Elektroprivreda BIH

[panzer]

https://www.poslovni.hr/svijet/kava-s-c ... ke-4371287

Sve isto, svuda isto. Nešto je puklo 2010.

Od tada kreću sva dešavanja i zvanične politike koje su danas proizvele ove cijene struje.

[Dejan118]

A kad bih pokušao ući u motivaciju zašto prodaju ispod cijene nameće se otprve jedno logično objašnjenje, ako ne i jedino logično. Dionice koje prodaju jeftino NISU NJIHOVE. Npr ako upravljaš fondom i prodaješ tuđe dionice ti ne gubiš nego gube dioničari tvog fonda. S druge strane ako na kupovnoj strani zadužiš nekog svog (rodbinu, prijatelja VIPovca, poslovnog partnera, jataka-povezana lica) da kupuje što god može ali polako, da cijena ne raste prebrzo, ti u stvari posredno prodaješ sam sebi jeftino nešto što će poslije biti vrlo skupo. Radiće to dok god mogu isisavati fondove a čim prestanu cijena ide na preko 50 ili čak na 100. Ako usput kupi i neko ko nije u toj šemi, šta ih briga radi se o manjim iznosima koji ne mogu povećati cijenu. Glavnina populacije nema pojma šta je realna cijena tako da nema problema. Ja nemam drugo objašnjenje.

Suština trenutnog stanja na berzama. Ako se pojavi neko sa nalogom za vecu kupovinu jednostavno ce obustaviti prodaju tako da sledeci dan nece davati ponudu za prodaju. A cijena bi i dalje ostala niska.

[Dejan118]

Stvari će se pomjeriti sa mrtve tačke samo ako 1. bude privatizacija (malo vjerovatno) 2.JPESR napravi veću dobit i odluče se za isplatu veće dividende. Bez toga nema ništa...
Malo sam istraživao koliko se vrednuju hidroelektrane u postupku preuzimanja i našao sam info sa početka godine kada je Enel preuzeo ERG Hydro. U pitanju je kompanija koja se bavi proizvodnjom električne energije iz hydro. Imali su hidroelekrane u pojedinim regijama Italije Umbria, Lazio itd.
Cifra koju su platili je 1,04 milijarde EUR za 1.5 TWh godišnje proizvodnje. Imali su samo 113 zaposlenih. To su cifre koje se plaćaju za hidroelektrane i kada se radi po tržišnim principima. Mi smo daleko od toga, a ono što mi u suštini radimo je da čekamo kada će se BiH približiti normalnim državama i društvima. Prethodnih 10ak godina je bilo gubljenje vremena i zato mali broj ljudi kupuje dionice JPESR-a.

Po toj cijeni bi Sitem elektrana HE Trebisnjica vrijedio vise o milijarde ali ce vjerovatno ctavu ERS prodati za 1 milijardu kao nekad Telekom.

HE Trebisnjica osim energije iz dvije eletlktrane Trebinje 1 i Trebinje 2 pripada i pola proizvodnje iz HE Dubrovnik i HE Capljina.

[montypython]

Slušao malo Sjekloću večeras i reče zanimljiv podatak. Njemačka koja je predvodnik zelene agende (ili ludila) u Evropi, povećala udio struje proizvedene iz uglja sa 8 % (vjerovatno se misli na prosjek nekoliko prethodnih godina) na 30 % u 2022. Nakon toga proguglah da to potvrdim i nađem par članaka gdje se vidi da je npr u 3. kvartalu 2022. udio bio čak 36%.
I pomislim koje je to licemjerstvo kad kojekakvi zapadni emisari našim političarima dijele zelene lekcije, blokiraju nam blok 7, plaćaju NVOe da šire mantru o obnovljivim izvorima i neisplativom uglju, a sami su povećali udio proizvodnje iz uglja za 4 puta. Istovremeno njhovi političari sve glasnije govore o pomjeranju rokova za zatvaranje elektrana na ugalj i rudnika. Ako zatvaranja uopšte bude. A one koje su "zauvijek" zatvorili već otvaraju. I dok se kod njih agenda polako raspada njihovi ovdašnji plaćenici i mediji nastavljaju po starom, kao da im još nije javilo da se kurs mijenja u hodu. Ili još nisu ispucali pare date za prethodnu propagandu. https://www.reuters.com/markets/commodi ... 022-12-16/

