Nagli pad proizvodnje iza 12 sati. Ili im je to planirano ili se nešto desilo.
http://www.nosbih.ba/graph/combinedgraph.aspx?langid=bh
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
JP EPBiH investira 9, 6 miliona KM u izgradnju tunela „Ribnica“ u RMU ¨Kakanj¨
JP Elektroprivreda BiH u procesu dokapitalizacije RMU ¨Kakanj¨, finansira izgradnju tunela „Ribnica“ vrijednosti 9.650.817,00 KM. Ugovor o izgradnji tunela, 03. oktobra 2013. godine u prostorijama RMU ¨Kakanj¨, potpisali su Mirsad Jašarspahić, direktor RMU ¨Kakanj¨ i Džemal Hasković, direktor Konzorcija ¨Džekos¨, izvođača radova.
Potpisivanju Ugovora su prisustvovali dr. Elvedina Grabovice, generalni direktor JP EPBiH i Senada Sarajlića, izvršni direktor za proizvodnju.
Tunel ¨Ribnica¨ je prvi objekat koji će se graditi s ciljem formiranja glavnog odlagališta Površinskog kopa „Vrtlište“.
Dr.Grabovica je nakon potpisivanja Ugovora čestitao Upravi RMU ¨Kakanj¨ na početku realizacije projekta na koji se čekalo više decenija.
¨JP EPBiH će u procesu dokapitalizacije u RMU ¨Kakanj¨ uložiti ukupno 66, 9 miliona KM. Sa današnjim potpisivanjem Ugovora o izgradnji tunela „Ribnica“ ukupna vrijednost ugovorenih i najvećim dijelom realizovanih ulaganja u kakanjski rudnik iznosi 31, 4 miliona KM. U narednom periodu za RMU ¨Kakanj¨ biće nabavljena širokočelna oprema, potrebna mehanizacija, mašina za izradu jamskih prostorija i druga oprema“ - rekao je dr. Elvedin Grabovica, generalni direktor JP EPBiH
Ukupna dužina tunela kojim će se osigurati dugoročna eksploataciju uglja na PK Vrtlište je 2.888 metara. S obzirom na to da je glavno odlagalište Površinskog kopa „Vrtlište“ planirano na rubu kopa u dolini rijeke Ribnice, izgradnjom tunela će biti izmješten tok rijeke. S ciljem izmještanja toka rijeke, koja će se kod mjesta Tičići ulijevati u rijeku Bosnu, osim tunela biće izgrađeno nekoliko hidrotehničkih objekata .
Govoreći o značaju izgradnje tunela „Ribnica“ za RMU ¨Kakanj¨, Mirsad Jašarspahić, direktor RMU ¨Kakanj¨ je rekao: ¨Konačno, poslije toliko vremena, izgradnjom tunela počinjemo stavrati uslove da se Površinski kop vrati primjerima školskog otkopavanja uglja površinskim metodama. Uprava Elektroprivrede BiH i Uprava Rudnika „Kakanj“, obezbjedile su uslove za izgradnju ovog kapitalnog objektu za Rudnik ali i za proizvodnju električne energije u Termoelektrani „Kakanj“.
Glavno odlagalište Površinskog kopa „Vrtlište“ nakon izgradnje primaće oko 60 miliona kubnih metara jalovih masa.
JP Elektroprivreda BiH u procesu dokapitalizacije RMU ¨Kakanj¨, finansira izgradnju tunela „Ribnica“ vrijednosti 9.650.817,00 KM. Ugovor o izgradnji tunela, 03. oktobra 2013. godine u prostorijama RMU ¨Kakanj¨, potpisali su Mirsad Jašarspahić, direktor RMU ¨Kakanj¨ i Džemal Hasković, direktor Konzorcija ¨Džekos¨, izvođača radova.
Potpisivanju Ugovora su prisustvovali dr. Elvedina Grabovice, generalni direktor JP EPBiH i Senada Sarajlića, izvršni direktor za proizvodnju.
Tunel ¨Ribnica¨ je prvi objekat koji će se graditi s ciljem formiranja glavnog odlagališta Površinskog kopa „Vrtlište“.
Dr.Grabovica je nakon potpisivanja Ugovora čestitao Upravi RMU ¨Kakanj¨ na početku realizacije projekta na koji se čekalo više decenija.
¨JP EPBiH će u procesu dokapitalizacije u RMU ¨Kakanj¨ uložiti ukupno 66, 9 miliona KM. Sa današnjim potpisivanjem Ugovora o izgradnji tunela „Ribnica“ ukupna vrijednost ugovorenih i najvećim dijelom realizovanih ulaganja u kakanjski rudnik iznosi 31, 4 miliona KM. U narednom periodu za RMU ¨Kakanj¨ biće nabavljena širokočelna oprema, potrebna mehanizacija, mašina za izradu jamskih prostorija i druga oprema“ - rekao je dr. Elvedin Grabovica, generalni direktor JP EPBiH
Ukupna dužina tunela kojim će se osigurati dugoročna eksploataciju uglja na PK Vrtlište je 2.888 metara. S obzirom na to da je glavno odlagalište Površinskog kopa „Vrtlište“ planirano na rubu kopa u dolini rijeke Ribnice, izgradnjom tunela će biti izmješten tok rijeke. S ciljem izmještanja toka rijeke, koja će se kod mjesta Tičići ulijevati u rijeku Bosnu, osim tunela biće izgrađeno nekoliko hidrotehničkih objekata .
Govoreći o značaju izgradnje tunela „Ribnica“ za RMU ¨Kakanj¨, Mirsad Jašarspahić, direktor RMU ¨Kakanj¨ je rekao: ¨Konačno, poslije toliko vremena, izgradnjom tunela počinjemo stavrati uslove da se Površinski kop vrati primjerima školskog otkopavanja uglja površinskim metodama. Uprava Elektroprivrede BiH i Uprava Rudnika „Kakanj“, obezbjedile su uslove za izgradnju ovog kapitalnog objektu za Rudnik ali i za proizvodnju električne energije u Termoelektrani „Kakanj“.
Glavno odlagalište Površinskog kopa „Vrtlište“ nakon izgradnje primaće oko 60 miliona kubnih metara jalovih masa.
Re: Elektroprivreda BIH
Jel tko primio dividendu, rok isplate je bio 40 dana od održavanja skupštine koja je bila 26.06.13.
