Namjenska industrija
Re: Namjenska industrija
I ja sam raja. Može li meni neko prodati bar po 10 KM?
Re: Namjenska industrija
- Prihod nam je trocifren, profit je dvoicifren, primili smo i ove godine nove radnike i sasvim smo zadovoljni, kazao je Muratbegović.
Dobre poslovne rezultate Igman ima zahvaljujući proizvod koji je interesantan širom svijeta, ali i koji je kvalitetan.
- 2018. godina je u potpunosti zatvorena, a idemo i u proširenje proizvodnih linija, te smo sa jednom belgijskom kompanijom napravili ugovor, vrijednost investicije je oko sedam miliona eura, i proširujemo kapacitete na pištoljskoj municiji, istakao je Muratbegović.
Re: Namjenska industrija
Za raju je ta cijena kada prodaje, znaš ti dobro šta sam htio reći.panzer wrote:I ja sam raja. Može li meni neko prodati bar po 10 KM?
Pogledaj posljednje trgovanje , 21.09.2016 godine cijena 4,5o KM.
http://www.sase.ba/v1/Tr%C5%BEi%C5%A1te ... ol/PRDGRK3
Re: Namjenska industrija
Razumijem ali pitanje je da li bi prošao moj nalog od 10 KM. Doduše, vlasnika je dvadesetak i jedino bi direktni dogovor o kupovini prošao tako da tu nema anonimnih trgovanja.
Kad se moglo kupiti po 2,3 KM nisam se usudio jer su te firme bile u ne tako sjajnoj situaciji a budućnost im se nije nazirala.
Kad se moglo kupiti po 2,3 KM nisam se usudio jer su te firme bile u ne tako sjajnoj situaciji a budućnost im se nije nazirala.
Re: Namjenska industrija
Naravno da ne bi jer se već 4 godine na SASE sve obavlja po dogovoru i ispod stola i zato je SASE faktički mrtva ili kako je neki stranac još bolje rekao, lažna berza.panzer wrote:Razumijem ali pitanje je da li bi prošao moj nalog od 10 KM. Doduše, vlasnika je dvadesetak i jedino bi direktni dogovor o kupovini prošao tako da tu nema anonimnih trgovanja.
Kad se moglo kupiti po 2,3 KM nisam se usudio jer su te firme bile u ne tako sjajnoj situaciji a budućnost im se nije nazirala.
Re: Namjenska industrija
Sve nam je lažno ali radimo ono što najbolje znamo. Snalazimo se i improvizujemo.
Ponekad pokušaš nešto uraditi da ukažeš na pogrešne stvari konkretno na berzi ali odgovorni koji nemaju lični interes sa ovakvim stanjem nemaju ni sluha da nešto urade.
Za novi počatak je potreban novi mentalit ali hajde promijeni mentalitet. Dobrom dijelu ljudi i odgovara ovakva situacija.
Ponekad pokušaš nešto uraditi da ukažeš na pogrešne stvari konkretno na berzi ali odgovorni koji nemaju lični interes sa ovakvim stanjem nemaju ni sluha da nešto urade.
Za novi počatak je potreban novi mentalit ali hajde promijeni mentalitet. Dobrom dijelu ljudi i odgovara ovakva situacija.
Re: Namjenska industrija
Pretis na polugodištu sa preko 2 miliona KM dobiti. Onda bi do kraja godine mogao biti vrlo dobar rezultat.
Re: Namjenska industrija
Ulaganja je potrebno dosta ali već sad dobro zarađuju tako mogu odmah početi ulagati....
Nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević u razgovoru za Faktor navodi da bi posebno istaknuo firme Igman Konjic, Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće i ostale koje su se stabilizirale i uspostavile stabilniji sistem procesa proizvodnje uz zadovoljavanje normalnih potreba radnika koji rade.
- To znači redovna isplata plaća, doprinosa i svega što ide uz to, a to je najbolji znak da je firma stala na svoje noge. Te firme imaju prema mojim informacijama ugovore već za naredne godinu-dvije što je moćna stvar. Primijetio sam i da je Vlada FBiH postala fleksibilnija prema potencijalnim proizvođačima komponenti za municiju i oružje što je dobar impuls jer su svjetske potrebe za proizvodnom municije i naoružanja jako velike – pojašnjava Zečević.
Ono što navodi kao nedostatak je činjenica da ne postoji sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.
- To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.
Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.
- Ovdje treba doći do fuzionisanja svih raspoloživih resursa u BiH da bi taj projekat u neko dogledno vrijeme bio uspješno završen. Imali ste informaciju da ljudi u Tehničko-remontnom zavodu Hadžići rade na uspostavljanju proizvodnje ručnog bacača. To isto podrazumijeva da tu mora doći do uspostavljanja kooperacije na širem aspektu jer je to složen sistem i kad god treba neko oružje staviti na rame ljudi to podrazumijeva ekstremne uvjete za testiranje sistema i ne smije se desiti da dođe do bilo kakvog incidenta pri čemu može biti povrijeđen vojnik – pojašnjava Zečević.
Želi potaći firme da u većoj mjeri stipendiraju studente na Odsjeku za odbrambene tehnologije Mašinskog fakulteta u Sarajevu navodeći da to rijetko ko radi.
