Re: Bosnalijek
Posted: 26 Jul 2012, 16:27
Evo zanimljivog teksta o Slovenačkom kapitalu u Bosnalijeku.
Slovenci i Bosnalijek
To što Protivkorupcijski ured u Sloveniji smatra da je Kebe kršio zakone te kako je povezan sa korupcijom i činjenjem krivičnih djela u ovakvom tipu dogovora se smatra – vrlinom
Nakon brojnih skupština Bosnalijeka kraj sukoba između Vlade FBiH i direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića još se ne nazire. Premda su iz Bosnalijeka objavili da je Nadzorni odbor kompanije u sastavu Veljko Trivun, Mirna Sijerčić, Mirjana Lasić, Mahmoud Muhyadin M. Bad i Janez Bojc izabran na skupštini održanoj 7. jula ove godine i da su već održali konstituirajuću sjednicu 19. jula, cijela situacija oko skupštine održane 7. ne izgleda sjajno za Arslanagića. Komisija za vrijednosne papire FBiH je dobila više žalbi na regularnost, a samo činjenica da Bosnalijek nije prihvatio kandidate koje je predložila Vlada Federacije bit će dovoljna da Komisija ospori imenovanje nadzornog odbora. Kako će se odvijati nastavak borbe oko kontrole u Bosnalijeku umnogome će zavisti od slovenskih fondova, koji su na dosadašnjim skupštinama odigrali ključnu ulogu za Edina Arslanagića.
Poslovi Bojana Kebe Slovenski fondovi posjeduju oko 11% dionica u Bosnalijeku. Kada je Vlada FBiH prvi put objavila zahtjev za smjenu nadzornog odbora, fondovi predlažu dva svoja kandidata za članove. Na početku je to izgledalo u najmanju ruku čudno, svaki od kandidata je imao samo 5,5% glasova i nije imao nikakve šanse da bude izabran. Za usporedbu, Vlada FBiH posjeduje 19,25% dionica i kada ih podijeli na svoja tri kandidata to je 6,41% za svakog. Sa IFC-om i podrškom dijela malih dioničara svaki državni kandidat ima preko 10% glasova. Prvi kandidat fondova je bio Nurija Mulalić, direktor društva koje upravlja Fortunom: njega predlažu Fortuna, Herbos, MI Group, Prof plus i Crobih. Kao vodeća ličnost u ovoj grupi figurira kontraverzni Marko Konič, kojem je još 2007. godine Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske oduzimala dozvole za rad i podnosila krivične prijave zbog malverzacija sa trgovinom dionicama BNT Hidraulika Novi Travnik.
Drugi kandidat je bio Janez Bojc, kojeg predlaže BIG. Bojc je novi predsjednik uprave Žita, do tada je bio predsjednik uprave KD-a Kapital koja je vlasnik fonda BIG. Osim ovih funkcija još je predsjednik Nadzornog odbora DUF-a ABDS Sarajevo (koji upravlja sa BIG-om), član Upravnog odbora DUF-a VIB Banja Luka, predsjednik Odbora direktora DUF-a KD MONT Podgorica i član Nadzornog odbora Sarajevo-osiguranja. Teško je bilo povjerovati da Bojc i Konič sa ogromnim iskustvom na tržištu kapitala u regiji nemaju neku skrivenu strategiju.
Sve je postalo jasnije kada se saznalo da je Edin Arslanagić u toku priprema za skupštinu najviše vremena proveo u Ljubljani, na sastancima sa Janezom Bojcom. Arslanagićeva ulaganja u kadar iz Slovenije donijela su mu još jednu prednost, postao je poželjan partner za dogovore. Bojan Kebe, bivši direktor Plivinog ureda u Ljubljani, a sadašnji Bosnalijekov direktor za marketing i prodaju koji kompaniju košta više od 500.000 KM godišnje je povezivanjem Arslanagića sa ljudima koji upravljaju dionicama opravdao sva očekivanja. To što Protivkorupcijski ured u Sloveniji smatra da je Kebe kršio zakone te kako je povezan sa korupcijom i činjenjem krivičnih djela u ovakvom tipu dogovora se smatra – vrlinom.
Glas za Bojca Na skupštini održanoj 16. juna glasa se o smjeni nadzornog odbora: rezultat glasanja sa 79% prisutnih je 52% protiv smjene, 46% za smjenu i 2% nevažećih glasova. Slovenci iz ovog teksta glasaju protiv ili su suzdržani, usprkos tome što imaju svoje kandidate. Na sljedećoj skupštini 7. jula, nakon što predstavnik Vlade i dioničari koji su uz Vladu napuštaju skupštinu, za njima izlazi jedino predstavnik Prof plus-a, vlasnik ovog fonda je Triglav, svi ostali ostaju. Za predsjedavajućeg skupštine biraju predstavnika BIG-a, koji jedini glasa za svog kandidata Janeza Bojca i koji ulazi u nadzorni sa samo 5% glasova. Kvorum je iznosio 38,45%, zakonski limit je 30%, bez fondova bilo bi nemoguće nastaviti skupštinu.
Scenario u kojem su učestvovali više neće biti moguće ponoviti, na lobiranja da stanu na stranu Vlade u borbi protiv kriminala odgovor je uvijek bio “mi smo uz vas ali imamo svoje kandidate”. A.Ž.