Re: Elektroprivreda BIH
Isplaćena početkom septembra. Svaki dan po jedna banka.
Re: Elektroprivreda BIH
Ja jos nisam dobio uplatu (pro credit).
Kako su rijesili slucaj sudske presude koju je kreso dobio i odluke prethodnih nadzornih odbora koje su proglasene nelegalnim?
Kako su rijesili slucaj sudske presude koju je kreso dobio i odluke prethodnih nadzornih odbora koje su proglasene nelegalnim?
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Elektroprivreda BIH
Elvedin Grabovica, direktor EP BiH: Zaposlit ćemo hiljade radnika
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) počet će naredne godine realizaciju investicija ukupne vrijednosti dvije milijarde konvertibilnih maraka (1,02 milijarde eura), potvrdio je za agenciju Anadolija direktor EPBiH Elvedin Grabovica, što je, po njemu, velika šansa za Bosnu i Hercegovinu i njenu privredu.
On ističe da je energetski sektor šansa ne samo za BiH već i zemlje regiona, te da bi se iz ovog dijela svijeta mogla izvoziti struja za Evropu, što i sada dijelom činjenica.
"Ako mi u BiH igdje imamo potencijal, to je energetski sektor. Imate zemlje koje jednostavno trebaju energiju, ali ne mogu da je proizvode. Imate EU regulative koje nameću obnovljive izvore, dakle, kvote energije koje moraju biti iz obnovljivih izvora energije, i upravo tu mi moramo gledati svoju šansu", započinje Grabovica.
Podsjećajući na riječi kako ''ekonomija nije sve, ali da je sve bez ekonomije – ništa'', naglašava da bez ekonomije i pametnog ulaganja u energetski sektor ''teško možemo računati na opstojnost države''. Zato apelira da i pozitivne vijesti u BiH napokon budu vijesti i da se podrži svako nastojanje za ekonomski prosperitet zemlje.
Vjeruje da investicije u energetskom sektoru mogle biti zamajac razvoja Bosne i Hercegovine. EPBiH ima šansi da bude zamajac razvoja, jer je ta kompanija na prvom polugodištu ostvarila dobit od 22 miliona KM (11,2 miliona eura), a još veća dobit se očekuje krajem ove godine. Također, ove godine se očekuje rekordan prihod EPBiH od njenog postanka do danas, a to je prelazak milijardu maraka prihoda!
"'Kada kažete da su naše tri kapitalne investicije vrijedne cca. dvije milijarde KM investicija u realni sektor, jasno je da će to donijeti novu vrijednost i novac. To puno toga govori za našu privredu. Neke procjene su da bi na ovim projektima bilo angažirano između 2.000 do 3.000 ljudi koji bi bili angažirani samo na građevinskoj operativi. Najznačajnija vrijednost ovih projekata je apsolutna ekonomska neovisnost i, također, zadržavanje pozicije energetskog lidera u regionu. Osim toga, ukoliko ne bi išli u ove projekte za pet do sedam godina, BiH bi od izvoznika energije postala njen uvoznik i ne bi držala kontrole u svojim rukama. Ovo su projekti koji nemaju alternativu", priča Grabovica.
Direktor EP BiH je objasnio da je ta kompanija fokusirala na tri kapitalna projekta.
"To su blok 7 Termoelektrane (TE) 'Tuzla', procijenjene vrijednosti 1,5 milijardu KM, Hidroelektrana (HE) 'Vranduk' vrijednosti 120 miliona KM (61,4 miliona eura) i vjetorpark (VE) 'Podveležje' kod Mostara, također, 120 miliona KM procijenjene vrijednosti. To su tri paralelna procesa i projekta koje mi intenzivno radimo i praktično dovodimo do kraja. Potrošili smo puno vremena da prođemo komplicirane administrativne procedure gdje smo zatekli puno priče o tim projektima, a malo urađenog posla, tako da već dvije i po godine radimo na prikupljanju potrebne dokumentacije i zatvaranju finansijske konstrukcije", govori Grabovica.
Dodaje kako će projekt HE ''Vranduk'' biti finansiran preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a vjetropark Podveležje preko KFE.
"Očekujemo raspisivanje tendera negdje u januaru iduće godine za oba projekta. Nakon raspisivanja tendera i izbora najpovoljnijeg ponuđača ja očekujem početkom naredne građevinske sezone i početka radova na tim projektima, dakle, što se tiče vejtroparka Podveležje i HE 'Vranduk'. Kad je riječ o bloku 7 TE 'Tuzla', najvećeg i najznačajnijeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini, što govori i visina investicije, mi smo na transparentan način prikupili 12 pretkvalifikacionih ponuda. Poslije toga, kvalifikacije su prošle tri ponude, a na kraju su ostale dvije. To su kineski konzorcij (China Gezhouba Group i kompanija Guandong Electric Power Design, op.a) i japanski Hitachi sa kojima se pregovara", kazao je čelnik Elektroprivrede BiH.
Poziv turskim privrednicima da investiraju
Nadalje, Grabovica priznaje da je najviše turskih privrednika u posljednje vrijeme ostvarilo kontakte sa Elektroprivredom BiH u pogledu raznih vrsta suradnje, ali da, nažalost, nijedan posao nije doveden do kraja. Pozvao je turske privrednike da se zainteresiraju za energetske investicije u BiH.
"Na tim ljudima se vidi da bi oni željeli da investiraju u BiH. Pored ekonomskog interesa, vidljivo je da tu postoji želja za stvaranje konekcija, želja i da nam se pomogne. Ali, zbog naših procedura i administracije, nismo nikada uspjeli... Mi očekujemo i spremni smo za suradnju. Želimo biti partneri sa Turskom. EPBiH ima ogromne energetske potencijale, no nijedna od elektroprivreda na Balkanu nije u mogućnosti da samostalno gradi te projekte. Mora se u budućnosti opredjeljivati za stratešku saradnju sa nekim ko ima kapital, znanje, volju i rizik da uđe u jedno ovakvu, nažalost, još neuređenu zemlju. Slažem se da Turska ima sve to", tvrdi Grabovica.
Naglašavajući da su otvorena vrata za investiranje turskih kompanija u energetski sektor, on se prisjetio obraćanja turskog ministra vanjskih poslova dr. Ahmeta Davutoglua na Croatia Foruma u Dubrovniku prošle sedmice.