- Samo u jednom slučaju prije 5-6 godina kada je jedan od direktora Pretisa posjetio fakultet i pitao koga može stipendirati. To je raritet, ali ako vi sada ne počnete da razmišljate kada će vam trebati kadrovi za 3-4 godine, i vi ne pokušavate sad pripremati kadrove, onda niste ozbiljni – mišljenje je Zečevića.
Modernizacija fabrika
Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.
- Što se tiče Bratstva, ono treba da radi na modernizaciji postojećih minobacača koje imaju u smislu smanjenja mase primjenom novih tehnologija i materijala jer je to trend sada u svijetu. Govorim o minobacačima jer je to tehnološki lakše modernizirati u usporedbi sa artiljerijom za koju je potrebno dosta novca – ističe Zečević.
Kao primjer navodi i Pretis koji trenutno proizvodi minobacačke, artiljerijske i tenkovske projektile za čiju bi modernizaciju i kadrovsko ojačavanje bilo potrebno minimum 50-ak miliona eura.
- On je u stanju da proizvodi konvencionalnu municiju ali naprednu municiju ne može jer mu fale sredstva i jačanje kadrovske baze. Potrebno je napraviti i moderan poligon za testna ispitivanja. Što se tiče Binasa iz Bugojna on mora da modernizira svoje kapacitete, da se opremi modernijom opremom, kadrovski ojača da bi mogao da radi na razvoju upaljača sa povećanom zonom sigurnosti putem magniranja. Nama i dalje ostaje ključan problem da naša tvornica Vitezit iz Viteza koja je bila jedna od svjetski poznatih tvornica za proizvodnju goriva za minobacače i artiljerijske i raketne sisteme je sada potpuno devastirana. Zbog toga mi moramo uvoziti gorivo, a prije smo ga mi izvozili. Onda dolazimo u situaciju da smo zavisni od partnera koji nam prodaju gorivo ali nam ga mogu i uskratiti time ugrožavajući naše ugovore. Igman Konjic mora raditi na modernizaciji te da smanji upotrebu teških metala, ali i da ujedno poveća probojnu moć metaka jer je to trenutno trend u svijetu – pojašnjava profesor Zečević.
Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.
- Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a evo sada je Srbija uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.
Ono u čemu se svi naši sagovornici slažu jeste da je kadrovska politika Federalne vlade u namjenskoj industriji, domaćinski odnos direktora prema preduzećima kao i stručnost i marljivost bh. radnika doprinijela razvoju namjenske industrije. Ključno je da se razvoj nastavi i sljedeće godine, a tu će svakako najbitnije biti da nema opstrukcija od strane vlasti te da se zadrže trenutni klijenti i izvozna tržišta.
Profit vraćen firmama
Prvi korak na tom polju je već učinjen i cjelokupan profit od 30 miliona KM koji je ostvarila namjenska industrija vraćen je firmama.
- Oko 30 miliona KM koliko iznosi profit namjenske industrije, vraćen je ponovo firmama za njihov dalji rad i razvoj – istakao je Novalić.
Govoreći o izazovima ove braneš na nedavno održanom skupi, Novalić je još naglasio da je ovo jedna od industrija koja mora pratiti tehnološka dostignuća. Kada je riječ o radnoj snazi i specifičnim obukama u metalskoj industriji, kako je dodao, tu postoji izazov kako da se održi, unaprijedi i zadrži taj proizvodni kadar.
- Naime, taj obučeni kadar nije takav izašao iz škola, nego su firme u skladu sa svojim obukama osposobile potreban kadar koji moramo zadržati. Također, trebamo održati i nivo tehnologija s obzirom na svakodnevni napredak i u toj oblasti – kazao je Novalić.
Naglasio je pozitivne rezultate koje namjenska industrija ostavaruje u poslovanju, izvozu i zapošljavanju, ali i u smislu sigurnosti države.
Re: Namjenska industrija
Da li je u pitanju proizvodnja granata sa raketnim punjenjem ili je nešto novo ostaje da se vidi. "Javnost" pretpostavlja da su u pitanju puščane cijevi a imajući u vidu ko je ulagač, bilo bi logičnije.
Re: Namjenska industrija
Opet malo oko Pretisa....
Nominalno 3,5 KM po dionici. Na polugodištu 2,8 miliona KM dobiti a ukupno 4.253.000 dionica. Ako bi se nastavila slična profitabilnost i do kraja 2017. firma bi imala bar 5,5 miliona KM dobiti.
Ne zna se koliki je potencijal odnosno koliko u narednim godinama firma može imati prometa i dobiti. Nema nekog perioda sa kojim bi se moglo upoređivati.
I sad je pitanje, da li je ova cijena dobra za ulaz.
Nominalno 3,5 KM po dionici. Na polugodištu 2,8 miliona KM dobiti a ukupno 4.253.000 dionica. Ako bi se nastavila slična profitabilnost i do kraja 2017. firma bi imala bar 5,5 miliona KM dobiti.
Ne zna se koliki je potencijal odnosno koliko u narednim godinama firma može imati prometa i dobiti. Nema nekog perioda sa kojim bi se moglo upoređivati.
I sad je pitanje, da li je ova cijena dobra za ulaz.