Za BH Telekom su ranije govorili da ima oko 100 mil. oročenih sredstava, otkud sad 190 mil., da nisu mislili 100 mil. Eura.one wrote:Četiri državna preduzeća na računima banaka drže 343 mil. KM .
Nedjelja, 07 Listopad 2012 07:36 Indikator.ba . . .Četiri preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom u Federaciji BiH na računima banaka "drže" 343 miliona KM, podaci su federalnog Ministarstva saobraćaja i komunikacija.
"Dnevni avaz" saznaje da je riječ o javnim preduzećima Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji na računima banaka ima oko 25 miliona KM, "Autoceste" FBiH sa oročenih oko 115 miliona KM, "BH Telecom" čiji depoziti iznose oko 190 miliona maraka i HT Mostar čija su sredstva deponovana u vrijednosti od oko 12,7 miliona maraka.
Federalni ministar saobraćaja i komunikacija Enver Bijedić rekao je da su podaci za ova četiri preduzeća, kao i još neka koja su u nadležnosti ovog ministarstva, predstavljeni Vladi FBiH, ali nije konkretizovano šta da se radi sa tim sredstvima.
On je naglasio da koristi od ovih sredstava imaju samo strane banke, zbog čega je potrebno mijenjati propise u smislu da se preduzeća obavežu da novac oročavaju u domaćim bankama kao što je "Union banka" kako bi išao u razvoj privrede.Bijedić je rekao da je javnim preduzećima trenutno nemoguće oduzeti sredstva koja leže na računima banaka, jer su to njihove obavezne rezerve ili neutrošena dobit.
Preduzeća čiji je većinski vlasnik Vlada FBiH na računima stranih banaka već godinama drže oročena slobodna sredstva od 750 miliona KM.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Komentari
Re: Komentari
Zanimljiv članak. Objašnjava zašto se neke stvari danas dešavaju. Zapadnjaci su uvijek izvlačili pouke iz istorije, s tim da mi indirektno snosimo posljedice njihovih poteza:
Državni dugovi i labava monetarna politika oduvijek su bili plodno tlo za inflaciju. Hoće li opet tako biti? Dok građani strepe, država se i te kako raduje. Državi je potreban novac. Središnja banka ga tiska. Novac sve manje vrijedi. Nastaje inflacija.
„Najgori primjer za inflaciju jest Weimarska republika u Njemačkoj 20-tih godina prošlog vijeka“, kaže Michael Bordeaux sa Radgers sveučilišta u Kanadi.
Weimarska Republika je putem tiskanja novca otplaćivala ratnu odštetu, a sve se završilo hiperinflacijom. Druge zemlje su imale nešto više sreće u igri s inflacijom. Tako je na primjer SAD poslije Drugog svjetskog rata pošlo za rukom da mješavinom jakog rasta i većom inflacijom smanje dugove sa 120 na 35 posto bruto nacionalnog proizvoda.
I ovoga puta industrijske nacije bi mogle pokušati putem inflacije otplaćivati dugove. Jer, gotovo sve one su prezadužene. SAD sjede na brdu dugova koji je teži od njihovog cjelokupnog društvenog proizvoda. Talijanski dugovi iznose 120 posto bruto domaćeg proizvoda, dugovi Njemačke 80 posto. Na prvom mjestu je Japan čija stopa zaduženosti iznosi 230 posto.
Kako inflacija utječe na državne dugove? Za Kaya Konrada, direktora instituta Max Planck za javne financije, inflacija nije ništa drugo do preraspodjele.
„Kada novac gubi na vrijednosti kroz inflaciju, država postaje bogatija – ona gubi dio svojih dugova, ali vlasnici vrijednosnih papira čije su kamate stabilne, postaju siromašniji. A što više zajmova dolazi od stranih povjerenika, to je veći interes države da se rastereti dugova putem inflacije, kaže Konrad.
Konačno, ti vjerovnici na izborima ne mogu glasati protiv vlade. Ovaj stručnjak za financije iz Muenchena izračunao je koliko je sve to lukrativno za državu.