"Ostalo mi je upečatljivo to kada je ministar Davutoglu rekao da je Kemal-paša Ataturk upravo uz pomoć energetike pokrenuo ponovni razvoj Republike Turske, a da je do tada bilo po staroj izreci da 'voda prolazi, a Turci gledaju'. Tako ne treba biti sada i tu je ministar Davutoglu u pravu. Zbog toga je, vjerujem, postojao veliki interes turskih investitora, ali smo malo toga uradili. No, naša vrata su otvorena", poručio je Grabovica.
Objašnjavajući proceduru koja mora biti zadovoljena, najavljuje da će nakon ''ujednačavanja tehničko-tehnoloških finansijskih uvjeta'' izaći pred Vladu Federacije BiH koja treba dati odobrenje za model gradnje.
"Nakon što dobijemo odobrenje za model, onda idemo u finalno tenderisanje i davanje ponuda. Krajem ove i početkom iduće očekujem izbor najpovoljnijeg ponuđača, a zatim slijedi ugovaranje i početak gradnje iduće godine", otkrio je.
Prema njegovim riječima, energetski sektor je šansa za integrativne procese u cijeloj regiji, odnosno za stvaranje regionalne saradnje u ekonomiji.
"Pored toga što može biti zamajac za sve druge privredne aktivnosti, pored tih benefita kroz ekonomske multiplikatore koje donose ovi projekti, energetika može biti regionalna poveznica, impuls međudržavnoj saradnji u pokretanju privrede na Balkanu. Najbolji primjer je novi projekt 'Srednja Drina' koji se prvobitno trebao realizirati između Srbije, bh. entiteta Republika Srpska (RS) i Italije. Posljednji dogovor lidera SDP-a i SNSD-a Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika po prvi puta daje šansu za tu međudržavnu saradnju. Meni je drago da smo mi pozvani da zajedno sa RS i Srbijom učestvujemo u projektu sa nekim ko će nam donijeti finansijsku konstrukciju, donijeti kapital, instalirati to, tri puta skuplje od nas to plaćati i poslije 15 godina ostaviti nam sve u trajno vlasništvo", rekao je Grabovica.
Objašnjava da je Italija zbog nemogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uslovno prisiljena u ovom regionu tražiti uslove gdje će izgraditi energetske kapacitete, a sve kako bi ispunila EU kvote za obnovljive izbore energije.
''Mi dio struje proizvodimo za Evropu, mi 20 posto naših kapaciteta već izvozimo i izvozit ćemo'', ističe on.
"Želimo povećati primanja rudara"
Govoreći o položaju rudara u okviru Koncerna, na čijem je čelu EPBiH, Grabovica još kaže da se ide u pravcu povećanja investicija, ali i primanja rudara u doglednoj budućnosti. Uprava je, kako podvlači, intezivirala razgovore i poduzela sve napore ''da poboljšamo uvjete rada rudara''.
"Naše komisije zajedno sa sindikatima rudara i predstavnicima rudnika rade na izradi novih pravilnika koji će izvršiti redistribuciju tih dohodak sa neproizvodnih na proizvodne radnike. Dakle, ići će smanjivanje neproizvodnim i povećanje proizvodnim radnicima. To je isto jedan proces koji se ne može završiti preko noći, ali trenutno je to u fazi provođenja", smatra on.
No, kako veli, ono što su obećali bh. rudarima, to je i ispunjeno.
"A to je da smo izjednačili topli obrok i regres na nivou Koncerna, dakle, radnicima Elektroprivrede BiH i rudnicima. Zatekli smo tek nekih 12 miliona KM (6,1 milion eura) investicija u rudnike, a sada smo prešli taj iznos za preko 100 miliona KM. Dakle, naše investicije u rudnike iznose 105 miliona KM (53,7 miliona KM) , što je osnovni preduvjet poboljšanja uvjeta rada modernizacijom opreme i povećanjem produktivnosti, a samim time to su uvjeti za povećanje primanja rudara", govori Grabovica.
Koncern da izađe na zelenu granu
Kada se primanja u rudarskom sektoru uporede sa primanjima u nekim drugim oblastima, može se, kako kaže, reći da su ona solidna, ali samo dok se ne siđe u jamu i vidi kakvi si zaista tamo uvjeti.
"Bez obzira koliko vi investirali, ti ljudi zavređuju više. Ti ljudi uvijek zavređuju više. To nisu ljudi, za razliku od radnika u nekim drugim granama, koji traže socijalnu pomoć. To su ljudi koji traže i hoće da žive od svog rada. I mi smo im to i obećali i uradit ćemo sve od sebe da oni dobiju modernu opremu, da budu otvoreni za kompletan plasman i da viškove sredstava koje ostvare produktivnošću preusmjere u poboljšanje svog standarda", napominje on.
Podsjeća da je zatekao ogromne gubitke u Koncernu i da se oni svake godine u mnogome smanjuju. Sada su na nivou od 40 miliona KM. Vjeruje da će ove godine biti manji i da će 2014. godine Koncer ''izaći na zelenu granu'', iako je težak proces. Napominje kako ima podršku rudara, ali onih pravih.
"Za dvije godine smo povećali investicije sa 12 na preko 100 miliona KM. Trenutno imamo preko 50 miliona KM u procesu nabavke. To je ono na čemu mi ustvari insistiramo", naglasio je, priznajući da se ''investirati moglo i brže i više'', ali da su problem komplicirane procedure.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) počet će naredne godine realizaciju investicija ukupne vrijednosti dvije milijarde konvertibilnih maraka (1,02 milijarde eura), potvrdio je za agenciju Anadolija direktor EPBiH Elvedin Grabovica, što je, po njemu, velika šansa za Bosnu i Hercegovinu i njenu privredu.
On ističe da je energetski sektor šansa ne samo za BiH već i zemlje regiona, te da bi se iz ovog dijela svijeta mogla izvoziti struja za Evropu, što i sada dijelom činjenica.
"Ako mi u BiH igdje imamo potencijal, to je energetski sektor. Imate zemlje koje jednostavno trebaju energiju, ali ne mogu da je proizvode. Imate EU regulative koje nameću obnovljive izvore, dakle, kvote energije koje moraju biti iz obnovljivih izvora energije, i upravo tu mi moramo gledati svoju šansu", započinje Grabovica.
