Elektroprivreda BIH

[panzer]

Kredit alociran a tek se formira izaslanstvo(ili nije dobro sročeno):

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva financija i trezora i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu i projektu između KfW-a i BiH, Federacije BiH i Elektroprivrede BiH u iznosu od 65.000.0000 eura za financiranje izgradnje Vjetroelektrane Podveležje, kapaciteta najmanje 36 MW.

Realizacijom projekta povećala bi se diversifikacija energetskih resursa, a projektni rezultat bi se ogledao u čistoj energiji u elektroenergetskoj mreži BiH. Planirano je da projekt kroz otvaranje novih radnih mjesta tijekom i nakon izgradnje potakne ekonomski rast u BiH, dok će istodobno doprinijeti zaštiti globalne klime spriječenim emisijama ugljika.

Realizacija projekta je planirana u razdoblju 2013. - 2016. Cjelokupni iznos kredita alociran je na Federaciju BiH, rok otplate je 15 godina, uključujući 3 godine grace perioda. Kamatna stopa bit će utvrđena na dan potpisivanja sporazuma. Trenutna kamatna stopa je 2,5%, stoji u priopćenju Ureda za informiranje Vijeća ministara BiH

[Mentalist]

HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 762,3 milijuna kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je grupa imala gubitak od 320 milijuna kuna, podatak je iz konsolidiranog financijskog izvješća HEP grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

HEP je objavio i nekonsolidirano izvješće za matičnu kompaniju, Hrvatsku elektroprivredu (HEP) koja je u prvih šest mjeseci imala neto dobit od 971 milijun kuna, dok je u istom razdoblju lani neto dobit iznosila 97,8 milijuna kuna.

Iz HEP-a u objašnjenju rezultata HEP grupe kao dva ključna čimbenika za dobre rezultate poslovanja u prvom polugodištu navode prošlogodišnje povećanje reguliranih cijena električne i toplinske energije, što je povećalo prihode od prodaje u prvom polugodištu ove godine, te odličnu hidrologiju koja je značajno smanjila troškove proizvodnje i nabave električne energije.

Naime, kako navode, izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode, koje traju od zadnjeg tromjesečja prošle godine, omogućile su rekordnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Ostvarena je proizvodnja od 5,1 TWh (teravatsati, odnosno milijardi kilovatsati), za 3,3 TWh više nego u izrazito sušnom prvom polugodištu prošle godine, te je smanjena proizvodnja u termoelektranama i uvoz električne energije.

Poslovni prihodi HEP grupe u prvom su polugodištu iznosili 7,7 milijardi kuna, što je gotovo 1,1 milijardu kuna, ili 16 posto više nego u istom razdoblju lani.

Pritom su prihodi od prodaje električne energije iznosili 6,6 milijardi kuna i veći su za 725,1 milijun kuna, ili 13,1 posto, što iz HEP-a objašnjavaju odobrenim povećanjem cijena struje za regulirane djelatnosti od 1. svibnja 2012. te izvozom viškova struje proizvedene u hidroelektranama.

Porasli su i prihodi od prodaje toplinske energije, za 117,5 milijuna kuna zbog odobrenog povećanja cijene grijanja od 13. prosinca prošle godine, a prihodi od prodaje plina veći su za 20,6 milijuna kuna jer je od 1. svibnja 2012. godine promijenjena cijena za distribuciju i uvedena fiksna mjesečna naknada, navodi poslovodstvo HEP-a.

Troškovi poslovanja HEP grupe iznosili su 6,35 milijardi kuna i smanjeni su za 473 milijuna kuna, odnosno za 6,9 posto odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Pritom iz HEP-a napominju kako su, uslijed smanjenja proizvodnje električne energije u termoelektranama i manjeg uvoza struje te nižih cijena ugljena i električne energije, za 32,5 posto smanjeni troškovi energetskog goriva i nabave električne energije koji iznose 2,5 milijardi kuna.

Kako se navodi, likvidnost je bila zadovoljavajuća i sve su obveze prema dobavljačima podmirivane u roku dospijeća. Ukupna zaduženost na dan 30. lipnja ove godine iznosila je 5,7 milijardi kuna i smanjena je za 9 posto u odnosu na početak godine, jer su otplaćeni svi kratkoročni krediti, ističu iz HEP-a.