“Ako očekujemo dodatnu inflaciju od dva posto, državni dug gubi oko deset posto vrijednosti“, kaže on.
Država se znači ne rasterećuje samo jednog dijela dugova, već zahvaljujući inflaciji može da se obogati. Uzmimo na primjer otpisivanje poreza. Kada jedno poduzeće u Njemačkoj kupi stroj, ono deset godina manje plaća porez. Poslije deset godina otpisana je vrijednost koju stroj danas ima. Ali, zbog inflacije stvarni gubitak vrijednosti daleko je veći. Ovdje država štedi novac.
Istovremeno, država uzima više novca oporezivanjem zarada. Konrad navodi jedan primjer: jedna firma kupuje zemljište za sto novčanih jedinica. Realno je vrijednost možda ostala stotinu. Ali, nakon 20 godina, zemljište se prodaje za 250, zato što je inflacija dovela do porasta vrijednosti zemljišta. Nastaje zarada od 150 novčanih jedinica, u kojoj učestvuje i država.
„Ta zarada je veća, što god je veća inflacija“, kaže Konrad.
S obzirom na sve ove prednosti, država bi bila glupa kada ne bi koristila inflaciju. Preduslove za to stvorile su već središnje banke. Od američke banke Federalne rezerve, preko Europske centralne banke pa sve do Bank of Japan.
Joerg Kramer, ekonomski stručnjak Commerzbanke računa sa prosječnom inflacijom od tri do četiri odsto u narednih deset godina. Zemlje članice monetarne unije imaju još jedan problem: pošto monetarna politika više nije u njihovim rukama, za visoko zaduženu zemlju ostaje mali manevarski prostor da se razduži putem inflacije.
„Onda je bankrot jedina mogućnost. Osim ako je spase druge zemlje iz eurozone“, kaže kanadski znanstvenik Michael Bordeaux.
Državni dugovi i labava monetarna politika oduvijek su bili plodno tlo za inflaciju. Hoće li opet tako biti? Dok građani strepe, država se i te kako raduje. Državi je potreban novac. Središnja banka ga tiska. Novac sve manje vrijedi. Nastaje inflacija.
„Najgori primjer za inflaciju jest Weimarska republika u Njemačkoj 20-tih godina prošlog vijeka“, kaže Michael Bordeaux sa Radgers sveučilišta u Kanadi.
Weimarska Republika je putem tiskanja novca otplaćivala ratnu odštetu, a sve se završilo hiperinflacijom. Druge zemlje su imale nešto više sreće u igri s inflacijom. Tako je na primjer SAD poslije Drugog svjetskog rata pošlo za rukom da mješavinom jakog rasta i većom inflacijom smanje dugove sa 120 na 35 posto bruto nacionalnog proizvoda.
I ovoga puta industrijske nacije bi mogle pokušati putem inflacije otplaćivati dugove. Jer, gotovo sve one su prezadužene. SAD sjede na brdu dugova koji je teži od njihovog cjelokupnog društvenog proizvoda. Talijanski dugovi iznose 120 posto bruto domaćeg proizvoda, dugovi Njemačke 80 posto. Na prvom mjestu je Japan čija stopa zaduženosti iznosi 230 posto.
Kako inflacija utječe na državne dugove? Za Kaya Konrada, direktora instituta Max Planck za javne financije, inflacija nije ništa drugo do preraspodjele.
„Kada novac gubi na vrijednosti kroz inflaciju, država postaje bogatija – ona gubi dio svojih dugova, ali vlasnici vrijednosnih papira čije su kamate stabilne, postaju siromašniji. A što više zajmova dolazi od stranih povjerenika, to je veći interes države da se rastereti dugova putem inflacije, kaže Konrad.
Konačno, ti vjerovnici na izborima ne mogu glasati protiv vlade. Ovaj stručnjak za financije iz Muenchena izračunao je koliko je sve to lukrativno za državu.
