 2,49 miliona KM, pokazuje revidirani skraćeni poslovni izvještaj objavljen u dnevnoj štampi.
Društvo je lani ostvarilo veće prihode nego 2011. godine ali su na negativan rezultat uticali povećani rashodi.
Prihodi Pivare Tuzla u 2012. godini iznosili su 19,78 miliona KM u odnosu na 17,55 miliona KM prethodne godine, dok su rashodi povećani sa 20,05 miliona KM na 22,32 miliona KM.
Društvo ima 1.400.376 dionica nominalne vrijednosti 10,45 KM, a vlasnici više od 5% vrijednosnih papira su Sarajevska pivara 18,88%, Lider Pres Sarajevo d.o.o. 16,89%, ZIF BIG Investiciona grupa 11,15%, ZIF Naprijed 10,64%, Raiffeisen bank d.d. 6,92%, ZIF BOSFIN Sarajevo 5,42%, ZIF Prof Plus 5,0%.

Sa par smanjivanja kapitala u proteklom periodu, ovo meni više liči na smanjivanje udjela ostalih dioničara odnosno njihovo istiskivanje kroz neke korporativne radnje. Sa 46% MIMS ima većinu i može donositi odluke a ovi ostali će vremenom ići na prodaju svojih udjela.
Ukoliko ne bude onaj scenario prodaje pivare tuzlanskom Bingu.

[one]

ko je sada vlasnik banke?
Vlasnik vrijednosnih papira Raiffeisen Bank International AG sa ranijim učešćem u vlasništvu preko 66.67% nad vrijednosnim papirima s pravom glasa emitenta Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, smanjio je procentualno vlasništvo koje sad iznosi manje od 5% dionica s pravom glasa.

[one]

Ultimatum eurozone izazvao juriš na ciparske banke Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 16.03.2013. - 11:50:00
Zadnja izmjena: 16.03.2013. - 11:55:06
BRUXELLES - Vlasnici novca u ciparskim bankama će morati platiti dio računa za spašavanje Cipra od bankrota. Odluka Eurogrupe u Bruxellesu izazvala je gužvu pred spomenutim bankama gdje ljudi pokušavaju podići novac s računa. Brojni stanovnici Cipra pokušavali su ove subote (16.3.) podići novac sa svojih bankovnih računa. Došlo je i do gužve pred poslovnicama banaka koje su otvorene na ovaj dan. Službenici su tvrdili kako je online-sistem na kojem rade blokiran. Nakon izvjesnog vremena zatvorene su čak i poslovnice banaka koje bi danas trebale biti otvorene.

Tijekom protekle noći su zemlje članice eurozone donijele odluku da se u akciju spašavanja Cipra od bankrota moraju uključiti i privatni ulagači. Tako će sa svih privatnih računa na kojima se nalaze manji iznosi novca biti odbijeno 6,75 posto od ukupnog iznosa. Vlasnici računa na kojima se nalazi preko 100.000 eura morat će se odreći skoro desetine svog novca (9,9 posto). Skoro trećina svih računa u ciparskim banakama je u vlasništvu osoba koje nisu ciparski državljani. Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima.

Kako bi se izbjegao "juriš na banke", tokom protekle noći (15.3.) zamrznuti su iznosi na računima koji odgovaraju "udjelu u spašavanju od bankrota". Ciparski radio prenosi kako svi mogu podizati novac na bankomatima, ali samo do iznosa koja je "zamrznuta" (dakle 6,75 ili 9,9 posto od ukupne sume novca na računu).

Na ovaj način bi se trebalo prikupiti oko 5,8 milijardi eura, izjavio je šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nakon što su ministri financija zemalja monetarne unije na marginama summita EU postigli dogovor o mjerama za spas Cipra.

[montypython]

http://indikator.ba/ekonomija/trziste-k ... nes-nasdaq

Dakle vrhunski američki ekonomisti smatraju da rast možda još nije gotov iako su indeksi S&P DJ i Nasdaq rekordni ili blizu rekordnih a prosječni P/E je oko 14. Smatraju dakle da je dalji rast moguć jer „dionice nisu precijenjene u odnosu na druge vrste investicija“. Pa se kao primjer za to navodi činjenica da je prosječni dividendni prinos oko 2,19 % dok npr prinos na 10 godišnje državne obveznice donose 2 %. Tih 0,19 % razlike njima je dakle savim dovoljno da kažu da dionice nisu skupe.
Ne mogu a da ne uporedim ovo sa situacijom na SASE gdje ljudi nisu sigurni je li nešto vrijedi ili ne i kada dionice (npr Telecomi) imaju prinos od 9 % i čak viši dok se milijarde (o tome smo već govorili ali ovo je sjajna ilustracija te poente) nalaze na štednji u bankama uz 3-4 %. Kod Amerikanaca je i tih 0,19 % prilika za zaradu a kod nas nije ni 200%. To pokazuje stanje duha, (ne)znanja i koječega ovdje a pokazuje i zašto nam je ovako kako nam je.

[panzer]

Ja i dalje mislim da je ta ogromna štednja od naše afganistanske " dijaspore" i da nikad neće ulagati u dionice nego će sredstva aktivirati na potrošnju kada se svi ljudi vrate iz tih zemalja.