Podsjećajući na riječi kako ''ekonomija nije sve, ali da je sve bez ekonomije – ništa'', naglašava da bez ekonomije i pametnog ulaganja u energetski sektor ''teško možemo računati na opstojnost države''. Zato apelira da i pozitivne vijesti u BiH napokon budu vijesti i da se podrži svako nastojanje za ekonomski prosperitet zemlje.
Vjeruje da investicije u energetskom sektoru mogle biti zamajac razvoja Bosne i Hercegovine. EPBiH ima šansi da bude zamajac razvoja, jer je ta kompanija na prvom polugodištu ostvarila dobit od 22 miliona KM (11,2 miliona eura), a još veća dobit se očekuje krajem ove godine. Također, ove godine se očekuje rekordan prihod EPBiH od njenog postanka do danas, a to je prelazak milijardu maraka prihoda!
"'Kada kažete da su naše tri kapitalne investicije vrijedne cca. dvije milijarde KM investicija u realni sektor, jasno je da će to donijeti novu vrijednost i novac. To puno toga govori za našu privredu. Neke procjene su da bi na ovim projektima bilo angažirano između 2.000 do 3.000 ljudi koji bi bili angažirani samo na građevinskoj operativi. Najznačajnija vrijednost ovih projekata je apsolutna ekonomska neovisnost i, također, zadržavanje pozicije energetskog lidera u regionu. Osim toga, ukoliko ne bi išli u ove projekte za pet do sedam godina, BiH bi od izvoznika energije postala njen uvoznik i ne bi držala kontrole u svojim rukama. Ovo su projekti koji nemaju alternativu", priča Grabovica.
Direktor EP BiH je objasnio da je ta kompanija fokusirala na tri kapitalna projekta.
"To su blok 7 Termoelektrane (TE) 'Tuzla', procijenjene vrijednosti 1,5 milijardu KM, Hidroelektrana (HE) 'Vranduk' vrijednosti 120 miliona KM (61,4 miliona eura) i vjetorpark (VE) 'Podveležje' kod Mostara, također, 120 miliona KM procijenjene vrijednosti. To su tri paralelna procesa i projekta koje mi intenzivno radimo i praktično dovodimo do kraja. Potrošili smo puno vremena da prođemo komplicirane administrativne procedure gdje smo zatekli puno priče o tim projektima, a malo urađenog posla, tako da već dvije i po godine radimo na prikupljanju potrebne dokumentacije i zatvaranju finansijske konstrukcije", govori Grabovica.
Dodaje kako će projekt HE ''Vranduk'' biti finansiran preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a vjetropark Podveležje preko KFE.
"Očekujemo raspisivanje tendera negdje u januaru iduće godine za oba projekta. Nakon raspisivanja tendera i izbora najpovoljnijeg ponuđača ja očekujem početkom naredne građevinske sezone i početka radova na tim projektima, dakle, što se tiče vejtroparka Podveležje i HE 'Vranduk'. Kad je riječ o bloku 7 TE 'Tuzla', najvećeg i najznačajnijeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini, što govori i visina investicije, mi smo na transparentan način prikupili 12 pretkvalifikacionih ponuda. Poslije toga, kvalifikacije su prošle tri ponude, a na kraju su ostale dvije. To su kineski konzorcij (China Gezhouba Group i kompanija Guandong Electric Power Design, op.a) i japanski Hitachi sa kojima se pregovara", kazao je čelnik Elektroprivrede BiH.
Poziv turskim privrednicima da investiraju
Nadalje, Grabovica priznaje da je najviše turskih privrednika u posljednje vrijeme ostvarilo kontakte sa Elektroprivredom BiH u pogledu raznih vrsta suradnje, ali da, nažalost, nijedan posao nije doveden do kraja. Pozvao je turske privrednike da se zainteresiraju za energetske investicije u BiH.
"Na tim ljudima se vidi da bi oni željeli da investiraju u BiH. Pored ekonomskog interesa, vidljivo je da tu postoji želja za stvaranje konekcija, želja i da nam se pomogne. Ali, zbog naših procedura i administracije, nismo nikada uspjeli... Mi očekujemo i spremni smo za suradnju. Želimo biti partneri sa Turskom. EPBiH ima ogromne energetske potencijale, no nijedna od elektroprivreda na Balkanu nije u mogućnosti da samostalno gradi te projekte. Mora se u budućnosti opredjeljivati za stratešku saradnju sa nekim ko ima kapital, znanje, volju i rizik da uđe u jedno ovakvu, nažalost, još neuređenu zemlju. Slažem se da Turska ima sve to", tvrdi Grabovica.
Naglašavajući da su otvorena vrata za investiranje turskih kompanija u energetski sektor, on se prisjetio obraćanja turskog ministra vanjskih poslova dr. Ahmeta Davutoglua na Croatia Foruma u Dubrovniku prošle sedmice.
"Ostalo mi je upečatljivo to kada je ministar Davutoglu rekao da je Kemal-paša Ataturk upravo uz pomoć energetike pokrenuo ponovni razvoj Republike Turske, a da je do tada bilo po staroj izreci da 'voda prolazi, a Turci gledaju'. Tako ne treba biti sada i tu je ministar Davutoglu u pravu. Zbog toga je, vjerujem, postojao veliki interes turskih investitora, ali smo malo toga uradili. No, naša vrata su otvorena", poručio je Grabovica.
Objašnjavajući proceduru koja mora biti zadovoljena, najavljuje da će nakon ''ujednačavanja tehničko-tehnoloških finansijskih uvjeta'' izaći pred Vladu Federacije BiH koja treba dati odobrenje za model gradnje.
"Nakon što dobijemo odobrenje za model, onda idemo u finalno tenderisanje i davanje ponuda. Krajem ove i početkom iduće očekujem izbor najpovoljnijeg ponuđača, a zatim slijedi ugovaranje i početak gradnje iduće godine", otkrio je.
Prema njegovim riječima, energetski sektor je šansa za integrativne procese u cijeloj regiji, odnosno za stvaranje regionalne saradnje u ekonomiji.