“Ako očekujemo dodatnu inflaciju od dva posto, državni dug gubi oko deset posto vrijednosti“, kaže on.
Država se znači ne rasterećuje samo jednog dijela dugova, već zahvaljujući inflaciji može da se obogati. Uzmimo na primjer otpisivanje poreza. Kada jedno poduzeće u Njemačkoj kupi stroj, ono deset godina manje plaća porez. Poslije deset godina otpisana je vrijednost koju stroj danas ima. Ali, zbog inflacije stvarni gubitak vrijednosti daleko je veći. Ovdje država štedi novac.
Istovremeno, država uzima više novca oporezivanjem zarada. Konrad navodi jedan primjer: jedna firma kupuje zemljište za sto novčanih jedinica. Realno je vrijednost možda ostala stotinu. Ali, nakon 20 godina, zemljište se prodaje za 250, zato što je inflacija dovela do porasta vrijednosti zemljišta. Nastaje zarada od 150 novčanih jedinica, u kojoj učestvuje i država.
„Ta zarada je veća, što god je veća inflacija“, kaže Konrad.
S obzirom na sve ove prednosti, država bi bila glupa kada ne bi koristila inflaciju. Preduslove za to stvorile su već središnje banke. Od američke banke Federalne rezerve, preko Europske centralne banke pa sve do Bank of Japan.
Joerg Kramer, ekonomski stručnjak Commerzbanke računa sa prosječnom inflacijom od tri do četiri odsto u narednih deset godina. Zemlje članice monetarne unije imaju još jedan problem: pošto monetarna politika više nije u njihovim rukama, za visoko zaduženu zemlju ostaje mali manevarski prostor da se razduži putem inflacije.
„Onda je bankrot jedina mogućnost. Osim ako je spase druge zemlje iz eurozone“, kaže kanadski znanstvenik Michael Bordeaux.
Re: Komentari
Neka malo konsolidacije. Ono što bi trebalo biti interesantno je gdje će ovi što izlaze iz FDS-a i BHT sada....
-
Investitor
- Posts: 912
- Joined: 19 Apr 2012, 10:37
Re: Komentari
MINISTAR ERDAL TRHULJ O NOVIM ZAKONSKIM RJEŠENJIMA
Kreće sređivanje državnih firmi
Zakonom o upravljanju državnim kapitalom će biti povećana odgovornost uprava i nadzornih odbora u državnim firmama
Federalnim zakonom o upravljanju državnim kapitalom koji će se ubrzo naći pred federalnim parlamentarcima neće samo biti utvrđena lista firmi kojima upravlja Vlada FBiH, nego će biti i naveden broj članova uprava, nadzornih odbora, dionica, procenat vlasništva i visina plata.
Prijedlog zakona kreiran je u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH na čijem je čelu ministar Erdal Trhulj koji je za Oslobođenje rekao da će ovim zakonskim rješenjem javnost biti upoznata sa onim što se ranije krilo.
Nova strategija
"Po tom zakonu prvi put će se pristupiti izradi strategije upravljanja državnim kapitalom u čemu će učestvovati stručnjaci iz te oblasti. To znači da nije riječ o političkoj strategiji. Tim zakonom je predviđeno da, ukoliko određena firma ne radi dobro, smanjivanje plata upravi i članovima nadzornog odbora ili njihovo razriješavanje ako nastave da loše posluju. Cilj je povećanje odgovornosti uprava i nadzornih odbora firmi", kaže Trhulj.
Ovo ministarstvo je postiglo značajne rezultate u izradi zakonske legislative koja je FBiH godinama nedostajala i bila rješavana kroz Uredbe koje su na Ustavnom sudu FBiH proglašavane neustavnim.