Po objavljenim podacima, investicije HEP grupe su u prvom polugodištu ostvarene u iznosu od 739,4 milijuna kuna, što je uloženo u zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača.

Hajmo da vidimo rezultate JP Sarajevo,vidi se koliki je porast dobiti u Hrvata na osnovu dobre hidro situacije.

[panzer]

Izgleda da se nije odustalo od ove HE. Mada kada se naprave sve pripreme (koje mogu trajati godinama) odluku od izgradnji je najlakše sprovesti.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji sa Elektoprivredom BiH pozvalo je stanovnike, zainteresovane subjekte i nevaldine organizacije na učešće u javnoj raspravi ocjene Studije o procjeni uticaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju HE Ustikolina na rijeci Drini.

Javna rasprava u Ustikolini će se održati u Domu kulture 25.9 2013. godine s početkom u 12 sati.
Na javnoj raspravi predstavnik federalnog Ministarstva okoliša i turizma predstaviće zakonski osnov za izdavanje okolinske dozvole, dok će predstavnik konsultanta i investitora predstaviti idejni projekat i Studiju o procjeni uticaja na okoliš. Potom će uslijediti pitanja, diksusija, odgovori i objašnjenja.
Namjere Elektroprivrede BiH da izgradi hidroelektranu Ustikolina nailazile su u prethodnom periodu na na otpore u lokalnoj sredini.
- Nakon vrednovanja pozitivnih i negativih efekata, odnosno realne štete i koristi od projekta, uz uvažavanje ekonomske dobiti i pokazatelja propisanih naknada, te mogućih kompenzacionih mjera lokalnoj zajednici koje implementacija ovakvih projekata obezbjeđuje, može se zaključiti da su planirani zahvati u slivu rijeke Drine okolinski prihvatljivi i društveno opravdani. Objektivne mjere zaštite kvaliteta okoliša i materijalnih vrijednosti u toku radova na izgradnji i u toku eksploatacije HE Ustikolina su osnova da se projekat ocjeni kao ekološki, okolinski i društveno opravdan.
Projekat je usklađen sa načelima održivog razvoja i konceptom energetskog razvoja na bazi korištenja raspoloživih obnovljivih resursa, te se može procijeniti da ima okolinsko prijateljsko i razvojne atribute, navodi se u rezimeu Studije uticaja na okoliš koja je završena u junu ove godine, a radio ju je konzorcij Energoinvest, IPSA Institut i Poyry.
Studijom je ukupno planirano 25 hektara površine zemljišta za otkup, a mogući su negativni uticaji koji će biti posljedica povećane koncentracije prašine i pojačananog intenziteta saobraćaja, te nivoa buke privremenog karaktera.
Lokacije, gdje će se vršiti građevinski radovi su dovoljno udaljene od naselja, što znači da će biti ublaženi uticaji na stanovništvo.
Idejni projekat obuhvata i izmještanje dijela magistralnog puta M 20 Foča – Goražde na lijevoj obali rijeke Drine,
izmještanje saobraćajnice na desnoj obali rijeke Drine: Cvilin polje – Sadba, dionica: Podbornica – Spomen Česma, priključak sa magistralnog puta za strojaru HE Ustikolina, priključak sa magistralnog puta za krunu brane.
HE Ustikolina (pregradni profil) se planira na udaljenosti 14 km uzvodno od Goražda i 16 km nizvodno od Foče.
Projektovana kao niskotlačno pribransko postrojenje sa malom akumulacijom, a sa energetskog stanovišta -protočna elektrana.
Instalisana snaga postrojenja je 60,48 MW, a godišnja proizvodnja električne energije 236,80 GWh.

[Mentalist]

Glasnovornik elektroprivrede avaz kaže 3 ponude:

1 Hitachi
2 Toshiba,cobra, MVM, Rafako
3 konzorcijum kineza.

Izgleda HEP se povukao a Cobra ušla sa toshibom.