"Pored toga što može biti zamajac za sve druge privredne aktivnosti, pored tih benefita kroz ekonomske multiplikatore koje donose ovi projekti, energetika može biti regionalna poveznica, impuls međudržavnoj saradnji u pokretanju privrede na Balkanu. Najbolji primjer je novi projekt 'Srednja Drina' koji se prvobitno trebao realizirati između Srbije, bh. entiteta Republika Srpska (RS) i Italije. Posljednji dogovor lidera SDP-a i SNSD-a Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika po prvi puta daje šansu za tu međudržavnu saradnju. Meni je drago da smo mi pozvani da zajedno sa RS i Srbijom učestvujemo u projektu sa nekim ko će nam donijeti finansijsku konstrukciju, donijeti kapital, instalirati to, tri puta skuplje od nas to plaćati i poslije 15 godina ostaviti nam sve u trajno vlasništvo", rekao je Grabovica.
Objašnjava da je Italija zbog nemogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uslovno prisiljena u ovom regionu tražiti uslove gdje će izgraditi energetske kapacitete, a sve kako bi ispunila EU kvote za obnovljive izbore energije.
''Mi dio struje proizvodimo za Evropu, mi 20 posto naših kapaciteta već izvozimo i izvozit ćemo'', ističe on.
"Želimo povećati primanja rudara"
Govoreći o položaju rudara u okviru Koncerna, na čijem je čelu EPBiH, Grabovica još kaže da se ide u pravcu povećanja investicija, ali i primanja rudara u doglednoj budućnosti. Uprava je, kako podvlači, intezivirala razgovore i poduzela sve napore ''da poboljšamo uvjete rada rudara''.
"Naše komisije zajedno sa sindikatima rudara i predstavnicima rudnika rade na izradi novih pravilnika koji će izvršiti redistribuciju tih dohodak sa neproizvodnih na proizvodne radnike. Dakle, ići će smanjivanje neproizvodnim i povećanje proizvodnim radnicima. To je isto jedan proces koji se ne može završiti preko noći, ali trenutno je to u fazi provođenja", smatra on.
No, kako veli, ono što su obećali bh. rudarima, to je i ispunjeno.
"A to je da smo izjednačili topli obrok i regres na nivou Koncerna, dakle, radnicima Elektroprivrede BiH i rudnicima. Zatekli smo tek nekih 12 miliona KM (6,1 milion eura) investicija u rudnike, a sada smo prešli taj iznos za preko 100 miliona KM. Dakle, naše investicije u rudnike iznose 105 miliona KM (53,7 miliona KM) , što je osnovni preduvjet poboljšanja uvjeta rada modernizacijom opreme i povećanjem produktivnosti, a samim time to su uvjeti za povećanje primanja rudara", govori Grabovica.
Koncern da izađe na zelenu granu
Kada se primanja u rudarskom sektoru uporede sa primanjima u nekim drugim oblastima, može se, kako kaže, reći da su ona solidna, ali samo dok se ne siđe u jamu i vidi kakvi si zaista tamo uvjeti.
"Bez obzira koliko vi investirali, ti ljudi zavređuju više. Ti ljudi uvijek zavređuju više. To nisu ljudi, za razliku od radnika u nekim drugim granama, koji traže socijalnu pomoć. To su ljudi koji traže i hoće da žive od svog rada. I mi smo im to i obećali i uradit ćemo sve od sebe da oni dobiju modernu opremu, da budu otvoreni za kompletan plasman i da viškove sredstava koje ostvare produktivnošću preusmjere u poboljšanje svog standarda", napominje on.
Podsjeća da je zatekao ogromne gubitke u Koncernu i da se oni svake godine u mnogome smanjuju. Sada su na nivou od 40 miliona KM. Vjeruje da će ove godine biti manji i da će 2014. godine Koncer ''izaći na zelenu granu'', iako je težak proces. Napominje kako ima podršku rudara, ali onih pravih.
"Za dvije godine smo povećali investicije sa 12 na preko 100 miliona KM. Trenutno imamo preko 50 miliona KM u procesu nabavke. To je ono na čemu mi ustvari insistiramo", naglasio je, priznajući da se ''investirati moglo i brže i više'', ali da su problem komplicirane procedure.
Re: Elektroprivreda BIH
Bolje bi bilo da otpuste par hiljada radnika, prvenstveno u rudnicima pa onda da idu sa tim zapošljavanjima. Ovako, biće svega kada krene slobodno tržište.
Re: Elektroprivreda BIH
Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija i Zelena Istra izvijestili su, pozivajući se na podatke Greenpeacea u Južnoj Koreji, da je korejska tvrtka KOSEP odustala od ulaganja u termoelektranu Plomin C.
VEZANE VIJESTI
Vijesti
'ZA PLOMIN C UGLJEN JE JEDINO RACIONALNO RJEŠENJE' Zmajlović komentirao analizu Greenpeacea
PET VELIKIH HRVATSKIH TVRTKI U BORBI ZA IZGRADNJU PLOMINA C Žele posao za 12.000 Hrvata
Sedam stranih kompanija zainteresirano za Plomin C
Zmajlović: 'Za TE Plomin vrijedit će najstroži standardi zaštite okoliša'
KOSEP je jedna od četiri tvrtke koje je HEP prije godinu dana izabrao kao moguće strateške partnere za izgradnju termoelektrane Plomin C, ali nakon što je početkom godine odustala poljska tvrtka POL-MOT sada su u igri ostale još samo dvije tvrtke, francuski EDISON i japanski Marubeni, priopćile su danas eko udruge.
Te dvije tvrtke, kažu udruge, imaju rok do kraja listopada poslati HEP-u obvezujuće ponude za izgradnju Plomina C.
Informaciju o odustajanju ulaganja u Plomin C, predstavniku Greenpeaceovog ureda u Južnoj Koreji Daul Jangu dao je zamjenik direktora u KOSEP-ovom odjelu Inovacija i novih poslova, kažu eko udruge.
Smatraju da je gradnja termoelektrane neisplativ projekt za kojeg većina investitora nema interes.
Podsjećaju da Europska unija ima cilj do 2050. smanjiti emisije ugljičnog dioksida (CO2) za 80 do 95 posto.
S obzirom da bi Plomin C, u slučaju izgradnje bio u funkciji otprilike do 2065., Hrvatska bi zbog toga, zaključuju udruge, znatno premašila dopuštene količine emisija pa bi zbog toga trebala plaćati skupe penale.
Eko udruge su pozvale hrvatsku Vladu da kao vlasnik HEP-a napravi zaokret u politici i odustane od "Plomina C", te uloži znatno veća sredstva u povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.