"U proteklih 18 mjeseci smo stalno radili na izradi niza nedostajućih zakona tako da smo uspjeli napraviti značajan rezultat u zakonskom uređenju oblasti iz svoje nadležnosti. Početkom 2012. su u Službenim novinama objavljena dva zakona koja smo pripremili, 12 zakona se nalazi u parlamentarnoj proceduri, dok su još dva upućena Vladi FBiH i u ovoj godini bi se trebala naći u Parlamentu. Šesnaest zakona je veliki posao i moram istaći zalaganje uposlenika ministarstva i Vlade FBiH, te domaćih i stranih stručnjaka, institucija, privrednih društava i sindikata koji su dali doprinos da se zakoni pripreme i puste u parlamentarnu proceduru", rekao nam je Trhulj.
Konkretno, na jednoj od narednih sjednica Parlamenta FBiH bi se trebalo naći pet zakona koji dolaze iz ovog Ministarstva.
"Na narednim sjednicama Parlamenta FBiH će se naći prijedlog zakona o upravljanju državnim kapitalom, nacrt zakona o energetskoj efikasnosti, nacrt zakona o istraživanju i eksploatatciji nafte, izmjene i dopune zakona o privrednim društvima i nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH. Izmjene i dopune su vrlo značajne. Ispunjavaju se obaveze koje je Vlada FBiH preuzela potpisanim sporazumom sa Vijećem stranih investitora o provedbi mjera za unapređenje poslovnog ambijenta u FBiH. Reguliše se rad stranih kompanija putem poslovnih jedinica kako bi se spriječile malverzacije koje su do sada uočene posebno u sektoru građevinarstva (primjer SCT) ali se stvaraju osnove za punu provedbu zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH", objašnjava Trhulj.
Sanacija dugova
On kaže da je nacrt ovog zakona kojeg su podržali i udruženja poslodavaca, sindikati, te uprave privrednih društava prilagođen bh. finansijskim mogućnostima. Taj zakon će, ističe Trhulj, stvoriti uvjete da se u narednih šest godina uredi stanje u privredi.
"Ponudili smo model za uvođenje reda i uređenje stanja u privredi. Zakonom je predviđena sanacija tri grupe dugova. Prvu čine doprinosi za zdravstvo, doprinosi za nezaposlene i porezi prije uvođenja PDV-a. U drugoj su dugovi za komunalne usluge, a u trećoj obaveze prema radnicima, bankama, dobavljačima i povjeriocima", zaključio je Trhulj.
Čovjek priča ovako, a Lagumdžija i Radončić o nastavku rekonstrukvije Vlade FBiH
Kreće sređivanje državnih firmi
Zakonom o upravljanju državnim kapitalom će biti povećana odgovornost uprava i nadzornih odbora u državnim firmama
Federalnim zakonom o upravljanju državnim kapitalom koji će se ubrzo naći pred federalnim parlamentarcima neće samo biti utvrđena lista firmi kojima upravlja Vlada FBiH, nego će biti i naveden broj članova uprava, nadzornih odbora, dionica, procenat vlasništva i visina plata.
Prijedlog zakona kreiran je u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH na čijem je čelu ministar Erdal Trhulj koji je za Oslobođenje rekao da će ovim zakonskim rješenjem javnost biti upoznata sa onim što se ranije krilo.
Nova strategija
"Po tom zakonu prvi put će se pristupiti izradi strategije upravljanja državnim kapitalom u čemu će učestvovati stručnjaci iz te oblasti. To znači da nije riječ o političkoj strategiji. Tim zakonom je predviđeno da, ukoliko određena firma ne radi dobro, smanjivanje plata upravi i članovima nadzornog odbora ili njihovo razriješavanje ako nastave da loše posluju. Cilj je povećanje odgovornosti uprava i nadzornih odbora firmi", kaže Trhulj.
Ovo ministarstvo je postiglo značajne rezultate u izradi zakonske legislative koja je FBiH godinama nedostajala i bila rješavana kroz Uredbe koje su na Ustavnom sudu FBiH proglašavane neustavnim.