[panzer]

Podkapacitiranost naših vladajućih struktura je problem ( i opet napomena, vidi se da ni u ostalim zemljama nije ništa bolje nego negdje čak i gore) pa se onda energetski segmet rudarstva i proizvodnje struje iz uglja prepušta stihiji što dovodi do postepenog slabljenja tog, osnovnog, stuba energetike.
Za nas je osnovni stub jer je energent naš. A to svima moralo biti jasno iako, kako rekoh, podkapacitiranost vlasti tj vlade i parlamenta njima ne dozvoljava da shvate.

Ne može direktor to dovesti u red ako vrh države ili entiteta ne da bezuslovnu podršku i poticaj da se dovede u red i da se održi efikasno. Jer je to preozbiljna stvar da se prepustilo samo jednom faktoru odlučivanja.

Naizgled, ovaj Efendić je tu imao neki jasan stav ali pitanje je ko će biti ministar energetike i kako će (neka buduća) cjelokupna vlada entiteta gledati na el-energetski sektor.

Kad smo već kod posljedica tog "neodlučnog pristupa" vođenju EPBIH, jer vlast nije znala hoće ili odustati od uglja ili neće i kakva će uopšte biti strategija, nešto sam primjetio kod tendera.

Česte su nabavke, reparacije, remonti, zamjene dijelova u blokovima termoelektrana.

Pretpostavljam da se za dobar broj tih popravki i zamjena blok mora zaustaviti sa radom. Pa nekad izgleda da se samo popravljaju blokovi ali najčešće se spominje nedostatak uglja.

[Key]

Stvari će se pomjeriti sa mrtve tačke samo ako 1. bude privatizacija (malo vjerovatno) 2.JPESR napravi veću dobit i odluče se za isplatu veće dividende. Bez toga nema ništa...
Malo sam istraživao koliko se vrednuju hidroelektrane u postupku preuzimanja i našao sam info sa početka godine kada je Enel preuzeo ERG Hydro. U pitanju je kompanija koja se bavi proizvodnjom električne energije iz hydro. Imali su hidroelekrane u pojedinim regijama Italije Umbria, Lazio itd.
Cifra koju su platili je 1,04 milijarde EUR za 1.5 TWh godišnje proizvodnje. Imali su samo 113 zaposlenih. To su cifre koje se plaćaju za hidroelektrane i kada se radi po tržišnim principima. Mi smo daleko od toga, a ono što mi u suštini radimo je da čekamo kada će se BiH približiti normalnim državama i društvima. Prethodnih 10ak godina je bilo gubljenje vremena i zato mali broj ljudi kupuje dionice JPESR-a.

Po toj cijeni bi Sitem elektrana HE Trebisnjica vrijedio vise o milijarde ali ce vjerovatno ctavu ERS prodati za 1 milijardu kao nekad Telekom.

HE Trebisnjica osim energije iz dvije eletlktrane Trebinje 1 i Trebinje 2 pripada i pola proizvodnje iz HE Dubrovnik i HE Capljina.

Vrijedile bi dosta više. Evo samo par informacija za razmišljanje. Proizvodnja električne energije HETR-a u 2021. godini bila je 1.130.891.388 kWh (bila je odlična godina). Prema konzervativnoj cijeni električne energije sa npr HUPX-a od 0,20 KM po kWh dobiješ godišnji prihod od prodaje 226.178.278 KM. Troškovi za 2021. godinu su bili 54 miliona KM. Prema tome bruto profit godišnji bi bio 172 miliona KM i kada se plati porez na dobit neto dobit bi bila 154 miliona KM. E sada, najzanimljiviji dio...Hidro elektrane i obnovljivi izvori energije zbog ESG agende se vrednuju žestoko. Npr ja imam akcije Verbund AG (hidroelektrane Austrije) i P/E je 19. Prema tome, kada bi sada neki stranac preuzeo HETR i prodavao električnu energiju na otvorenom tržištu i kada bi listirao HETR na NYSE ili bar Frankfurtsku berzu, HETR bi vrijedio skoro 3 milijarde KM. Kako se to kod nas neće desiti, možemo biti srećni ako budu kod nas vrijedile i 500 miliona.