Upozoravaju da je Greenpeace, koristeći metodologiju Europske agencije za okoliš, napravio analizu vanjskih troškova tog projekta kojom je procijenio da će Plomin C rezultirati s oko 680 preuranjenih smrtnih slučajeva u 40 godina rada i da će vanjski troškovi onečišćenja doseći gotovo 125 milijuna eura na godinu.
"S obzirom da Hrvatska više nema vlastitih nalazišta ugljenja, Plomin C vodi nas u energetsku ovisnost o uvoznom ugljenu", kažu udruge. Po njima je taj projekt u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije, dok na globalnoj razini doprinosi klimatskim promjenama.
Podsjećaju da se temeljem tužbe Zelene akcije i Zelene Istre vodi sudski proces protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode zbog izdavanja okolišne dozvole za taj "štetan projekt".
Komentirajući analizu Greenpeacea, po kojoj će izgradnja Plomina C uzrokovati velike teškoće te povećanje broja smrtnih slučajeva, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je u svibnju da će - ako mora birati između ugljena ili plina kao energenta - uvijek izabrati plin, ali kada se konkretno govori o Plominu C, jedino racionalno rješenje je korištenje ugljena uz primjenu najmodernije tehnologije.
Kad je riječ o izabranoj tehnologiji za Plomin C, HEP je krajem kolovoza izvijestio da su u razvoju projektnog rješenja razmatrane sve relevantne tehnologije čistog ugljena te je odabrana tehnologija na ugljenu prašinu sa superkritičnim stanjem pare, zbog visokog energetskog stupnja djelovanja, najveće komercijalne zastupljenosti i visoke pouzdanosti postojećih postrojenja toga tipa.
VEZANE VIJESTI
Vijesti
'ZA PLOMIN C UGLJEN JE JEDINO RACIONALNO RJEŠENJE' Zmajlović komentirao analizu Greenpeacea
PET VELIKIH HRVATSKIH TVRTKI U BORBI ZA IZGRADNJU PLOMINA C Žele posao za 12.000 Hrvata
Sedam stranih kompanija zainteresirano za Plomin C
Zmajlović: 'Za TE Plomin vrijedit će najstroži standardi zaštite okoliša'
KOSEP je jedna od četiri tvrtke koje je HEP prije godinu dana izabrao kao moguće strateške partnere za izgradnju termoelektrane Plomin C, ali nakon što je početkom godine odustala poljska tvrtka POL-MOT sada su u igri ostale još samo dvije tvrtke, francuski EDISON i japanski Marubeni, priopćile su danas eko udruge.
Te dvije tvrtke, kažu udruge, imaju rok do kraja listopada poslati HEP-u obvezujuće ponude za izgradnju Plomina C.
Informaciju o odustajanju ulaganja u Plomin C, predstavniku Greenpeaceovog ureda u Južnoj Koreji Daul Jangu dao je zamjenik direktora u KOSEP-ovom odjelu Inovacija i novih poslova, kažu eko udruge.
Smatraju da je gradnja termoelektrane neisplativ projekt za kojeg većina investitora nema interes.
Podsjećaju da Europska unija ima cilj do 2050. smanjiti emisije ugljičnog dioksida (CO2) za 80 do 95 posto.
S obzirom da bi Plomin C, u slučaju izgradnje bio u funkciji otprilike do 2065., Hrvatska bi zbog toga, zaključuju udruge, znatno premašila dopuštene količine emisija pa bi zbog toga trebala plaćati skupe penale.
Eko udruge su pozvale hrvatsku Vladu da kao vlasnik HEP-a napravi zaokret u politici i odustane od "Plomina C", te uloži znatno veća sredstva u povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.
Upozoravaju da je Greenpeace, koristeći metodologiju Europske agencije za okoliš, napravio analizu vanjskih troškova tog projekta kojom je procijenio da će Plomin C rezultirati s oko 680 preuranjenih smrtnih slučajeva u 40 godina rada i da će vanjski troškovi onečišćenja doseći gotovo 125 milijuna eura na godinu.
"S obzirom da Hrvatska više nema vlastitih nalazišta ugljenja, Plomin C vodi nas u energetsku ovisnost o uvoznom ugljenu", kažu udruge. Po njima je taj projekt u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije, dok na globalnoj razini doprinosi klimatskim promjenama.
Podsjećaju da se temeljem tužbe Zelene akcije i Zelene Istre vodi sudski proces protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode zbog izdavanja okolišne dozvole za taj "štetan projekt".
Komentirajući analizu Greenpeacea, po kojoj će izgradnja Plomina C uzrokovati velike teškoće te povećanje broja smrtnih slučajeva, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je u svibnju da će - ako mora birati između ugljena ili plina kao energenta - uvijek izabrati plin, ali kada se konkretno govori o Plominu C, jedino racionalno rješenje je korištenje ugljena uz primjenu najmodernije tehnologije.
Kad je riječ o izabranoj tehnologiji za Plomin C, HEP je krajem kolovoza izvijestio da su u razvoju projektnog rješenja razmatrane sve relevantne tehnologije čistog ugljena te je odabrana tehnologija na ugljenu prašinu sa superkritičnim stanjem pare, zbog visokog energetskog stupnja djelovanja, najveće komercijalne zastupljenosti i visoke pouzdanosti postojećih postrojenja toga tipa.
Re: Elektroprivreda BIH
To je takođe dovelo od zatvaranja proizvodnih kapaciteta od 51 gigavata što odgovara ukupnoj proizvodnji električne energije u Belgiji, Češkoj i Portugaliji, navodi se u zajedničkom dokumentu o energetskoj situaciji u Evropi.
Šefovi kompanija tvrde da je energetska politika stavila EU u opasnost od kaskadnih ispada električne energije u vrijeme vršnih opterećenja.
Oni su pozvali Evropsku komisiju da napusti sistem izdašnih subvencija za alternativne izvore energije kao što su vjetar, sunce i energija plime i obnovi normalno finansiranje elektrana na gas i ugalj, prenosi Itar tas.
Učesnici briselskog sastana ukazali su da je, kao rezultat evropskih dotacija alternativnih izvora, formiran nestabilan višak proizvodnih kapaciteta zavisnih od spoljašnjih faktora (sunčanost, jačina vetra). Posljedica toga je da je proizvodnja u klasičnim elektranama na gas i ugalj postala neprofitabilna.