"U proteklih 18 mjeseci smo stalno radili na izradi niza nedostajućih zakona tako da smo uspjeli napraviti značajan rezultat u zakonskom uređenju oblasti iz svoje nadležnosti. Početkom 2012. su u Službenim novinama objavljena dva zakona koja smo pripremili, 12 zakona se nalazi u parlamentarnoj proceduri, dok su još dva upućena Vladi FBiH i u ovoj godini bi se trebala naći u Parlamentu. Šesnaest zakona je veliki posao i moram istaći zalaganje uposlenika ministarstva i Vlade FBiH, te domaćih i stranih stručnjaka, institucija, privrednih društava i sindikata koji su dali doprinos da se zakoni pripreme i puste u parlamentarnu proceduru", rekao nam je Trhulj.
Konkretno, na jednoj od narednih sjednica Parlamenta FBiH bi se trebalo naći pet zakona koji dolaze iz ovog Ministarstva.
"Na narednim sjednicama Parlamenta FBiH će se naći prijedlog zakona o upravljanju državnim kapitalom, nacrt zakona o energetskoj efikasnosti, nacrt zakona o istraživanju i eksploatatciji nafte, izmjene i dopune zakona o privrednim društvima i nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH. Izmjene i dopune su vrlo značajne. Ispunjavaju se obaveze koje je Vlada FBiH preuzela potpisanim sporazumom sa Vijećem stranih investitora o provedbi mjera za unapređenje poslovnog ambijenta u FBiH. Reguliše se rad stranih kompanija putem poslovnih jedinica kako bi se spriječile malverzacije koje su do sada uočene posebno u sektoru građevinarstva (primjer SCT) ali se stvaraju osnove za punu provedbu zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH", objašnjava Trhulj.
Sanacija dugova
On kaže da je nacrt ovog zakona kojeg su podržali i udruženja poslodavaca, sindikati, te uprave privrednih društava prilagođen bh. finansijskim mogućnostima. Taj zakon će, ističe Trhulj, stvoriti uvjete da se u narednih šest godina uredi stanje u privredi.
"Ponudili smo model za uvođenje reda i uređenje stanja u privredi. Zakonom je predviđena sanacija tri grupe dugova. Prvu čine doprinosi za zdravstvo, doprinosi za nezaposlene i porezi prije uvođenja PDV-a. U drugoj su dugovi za komunalne usluge, a u trećoj obaveze prema radnicima, bankama, dobavljačima i povjeriocima", zaključio je Trhulj.
Čovjek priča ovako, a Lagumdžija i Radončić o nastavku rekonstrukvije Vlade FBiH
Re: Komentari
jučer koliko shvatih na RSG radiju Tihić reče da će vlast formirati sa SDP-om. Možda Lagumđija nije upućen. 
Re: Komentari
Bitno je da se uvede reda u državne firme,Bosnalijek je bio okidač,a tu je dalje u prvom redu Fds,pa Sosor,Htkm,Jepsr pa Bhtelekom,samo da se maknu nesposobne uprave i razni Blekići oko njih,puno bi značilo za nas male dioničare,tj da najzad firme počnu izkazivati realnu vrijednost imovine i poslovanje bez raznih izvlačenja novca.Ovo je sve na tragu onoga što je već učinjeno u Hrvatskoj.
Re: Komentari
Hmm. Neko se pojavio iz sjene:
Reagovanje povodom natpisa Javljanje čitateljke: Danas se gasi Dita, a ko je slijedeći?
UDAU BH Tim je pročitao taj članak, koji je pun emocija, istine i upozorenja da su banditi na djelu u da neoliberalni kapitalizam uzima sve više maha. Ali im se može doskoćiti i tim povodom se i javljamo s napomenom da je pismo čitateljke poziv ne samo onim ljudima koje je nabrojala u tom pismu nego je to i poziv “manjiskim dioničarima” kojih u “DITI” ima 351, dobro podvucite broj 351. “LORA” JE JEDNA A NAS JE 351 I TU JE SPAS DITE.
Šta treba uraditi?
HITNO,
Iz “DITE” ili iz Registra vrijednosnih papira u Sarajevu treba dobiti/uzeti LISTU DIONIČARA (UDAU BH ĆE VAM REĆI KAKO TO URADITI).