Od 25.6.13. vijest.
: G dje je ba zapelo, izgleda da konzorciji nisu bas zaintersirani za ulaženje u posao gdje im se plaća električnom energijom,pogotovo beu usvojenog distribucionog plana,jer kako ce drugčije napraviti plan povrata investicije.

[Investitor]

Šta je ovo u presudnim trenucima

Izjašnjavanje o povjerenju članovima NO Elektroprivrede BiH
Autor Indikator.ba
Četvrtak, 05 Rujan 2013 06:08
Nadzorni odbor
Elektroprivrede BiH zakazao je Skupštinu dioničara za 26.9. 2013. godine na kojoj će se
izjašnjavati o povjerenju članovima Nadzornog odbora kompanije.
Uz izbor radnih tijela Skupštine, ovo je ujedno i jedina tačka dnevnog reda sjednice.

[panzer]

Cirkus

Iz HEP-a je konkurenciji – slovenskom GEN-I-ju i njemačkoj RWE Energiji, do sada otišlo gotovo 25.000 potrošača, u najvećem broju kućanstava, ali i oko tisuću poslovnih korisnika. S GEN-I-jem je ugovor potpisalo ukupno 6.848 novih korisnika, izvijestili su jučer iz ove tvrtke, dok je RWE Energiji, napominju u toj kompaniji, prešlo 16.500 kućanstava i tisuću poslovnih korisnika.


Kako je jučer kazao prvi čovjek GEN-I-ja, Robert Golob, slovenska se tvrtka sprema pak na dodatna pojeftinjenja nakon što pojeftini i HEP.
- Bude li HEP išao sa smanjenjem svojih cijena, i mi ćemo ponuditi barem deset posto niže cijene od toga, najavljuje Golob.

GEN-I je početkom ovog mjeseca opskrbljivati počeo stotinjak većih i majih poslovnih korisnika i javnih organizacija, među kojima su brojni trgovački centi, ali i turističke kompanije, tri brodogradilišta, dok je, valja podsjetiti, država slovenskoj tvrtki prepustila i opskrbu svih ministarstava i državnih ureda električnom energijom.

U prosjeku, RWE Energija i GEN-I nude struju jeftiniju do deset posto od HEP-ove, koji je vlastito pojeftinjenje najavio odavno, dolaskom konkurencije u lipnju, a Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) zahtjev za pojeftinjenjem od oko šest posto predao početkom srpnja.

Ono što se nakon toga odigravalo između HERA-e i HEP-a, nalikovalo je, i zapravo još uvijek nalikuje, loše uvježbanom igrokazu, čija je posljedica to da 2,3 milijuna HEP-ovih korisnika i dalje plaća skuplju struju nego što bi trebali, kao i to da državni HEP gubi sve više korisnika.

Još je krajem prošle godine u HEP-u, kako doznajemo, bilo dogovoreno, a u tim je dogovorima sudjelovao i tadašnji član uprave HEP-a, a danas njezin predsjednik Tomislav Šerić, da se registrira novo poduzeće u vlasništvu HEP-a u koje će se prebaciti opskrba potrošača električnom energijom iz HEP ODS-a (HEP-Operator distribucijskog sustava), što se prije ili kasnije, sukladno pravilima EU-a, mora učiniti.

To je poduzeće, da je osnovano, moglo odmah po dolasku konkurencije na tržištu nastupati baš kao i ta konkurencija, odnosno bez odobrenja HERA-e slobodno formirati svoje cijene.

Na čelu HEP-a su se dogodile promjene, Zlatka Koračevića je zamijenio Šerić, novo poduzeće za opskrbu nije osnovano, a u ožujku je na snagu stupio novi Zakon o tržištu električne energije koji kaže da HERA mora donijeti novu metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki, kao preduvjet za bilo kakav HEP-ov zahtjev za promjenom cijena.

HERA od ožujka do srpnja metodologiju nije izradila, što je HEP u srpnju, kad joj je predavao zahtjev za pojeftinjenjem, jako dobro znao. Svejedno je, teatralno, zahtjev predao, pritom ga šaljući i sa pogrešne adrese – iz HEP d.o.o. umjesto HEP ODS-a, kao opskrbljivača.