Ali, kako su ukazili energetski lideri, upravo ove termoelektrane mogu da garantuju veću proizvodnju struje u periodima najveće potražnje, naročito zimi pri niskim temperaturama i slaboj osunčanosti.
Na forumu su učestvovali šefovi nemačkih kompanija E.ON i RWE, francuskog GDF-Suez, italijanskih ENI i ENEL, španskih Iberdola i Gasnnatural Fenosa, holandskog Gas tera, švedskog Vatenfala i češkog ČEZ.
Dobre vijesti za JEPSR koja ima 20 posto struje za izvozit a koristi samo trećinu svojih hidropotencijala....
Još samo da krene izgradnja Bloka 7 u u Tuzli,to bi dosta povuklo cijelu Federaciju naprijed od jer bi u projektu dobili posla i Hidrogradnja i Energoinvest,itd..
Šefovi kompanija tvrde da je energetska politika stavila EU u opasnost od kaskadnih ispada električne energije u vrijeme vršnih opterećenja.
Oni su pozvali Evropsku komisiju da napusti sistem izdašnih subvencija za alternativne izvore energije kao što su vjetar, sunce i energija plime i obnovi normalno finansiranje elektrana na gas i ugalj, prenosi Itar tas.
Učesnici briselskog sastana ukazali su da je, kao rezultat evropskih dotacija alternativnih izvora, formiran nestabilan višak proizvodnih kapaciteta zavisnih od spoljašnjih faktora (sunčanost, jačina vetra). Posljedica toga je da je proizvodnja u klasičnim elektranama na gas i ugalj postala neprofitabilna.
Ali, kako su ukazili energetski lideri, upravo ove termoelektrane mogu da garantuju veću proizvodnju struje u periodima najveće potražnje, naročito zimi pri niskim temperaturama i slaboj osunčanosti.
Na forumu su učestvovali šefovi nemačkih kompanija E.ON i RWE, francuskog GDF-Suez, italijanskih ENI i ENEL, španskih Iberdola i Gasnnatural Fenosa, holandskog Gas tera, švedskog Vatenfala i češkog ČEZ.
Dobre vijesti za JEPSR koja ima 20 posto struje za izvozit a koristi samo trećinu svojih hidropotencijala....
Još samo da krene izgradnja Bloka 7 u u Tuzli,to bi dosta povuklo cijelu Federaciju naprijed od jer bi u projektu dobili posla i Hidrogradnja i Energoinvest,itd..
Re: Elektroprivreda BIH
Posjet je poslovne naravi, a u delegaciji je desetak visokih kineskih menadžera. Predstavnike NCPE-a koji su došli u Zagreb iz Pekinga primio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u čijem je resoru energetika. O tome, pak, koliko su potencijalni investitori zanimljivi hrvatskoj Vladi rječito govori činjenica da ih je na kratko pozdravio i premijer Zoran Milanović. Kako je priopćeno iz Vrdoljakova ministarstva, na sastanku na kojem su bili i predstavnici HEP-a te građevinskih tvrtki Dalekovod, IGH, Zagreb Montaža i Nexsus, razgovaralo se o mogućnostima realizacije investicijskih projekta, posebno u energetskom sektoru. Neslužbeno, Vrdoljak je Kinezima prezentirao projekte HEP-a koji su zreli za realizaciju. U poslovnim krugovima dolazak Kineza u Zagreb okvalificiran je kao izvanredni poslovni događaj.
450milijuna
eura procjena je vrijednosti investicije u plinsku TE Osijek
Nije baš čest slučaj, komentiraju ovdašnji biznismeni, da u posjet Hrvatskoj zbog poslovnih sastanaka na visokom novou, dolazi tako velika i zanimljiva tvrtka koja se zanima za mogućnosti suradnje u energetici, koja uključuje vlasničko ulaganje i garanciju financiranja. K tome, iza pekinške tvrtke stoje financijski izdašni kineski izvori što je u krizi, zbog manjka dostupnog kapitala, velika stvar. NCPE ima godišnji prihod, usporedbe radi, koji navodno premašuje hrvatski godišnji proračun. Iako tu činjenicu nije bilo moguće provjeriti na internetskoj stranici NCPE-a, s obzirom da je njegove predstavnike primio ministar u čijem je resoru energetika, te da se on zadržao s njima u dužem razgovoru, može se očekivati da će se ta kompanija prvom prilikom javiti sa svojom ponudom na neki od hrvatskih energetskih projekata. Stvar je izglada prošlosti, pa i neka vrst predrasude, nesklonost kineskih tvrtki natječajima.
Svoje poslovanje u području energetike NCPE je počeo širiti ulaskom u europski energetski biznis. Prvo u Poljskoj i Latviji, a Hrvatska, bi trebala biti treća "meta". Ove godine NCPE ušao je u Poljsku: Rafoko iz PBG grupe, najveće poljske grupacije za proizvodnju energije, i NCPE zajednički će podići TE Elektrownia Javorzno 3, snage 910 MW. Nakon objave dogovora s Kinezima, dionica Rafoka je jako porasla. Kineska tvrtka u Latviji nedavno je kupila kontrolni udio u ETI-ju, jednoj od najvećih tamošnjih energetskih kompanija. Što se Hrvatske tiče najzanimljiviji bi im mogao biti projekt dogradnje plinske TE Osijek. O detaljima tog projekta bilo je riječi na sastanku kod Vrdoljaka koji je navodno bio dobro pripremljen. To se pripisuje jednim dijelom i lokal-patriotskoj želji tog HNS-ova ministra da Osijek, iz kojega je došao u Vladu, još za njegova mandata dobije novo energetsko postrojenje.
Hoće li NCPE iskazati svoj interes i dati ponudu za novi blok termoelektrane Osijek, biti će jasno u prvom kvartalu 2014., kada bi trebao krenuti natječaj za gradnju. Pritom bi HEP za svoje potrebe otkupljivao 50 posto proizvodnih kapaciteta, dok se investitor treba pobrinuti za plasman druge polovice. Novi blok TE Osijek jedan je od najvažnijih razvojnih projekata HEP-a, te uz novi blok elektrane u Plominu, vjerojatno najvažnija investicija koja bi se u segmentu termoelektrana u Hrvatskoj mogla realizirati tijekom narednog desetljeća.