Po toj LISTI DIONIČARA, gdje su adrese poznate, pozvati dioničare da dođu na Vanredna Skupštinu dioničara. Kako? I to je poznato UDAU BH, gdje je sve naznačeno u ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA.
Ono što javnost treba da zna a to je tzv. Spisak za “TOP 10” gdje se dobro vidi “spas” DITE u broju 351.
VIDLJIVO JE DA UKUPNI PROCENTI (%) MANJINSKIH DIONIČARA JE IZNAD 10% ; (100% - 84,0323%) = 15,9677% I TO JE VAŽNO I SUPER JE JER PRIJATELJI IMAJU 6,5800%. FALI JOŠ 3,4200%, I TO ĆE SE BRZO SAKUPITI.
VAŽNO:
NIJE TAČNO DA je “nesreća ovih radnika utoliko veća što država nema učešća u vlasništvu nad ovom fabrikom pa premijer ili ministar industrije mogu samo da odmahnu rukom i kažu "ne možemo mi tu ništa, fabrika je privatno vlasništvo". To je (nije)/tačno ali ko onda može?” = VLADA FBIH, JER TRENUTNO POSTOJI “ŽIVI” PRIMJER (URNEK) U “KONJUHU” DD ŽIVINICE. (ALI JE TO PRIMJER ZA OBJASNIT DRUGOM PRILIKOM ALI GA TREBA DOBRONAMJERNO ISKORISTITI JER SPAŠAVANJEM “DITE” STVARA SE DRŽAVA ZA ČOVJEKA.)
PRVO MORAJU “MANJINSKI DIONIČARI” UČINITI NAPOR I SPASITI “DITU” OD PROPADANJA. KAKO? ODGOVOR JE - RIJEŠENJE IMA “ČITATELJKA I UDAU BH”.
U OVOJ NAŠOJ REAKCIJI O DETALJIMA NISMO HTJELI NAMJERNO GOVORITI JER “NEPRIJATELJ” (KOJI NIJE SAMO U “LORI”) BI STVARAO STRATEGIJU RAZBIJANJA OVOG POKUŠAJA.
MNOGI U TUZLI KOJI BUDU ČITALI OVO BIT ĆE SKEPTIČNI, NEVJERNI I REĆI ĆE BUDALAŠINA (JER NE ZNAJU), PORUČUJEMO IM: NEKA ONI DAJU SVOJ ODGOVOR ČITATELJKI ILI NEKA IDU U JABLANICU I DA POSJETE RADNIKE “GRANITA” DD JABLANICA, PA DA IH PITAJU KAKO JE UDAU BH SAUČESNIK U NASTAVKU POKRETANJA PROIZVODNJE.
NAŠA (UDAU BH) SNAGA JE U BROJU 199/4 KOJI ĆEMO ČITATELJKI OBJASITI ŠTA TAJ BROJ ZNAČI I GDJE SE ON NALAZI I KOLIKO JE TO BITAN BROJ ZA “DITU”.
P.S. BIT ĆE NAM DRAGO I BIT ĆEMO POČAŠĆENI OBJAVLJIVANJEM OVE NAŠE REAKCIJE NA “TUZLARIJAMA” A ČITATELJKU, AUTORA PISMA: “Danas se gasi Dita, a ko je slijedeći?” POZIVAMO DA SE JAVI NA NAŠ MOBITEL 061-89-89-89.
S poštovanjem,
EXPERTNI TIM UDAU BH ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Reagovanje povodom natpisa Javljanje čitateljke: Danas se gasi Dita, a ko je slijedeći?
UDAU BH Tim je pročitao taj članak, koji je pun emocija, istine i upozorenja da su banditi na djelu u da neoliberalni kapitalizam uzima sve više maha. Ali im se može doskoćiti i tim povodom se i javljamo s napomenom da je pismo čitateljke poziv ne samo onim ljudima koje je nabrojala u tom pismu nego je to i poziv “manjiskim dioničarima” kojih u “DITI” ima 351, dobro podvucite broj 351. “LORA” JE JEDNA A NAS JE 351 I TU JE SPAS DITE.