[brzi]

Stvari će se pomjeriti sa mrtve tačke samo ako 1. bude privatizacija (malo vjerovatno) 2.JPESR napravi veću dobit i odluče se za isplatu veće dividende. Bez toga nema ništa...
Malo sam istraživao koliko se vrednuju hidroelektrane u postupku preuzimanja i našao sam info sa početka godine kada je Enel preuzeo ERG Hydro. U pitanju je kompanija koja se bavi proizvodnjom električne energije iz hydro. Imali su hidroelekrane u pojedinim regijama Italije Umbria, Lazio itd.
Cifra koju su platili je 1,04 milijarde EUR za 1.5 TWh godišnje proizvodnje. Imali su samo 113 zaposlenih. To su cifre koje se plaćaju za hidroelektrane i kada se radi po tržišnim principima. Mi smo daleko od toga, a ono što mi u suštini radimo je da čekamo kada će se BiH približiti normalnim državama i društvima. Prethodnih 10ak godina je bilo gubljenje vremena i zato mali broj ljudi kupuje dionice JPESR-a.

Po toj cijeni bi Sitem elektrana HE Trebisnjica vrijedio vise o milijarde ali ce vjerovatno ctavu ERS prodati za 1 milijardu kao nekad Telekom.

HE Trebisnjica osim energije iz dvije eletlktrane Trebinje 1 i Trebinje 2 pripada i pola proizvodnje iz HE Dubrovnik i HE Capljina.

Vrijedile bi dosta više. Evo samo par informacija za razmišljanje. Proizvodnja električne energije HETR-a u 2021. godini bila je 1.130.891.388 kWh (bila je odlična godina). Prema konzervativnoj cijeni električne energije sa npr HUPX-a od 0,20 KM po kWh dobiješ godišnji prihod od prodaje 226.178.278 KM. Troškovi za 2021. godinu su bili 54 miliona KM. Prema tome bruto profit godišnji bi bio 172 miliona KM i kada se plati porez na dobit neto dobit bi bila 154 miliona KM. E sada, najzanimljiviji dio...Hidro elektrane i obnovljivi izvori energije zbog ESG agende se vrednuju žestoko. Npr ja imam akcije Verbund AG (hidroelektrane Austrije) i P/E je 19. Prema tome, kada bi sada neki stranac preuzeo HETR i prodavao električnu energiju na otvorenom tržištu i kada bi listirao HETR na NYSE ili bar Frankfurtsku berzu, HETR bi vrijedio skoro 3 milijarde KM. Kako se to kod nas neće desiti, možemo biti srećni ako budu kod nas vrijedile i 500 miliona.

Prije ili kasnije će doći do privatizacije. Prodat će naši političari sve, uz pritisak MMF-a i EU.
Za 5, ili 10 ili 15 godina,.. ali prodat će se ono što vrijed.
https://www.capital.ba/kineske-firme-rade-bez-kontrole/

Kad se pročita ovaj članak onda iznenadna privatizacija dijela elektroenergetskog sektora ne izgleda nemoguća.
Prodat će možda dio proizvodnje, zadržati distribuciju i termoelektrane i onda kako bude.

[panzer]

15 godina je dug period da ubaciš pare i zaboraviš a da od toga nemaš ništa. Jer niko ne garantuje da će išta biti. A dividende nikad nikakve. Bilo kakve.
HETR bi realno bio ogroman potencijal za uložiti ali pitanje je hoće li ga se vlast ikad odreći.

[brzi]

Jest dug period, ali ako bi trebalo sad uložiti u Elektroprivredu HZHB, kupiti dionice po 30 uz neku garanciju da će za 15 godina biti 90 KM, ja bi uložio dio kapitala. Ipak bi to bio godišnji prinos od 15 % ili nešto manje ako se uključi inflacija.

[panzer]

Ja više volim rezultate odmah. Ili u skorijem periodu. Davno je bila 2005. Pogotovo zato što niko ne daje garanciju na 15 godina. Bolje je ovako, aktuelne stvari koje su realnije.