HERA, umjesto da se, što joj je i zadaća, odmah postavi kao neovisni regulator i kaže da je HEP-ov zahtjev nepropisan, u javnosti nakon toga optužuje samu sebe, napominjući kako se još nije stigla prilagoditi provedbenim propisima.

Nova bi metodologija trebala biti objavljena ovih dana, nakon čega će HEP ODS ponovo predati svoj zahtjev za pojeftinjenjem, puna tri mjeseca od dolaska konkurencije. Istovremeno, u HEP-u se ponovno priprema reorganizacija u kojoj će iz HEP ODS-a u novo poduzeće izaći opskrba kupaca

[Mentalist]

Iz Elektroprivrede BiH poručuju da neće inicirati pokretanje novog tarifnog postupka, bez obzira na negativne efekte koje bi na poslovanje preduzeća moglo imati uvođenje obavezne naknade koju propisuje Zakon o vodama HNK-a, usvojen 28. juna. U saopštenju se ističe da će Elektroprivreda BiH učiniti sve u okviru dozvoljenih zakonskih mogućnosti da bi zaštitila interese Javnog preduzeća i svojih kupaca.

- Zbog uvođenja obavezujuće kantonalne naknade, JP Elektroprivreda BiH obratila se svim relevatnim institucijama FBiH i očekuje preispitivanje odluke zakonodavnih organa Hercegovačko-neretvanskog kantona, koja predstavlja direktno ulaženje Kantona u ingerencije Federacije BiH. Plaćanje svih vrsta općih i posebnih naknada propisano je Zakonom o vodama FBiH i po tom osnovu JP EPBiH godišnje izdvaja cca sedam miliona KM. S ciljem zaštite svojih kupaca i poslovanja, JP EPBiH je bila primorana i na obraćanje Vrhovnom sudu FBiH i traženje revizije postupka u slučaju pojedinih odluka sudskih organa Hercegovačko-neretvanskog kantona - pojašnjeno je u saopćenju.


[proleter]

Već nekoliko dana nema izvoza električne energije, čak se i uvozi :

http://www.nosbih.ba/graph/combinedgraph.aspx?langid=bh

[proleter]

Dok "naši" podmeću klipove jedni drugima i ništa se ne događa, ovi ipak započeše i Stanare i Ulog i Ugljevik...
Jednog dana ćemo uvoziti struju iz RS-a

http://www.nezavisne.com/posao/privreda ... 08763.html

[HANS]

[]TE Kakanj: Najveća mjesečna proizvodnja u posljednjih 17 godina
Termoelektrana Kakanj je u avgustu 2013. godine proizvela 268.095 MWh električne energije, čime je ostvarena najveća jednomjesečna proizvodnja u posljednjih 17 godina.

TE Kakanj
Očekivanja su da će do kraja 2013. godine, TE Kakanj premašiti prošlogodišnju proizvodnju električne energije od 2.487 GWh.

S obzirom na to da TE radi punim kapacitetom, dnevna potrošnja uglja iznosi više od 7.000 tona što iziskuje maksimalno angažovanje svih rudnika koji ugljem snabdijevanju kakanjsku termoelektranu.

U oktobru 2013. godine planiran je redovni mjesečni remont Bloka 7.

Termolektrana Kakanj je druga po veličini termoelektrana u BiH. Pored primarnog proizvoda - električne energije, TE Kakanj proizvodi i isporučuje i toplotnu energiju za daljinsko grijanje grada Kaknja i dodatno isporučuje šljaku i pepeo Tvornici cementa Kakanj.

Sa ukupno instalisanom snagom od 450 MW, prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 2.300 GWh, uz godišnju potrošnja uglja od oko 1,8 miliona tona.

U maju 2012. godine, u rad je pušten revitalizirani Blok 6, čime je radni vijek Bloka produžen za dodatnih 15 godina. Revitalizacijom je poboljšana pogonska spremnost, povećan stepen korisnog djelovanja i smanjena emisija polutanata.
PA GDJE ONDA IDE STRUJA,KAKO VIDIM ČAK I UVOZIMO,