Šta treba uraditi?
HITNO,
Iz “DITE” ili iz Registra vrijednosnih papira u Sarajevu treba dobiti/uzeti LISTU DIONIČARA (UDAU BH ĆE VAM REĆI KAKO TO URADITI).
Po toj LISTI DIONIČARA, gdje su adrese poznate, pozvati dioničare da dođu na Vanredna Skupštinu dioničara. Kako? I to je poznato UDAU BH, gdje je sve naznačeno u ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA.
Ono što javnost treba da zna a to je tzv. Spisak za “TOP 10” gdje se dobro vidi “spas” DITE u broju 351.
VIDLJIVO JE DA UKUPNI PROCENTI (%) MANJINSKIH DIONIČARA JE IZNAD 10% ; (100% - 84,0323%) = 15,9677% I TO JE VAŽNO I SUPER JE JER PRIJATELJI IMAJU 6,5800%. FALI JOŠ 3,4200%, I TO ĆE SE BRZO SAKUPITI.
VAŽNO:
NIJE TAČNO DA je “nesreća ovih radnika utoliko veća što država nema učešća u vlasništvu nad ovom fabrikom pa premijer ili ministar industrije mogu samo da odmahnu rukom i kažu "ne možemo mi tu ništa, fabrika je privatno vlasništvo". To je (nije)/tačno ali ko onda može?” = VLADA FBIH, JER TRENUTNO POSTOJI “ŽIVI” PRIMJER (URNEK) U “KONJUHU” DD ŽIVINICE. (ALI JE TO PRIMJER ZA OBJASNIT DRUGOM PRILIKOM ALI GA TREBA DOBRONAMJERNO ISKORISTITI JER SPAŠAVANJEM “DITE” STVARA SE DRŽAVA ZA ČOVJEKA.)
PRVO MORAJU “MANJINSKI DIONIČARI” UČINITI NAPOR I SPASITI “DITU” OD PROPADANJA. KAKO? ODGOVOR JE - RIJEŠENJE IMA “ČITATELJKA I UDAU BH”.
U OVOJ NAŠOJ REAKCIJI O DETALJIMA NISMO HTJELI NAMJERNO GOVORITI JER “NEPRIJATELJ” (KOJI NIJE SAMO U “LORI”) BI STVARAO STRATEGIJU RAZBIJANJA OVOG POKUŠAJA.
MNOGI U TUZLI KOJI BUDU ČITALI OVO BIT ĆE SKEPTIČNI, NEVJERNI I REĆI ĆE BUDALAŠINA (JER NE ZNAJU), PORUČUJEMO IM: NEKA ONI DAJU SVOJ ODGOVOR ČITATELJKI ILI NEKA IDU U JABLANICU I DA POSJETE RADNIKE “GRANITA” DD JABLANICA, PA DA IH PITAJU KAKO JE UDAU BH SAUČESNIK U NASTAVKU POKRETANJA PROIZVODNJE.
NAŠA (UDAU BH) SNAGA JE U BROJU 199/4 KOJI ĆEMO ČITATELJKI OBJASITI ŠTA TAJ BROJ ZNAČI I GDJE SE ON NALAZI I KOLIKO JE TO BITAN BROJ ZA “DITU”.
P.S. BIT ĆE NAM DRAGO I BIT ĆEMO POČAŠĆENI OBJAVLJIVANJEM OVE NAŠE REAKCIJE NA “TUZLARIJAMA” A ČITATELJKU, AUTORA PISMA: “Danas se gasi Dita, a ko je slijedeći?” POZIVAMO DA SE JAVI NA NAŠ MOBITEL 061-89-89-89.