Što se tiče berze i kretanja cijena dionica ovdje je jedan citat iz drugog izvora koji pokazuje kako sve funkcioniše:

Prvo kupuje pametni novac, poznat i kao smart money. U doba njegove kupnje graf je skoro pa vodoravna crta. Onda se uključuju institucionalci, krivulja je otprilike kakvu smo mogli vidjeti u nekoliko što mainstream što medija za širu publiku. Onako, raste prilično okomito, odokativnom metodom uspinje se pod 75 stupnjeva. Negdje pri vrhu uskaču svi oni koji su godinama i sebi i drugima govorili da je burza prijevara, da pošten čovjek tu nema što raditi, da su tamo mutna posla…

Ono što ovim berzama treba su institucionalni ulagači tj. fondovi. Tek kada oni dođu imaćemo konkretan rast. Sličan mini primjer je na Bosnalijeku u predhodnim mjesecima i funkcionisao bi u potpunosti da nije Blekića, Kurbegovića i ostatka ekipe jer se cijena kontroliše. Da nema toga imali bi cijenu preko 20 KM.
Kada se pojavi više fondova na kupovnoj strani onda ovi domaći "usmjerivači" ne bi imali vremena stići na sve strane.

[montypython]

Ja i dalje mislim da je ta ogromna štednja od naše afganistanske " dijaspore" i da nikad neće ulagati u dionice nego će sredstva aktivirati na potrošnju kada se svi ljudi vrate iz tih zemalja.

Što se tiče berze i kretanja cijena dionica ovdje je jedan citat iz drugog izvora koji pokazuje kako sve funkcioniše:

Prvo kupuje pametni novac, poznat i kao smart money. U doba njegove kupnje graf je skoro pa vodoravna crta. Onda se uključuju institucionalci, krivulja je otprilike kakvu smo mogli vidjeti u nekoliko što mainstream što medija za širu publiku. Onako, raste prilično okomito, odokativnom metodom uspinje se pod 75 stupnjeva. Negdje pri vrhu uskaču svi oni koji su godinama i sebi i drugima govorili da je burza prijevara, da pošten čovjek tu nema što raditi, da su tamo mutna posla…

Ono što ovim berzama treba su institucionalni ulagači tj. fondovi. Tek kada oni dođu imaćemo konkretan rast. Sličan mini primjer je na Bosnalijeku u predhodnim mjesecima i funkcionisao bi u potpunosti da nije Blekića, Kurbegovića i ostatka ekipe jer se cijena kontroliše. Da nema toga imali bi cijenu preko 20 KM.
Kada se pojavi više fondova na kupovnoj strani onda ovi domaći "usmjerivači" ne bi imali vremena stići na sve strane.

Sto se tice porijekla novca na štednji mislim da tu ima svega. Bez obzira i na taj dio štednje koji spominješ, čak i da su namjerili po povratku odmah u potrošnju, u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu gdje ima ikakve ekonomske svijesti i poduzetničkog duha mogućnost da se zaradi 100 tinjak % za godinu dvije ne bi se mogla zamemariti, a planovi za potrošnju bi se privremeno odgodili. I nisam računao da će se to promijeniti samo navodim kakvo je stanje.
Što se tiče berze ne mogu se ne složiti, pretpostavljam da smo mi negdje u periodu post smart money faze samo što je i zbog političke krize a i zbog prisustva hobotnice u berzi i institucijama vlasti sve iščašeno i pomjereno tako da je faza ulaska institucionalaca još neizvjesna tako da se može desiti da smart money dobije neželjeno produženu priliku.
Domaći ZIFovi su mogli biti pokretač toga i igrati vrlo važnu ulogu. Međutim zbog isisavanja od strane DUFova to se ne događa i oni samo statiraju. Direktori u ZIFovima uzimaju svoje fixne plate, naknade za članstva u upravnim odborima i sl. DUFovi isisavaju ZIFove, štimaju se izvještaki o troškovima upravljanja ZIFovima da dođu na suludih 3,5 % od NAV, ljudi iz KOMVP sve to gledaju prekrštenih ruku itd.
Dakle na tu mogućnost puno ne računam i ovaj dio se može riješiti ili intervencijom SIPE, tužolaštva i slično gdje će se čitav taj krug razbiti i mnogi otići u zatvor (manje vjerovatno) ili da se dovede do kraja donošenje izmjena zakona o inv fondovima gdje bi se naknada DUFovima za upravljanje povezala za rezultate rada a ne za postotak od portfelja. Tad bi ZIFovi bili primorani da trguju i da poboljšavaju portfelj dakle da rade ono što im je smisao i suština postojanja. Kad bi to radili nelikvidnost bi bila praktično nemoguća kao i bilo kakvo štimanje cijena sa 100 dionica na dan.
Ne desi li se ništa od ovoga razbijanje postojećeg stanja je moguće i od strane stranih institucionalnih ulagača i većih kupaca (na SASE, sa prometom od 50 hiljada, svaki je kupac veliki). Stvarno mislim da bi na bilo kojoj dionici više od jednog ponuđača za kupnju dovelo do katapultiranja cijene a onda bi se uključili građani itd. Automatski bi bilo nemoguće bilo kakvo štimanje cijena čak mislim da bi se sadašnji štimači u kasnoj bull market fazi prebacili u štimače naviše vjerovatno bi priča tada bila "ma šteta vam je prodavati Telecom na 60, čuo sam da će ići preko 100"