Prema idejnom rješenju koje je nedavno predstavljeno u Osijeku, radi se o kombiniranoj plinskoj elektrani ukupne snage 600 megavata (više nego Plomin C) i predviđene iskoristivosti u proizvodnji električne energije od 58 posto, koja se tijekom zime i povećanog konzuma topline penje i iznad 70 posto. Postojanje potencijalnih potrošača topline jedan je od glavnih razloga zašto u HEP-u lokaciju u Osijeku smatraju jedinom logičnom lokacijom za gradnju plinske elektrane, koja bi u suprotnom bila teško isplativa. Prednosti Osijeka su i činjenice da bi gradnja ove elektrane pozitivno djelovala na stabilnost elektroenergetskog sustava, te da je u Osijeku veći dio nužne transportne infrastrukture već izgrađen.
Realizacija tog 450 milijuna eura vrijednog projekta neosporno bi bila i značajan impuls za domaće gospodarstvo, gdje bi hrvatske tvrtke mogle konkurirati na svim građevinskim i montažerskim poslovima, ali i isporučiti veći dio potrebne opreme, osim plinskih turbina. NPCE je sa 40-ak elektrana prisutan u 20 zemalja, između ostalih i u Bjelorusiji gdje ima predstavništvo. Upravo je za građevinare iz konzorcija IGH, Dalekovod, Zagreb Montaže i Nexsusa zanimljiv posao koji je NCPE lani dobio u Bjelorusiji. Pregovora se o mogućnosti da tvrtke postanu podizvođači na izgradnji 330 KW prijenosne mreže od atomske centrale Ostrovets do potrošačke mreže, koji će prema dostupnim informacijama financirati China Exim banka.
I kod su Kinezi zaintersovani za ulaganje u energetiku....
450milijuna
eura procjena je vrijednosti investicije u plinsku TE Osijek
Nije baš čest slučaj, komentiraju ovdašnji biznismeni, da u posjet Hrvatskoj zbog poslovnih sastanaka na visokom novou, dolazi tako velika i zanimljiva tvrtka koja se zanima za mogućnosti suradnje u energetici, koja uključuje vlasničko ulaganje i garanciju financiranja. K tome, iza pekinške tvrtke stoje financijski izdašni kineski izvori što je u krizi, zbog manjka dostupnog kapitala, velika stvar. NCPE ima godišnji prihod, usporedbe radi, koji navodno premašuje hrvatski godišnji proračun. Iako tu činjenicu nije bilo moguće provjeriti na internetskoj stranici NCPE-a, s obzirom da je njegove predstavnike primio ministar u čijem je resoru energetika, te da se on zadržao s njima u dužem razgovoru, može se očekivati da će se ta kompanija prvom prilikom javiti sa svojom ponudom na neki od hrvatskih energetskih projekata. Stvar je izglada prošlosti, pa i neka vrst predrasude, nesklonost kineskih tvrtki natječajima.
Svoje poslovanje u području energetike NCPE je počeo širiti ulaskom u europski energetski biznis. Prvo u Poljskoj i Latviji, a Hrvatska, bi trebala biti treća "meta". Ove godine NCPE ušao je u Poljsku: Rafoko iz PBG grupe, najveće poljske grupacije za proizvodnju energije, i NCPE zajednički će podići TE Elektrownia Javorzno 3, snage 910 MW. Nakon objave dogovora s Kinezima, dionica Rafoka je jako porasla. Kineska tvrtka u Latviji nedavno je kupila kontrolni udio u ETI-ju, jednoj od najvećih tamošnjih energetskih kompanija. Što se Hrvatske tiče najzanimljiviji bi im mogao biti projekt dogradnje plinske TE Osijek. O detaljima tog projekta bilo je riječi na sastanku kod Vrdoljaka koji je navodno bio dobro pripremljen. To se pripisuje jednim dijelom i lokal-patriotskoj želji tog HNS-ova ministra da Osijek, iz kojega je došao u Vladu, još za njegova mandata dobije novo energetsko postrojenje.
Hoće li NCPE iskazati svoj interes i dati ponudu za novi blok termoelektrane Osijek, biti će jasno u prvom kvartalu 2014., kada bi trebao krenuti natječaj za gradnju. Pritom bi HEP za svoje potrebe otkupljivao 50 posto proizvodnih kapaciteta, dok se investitor treba pobrinuti za plasman druge polovice. Novi blok TE Osijek jedan je od najvažnijih razvojnih projekata HEP-a, te uz novi blok elektrane u Plominu, vjerojatno najvažnija investicija koja bi se u segmentu termoelektrana u Hrvatskoj mogla realizirati tijekom narednog desetljeća.
Prema idejnom rješenju koje je nedavno predstavljeno u Osijeku, radi se o kombiniranoj plinskoj elektrani ukupne snage 600 megavata (više nego Plomin C) i predviđene iskoristivosti u proizvodnji električne energije od 58 posto, koja se tijekom zime i povećanog konzuma topline penje i iznad 70 posto. Postojanje potencijalnih potrošača topline jedan je od glavnih razloga zašto u HEP-u lokaciju u Osijeku smatraju jedinom logičnom lokacijom za gradnju plinske elektrane, koja bi u suprotnom bila teško isplativa. Prednosti Osijeka su i činjenice da bi gradnja ove elektrane pozitivno djelovala na stabilnost elektroenergetskog sustava, te da je u Osijeku veći dio nužne transportne infrastrukture već izgrađen.
Realizacija tog 450 milijuna eura vrijednog projekta neosporno bi bila i značajan impuls za domaće gospodarstvo, gdje bi hrvatske tvrtke mogle konkurirati na svim građevinskim i montažerskim poslovima, ali i isporučiti veći dio potrebne opreme, osim plinskih turbina. NPCE je sa 40-ak elektrana prisutan u 20 zemalja, između ostalih i u Bjelorusiji gdje ima predstavništvo. Upravo je za građevinare iz konzorcija IGH, Dalekovod, Zagreb Montaže i Nexsusa zanimljiv posao koji je NCPE lani dobio u Bjelorusiji. Pregovora se o mogućnosti da tvrtke postanu podizvođači na izgradnji 330 KW prijenosne mreže od atomske centrale Ostrovets do potrošačke mreže, koji će prema dostupnim informacijama financirati China Exim banka.
I kod su Kinezi zaintersovani za ulaganje u energetiku....