S poštovanjem,
EXPERTNI TIM UDAU BH ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Re: Komentari
ROBNA RAZMJENA BiH: Raste izvoz namještaja, pada uvoz električne energije Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 17.10.2012. - 12:19:04
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je zabilježila u septembru rast u robnom prometu sa inostranstvom u odnosu na avgust, a značajniji rast bilježi se u izvozu, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. BiH je ostvarila u septembru ukupan izvoz u 727,3 miliona KM, što je više za 14,9 odsto nego u avgustu, dok je uvoz iznosio 1,36 milijradi KM i većii je 0,7% nego u avgustu ove godine. U avgustu podbačaj se dogodio u djelatnosti vađenja ruda od 14%, te baznih metala gdje je iznosio 14,1 posto.
Nasuprot tome, u proizvodnji namještaja zabilježen je rast izvoza od 41%, a ukupno je u septembru izvezno namještaja u vrijednosti 67,6 miliona KM.
Visok rast od 95,3% registrovan je u farmaceutskoj proizvodnji, koja je u septembru ostvarila izvoz od 17,3 miliona KM.
Kad je riječ u uvozu, na njegovo smanjenje uticao je manji uvoz koksa od 21,3 posto. U septembru smo značajno manje uvezli električne energije, za svega 3,7 miliona KM, a što je 76,1% manje nego u avugstu. Istovremeno, naš izvoz struje iznosio je 5,6 miliona KM i veći je za 8,9 posto nego u septembru. Posmatrano na godišnjem nivou, BiH je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od 5,92 milijarde KM, što je manje za 4 u odnosu na isti period prethodne godine.
Na drugoj strani, uvoz je iznosio 11,4 milijarde KM, što je manje za 0,3% nego u istom periodu prethodne godine. Na ovaj pad uticao je manji izvoz električne energije od 61,1 posto, a struje smo za devet mjeseci izvezli u vrijednosti 122,4 miliona KM. U proizvodnji koksa, kojeg smo izvezli u vrijednosti 393.8 miliona KM zabilježili smo pad izvoza od 30,6 odsto.
Datum objave: 17.10.2012. - 12:19:04
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je zabilježila u septembru rast u robnom prometu sa inostranstvom u odnosu na avgust, a značajniji rast bilježi se u izvozu, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. BiH je ostvarila u septembru ukupan izvoz u 727,3 miliona KM, što je više za 14,9 odsto nego u avgustu, dok je uvoz iznosio 1,36 milijradi KM i većii je 0,7% nego u avgustu ove godine. U avgustu podbačaj se dogodio u djelatnosti vađenja ruda od 14%, te baznih metala gdje je iznosio 14,1 posto.
Nasuprot tome, u proizvodnji namještaja zabilježen je rast izvoza od 41%, a ukupno je u septembru izvezno namještaja u vrijednosti 67,6 miliona KM.
Visok rast od 95,3% registrovan je u farmaceutskoj proizvodnji, koja je u septembru ostvarila izvoz od 17,3 miliona KM.
Kad je riječ u uvozu, na njegovo smanjenje uticao je manji uvoz koksa od 21,3 posto. U septembru smo značajno manje uvezli električne energije, za svega 3,7 miliona KM, a što je 76,1% manje nego u avugstu. Istovremeno, naš izvoz struje iznosio je 5,6 miliona KM i veći je za 8,9 posto nego u septembru. Posmatrano na godišnjem nivou, BiH je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od 5,92 milijarde KM, što je manje za 4 u odnosu na isti period prethodne godine.
Na drugoj strani, uvoz je iznosio 11,4 milijarde KM, što je manje za 0,3% nego u istom periodu prethodne godine. Na ovaj pad uticao je manji izvoz električne energije od 61,1 posto, a struje smo za devet mjeseci izvezli u vrijednosti 122,4 miliona KM. U proizvodnji koksa, kojeg smo izvezli u vrijednosti 393.8 miliona KM zabilježili smo pad izvoza od 30,6 odsto.
Re: Komentari
Dobra stvar, samo ne znam što im treba godina dana. Ali bar se nešto radi 
http://www.klix.ba/biznis/news/uvezuju- ... /121019105
http://www.klix.ba/biznis/news/uvezuju- ... /121019105