Slovenci i Bosnalijek
To što Protivkorupcijski ured u Sloveniji smatra da je Kebe kršio zakone te kako je povezan sa korupcijom i činjenjem krivičnih djela u ovakvom tipu dogovora se smatra – vrlinom
Nakon brojnih skupština Bosnalijeka kraj sukoba između Vlade FBiH i direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića još se ne nazire. Premda su iz Bosnalijeka objavili da je Nadzorni odbor kompanije u sastavu Veljko Trivun, Mirna Sijerčić, Mirjana Lasić, Mahmoud Muhyadin M. Bad i Janez Bojc izabran na skupštini održanoj 7. jula ove godine i da su već održali konstituirajuću sjednicu 19. jula, cijela situacija oko skupštine održane 7. ne izgleda sjajno za Arslanagića. Komisija za vrijednosne papire FBiH je dobila više žalbi na regularnost, a samo činjenica da Bosnalijek nije prihvatio kandidate koje je predložila Vlada Federacije bit će dovoljna da Komisija ospori imenovanje nadzornog odbora. Kako će se odvijati nastavak borbe oko kontrole u Bosnalijeku umnogome će zavisti od slovenskih fondova, koji su na dosadašnjim skupštinama odigrali ključnu ulogu za Edina Arslanagića.
Poslovi Bojana Kebe Slovenski fondovi posjeduju oko 11% dionica u Bosnalijeku. Kada je Vlada FBiH prvi put objavila zahtjev za smjenu nadzornog odbora, fondovi predlažu dva svoja kandidata za članove. Na početku je to izgledalo u najmanju ruku čudno, svaki od kandidata je imao samo 5,5% glasova i nije imao nikakve šanse da bude izabran. Za usporedbu, Vlada FBiH posjeduje 19,25% dionica i kada ih podijeli na svoja tri kandidata to je 6,41% za svakog. Sa IFC-om i podrškom dijela malih dioničara svaki državni kandidat ima preko 10% glasova. Prvi kandidat fondova je bio Nurija Mulalić, direktor društva koje upravlja Fortunom: njega predlažu Fortuna, Herbos, MI Group, Prof plus i Crobih. Kao vodeća ličnost u ovoj grupi figurira kontraverzni Marko Konič, kojem je još 2007. godine Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske oduzimala dozvole za rad i podnosila krivične prijave zbog malverzacija sa trgovinom dionicama BNT Hidraulika Novi Travnik.
Drugi kandidat je bio Janez Bojc, kojeg predlaže BIG. Bojc je novi predsjednik uprave Žita, do tada je bio predsjednik uprave KD-a Kapital koja je vlasnik fonda BIG. Osim ovih funkcija još je predsjednik Nadzornog odbora DUF-a ABDS Sarajevo (koji upravlja sa BIG-om), član Upravnog odbora DUF-a VIB Banja Luka, predsjednik Odbora direktora DUF-a KD MONT Podgorica i član Nadzornog odbora Sarajevo-osiguranja. Teško je bilo povjerovati da Bojc i Konič sa ogromnim iskustvom na tržištu kapitala u regiji nemaju neku skrivenu strategiju.
Sve je postalo jasnije kada se saznalo da je Edin Arslanagić u toku priprema za skupštinu najviše vremena proveo u Ljubljani, na sastancima sa Janezom Bojcom. Arslanagićeva ulaganja u kadar iz Slovenije donijela su mu još jednu prednost, postao je poželjan partner za dogovore. Bojan Kebe, bivši direktor Plivinog ureda u Ljubljani, a sadašnji Bosnalijekov direktor za marketing i prodaju koji kompaniju košta više od 500.000 KM godišnje je povezivanjem Arslanagića sa ljudima koji upravljaju dionicama opravdao sva očekivanja. To što Protivkorupcijski ured u Sloveniji smatra da je Kebe kršio zakone te kako je povezan sa korupcijom i činjenjem krivičnih djela u ovakvom tipu dogovora se smatra – vrlinom.
Glas za Bojca Na skupštini održanoj 16. juna glasa se o smjeni nadzornog odbora: rezultat glasanja sa 79% prisutnih je 52% protiv smjene, 46% za smjenu i 2% nevažećih glasova. Slovenci iz ovog teksta glasaju protiv ili su suzdržani, usprkos tome što imaju svoje kandidate. Na sljedećoj skupštini 7. jula, nakon što predstavnik Vlade i dioničari koji su uz Vladu napuštaju skupštinu, za njima izlazi jedino predstavnik Prof plus-a, vlasnik ovog fonda je Triglav, svi ostali ostaju. Za predsjedavajućeg skupštine biraju predstavnika BIG-a, koji jedini glasa za svog kandidata Janeza Bojca i koji ulazi u nadzorni sa samo 5% glasova. Kvorum je iznosio 38,45%, zakonski limit je 30%, bez fondova bilo bi nemoguće nastaviti skupštinu.
Scenario u kojem su učestvovali više neće biti moguće ponoviti, na lobiranja da stanu na stranu Vlade u borbi protiv kriminala odgovor je uvijek bio “mi smo uz vas ali imamo svoje kandidate”. A.Ž.