Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Ja tome ne bih pridavao pažnju.
Re: Elektroprivreda BIH
Mađarska je ostala bez raspoloživog kapaciteta priključka na mrežu za povezivanje elektrana koje zavise od vremenskih prilika, što je razočaralo mađarske investitore u obnovljive izvore energije. MAVIR, operator prenosnog sistema, postavio je 2. maja količinu proizvodnog kapaciteta zavisnog od vremenskih prilika koji se može priključiti u elektroenergetski sistema: 0 megavolt ampera (MVA), izvestio je Telex putem portfolio.hu.
Trenutni slobodni kapacitet dodeljen transformatorskim stanicama visokog napona takođe je nula, što znači da se u postupku konkursa ne mogu prihvatiti novi zahtevi za priključenje. Umesto toga, novi zahtevi za priključenje moraju se podnositi po pojedinačnoj proceduri, koja je složenija i zahteva da oni koji se priključe na mrežu snose troškove priključne infrastrukture, uključivo i transformatorske stanice.
Tokom poslednje decenije, proizvodni kapaciteti i zahtevi potrošača unutar mađarskog elektroenergetskog sistema iz korena su se promenili, objasnili su operateri distribucionog sistema u zajedničkoj izjavi na web stranici MAVIR-a.
"Prvi došao, prvi uslužen" više ne prolazi
Kada je reč o proizvodnji, takođe je došlo do prelaska s nekoliko velikih proizvođača koji su bili tipični u prošlosti na visoko decentraliziranu proizvodnju koja se sastoji od mnogo malih proizvođača. U međuvremenu, ubrzani povrat investicije na solarne projekte dramatično je povećalo potražnju za kapacitetom priključka na mrežu, dok je pristup raspodeli kapaciteta "prvi došao, prvi uslužen" postao neadekvatan, piše Portfolio.
Mađarski elektroenergetski sistem trenutno ima oko 3.000 MW solara u industriji i domaćinstvima. Instalirani solarni kapaciteti su se udeseterostručili u posljednjih pet godina, a očekuje se dalje širenje solarne energije u domaćinstvima, gde bi se kapaciteti mogli udvostručiti za godinu-dve. To znači da mađarski elektroenergetski sistem - uz 3.000 MW obnovljive proizvodnje koja je već u pogonu - ima još najmanje 5.000 MW potreba za priključkom na obnovljive izvore, rekli su operateri distribucionog sistema.
Ipak, tvrde da trenutni nedostatak priključnih kapaciteta ne znači zaustavljanje razvoja proizvodnje zelene energije, a ciljevi postavljeni za 2030. mogli bi se postići pre nego što je planirano, u roku od tri do pet godina. Predstavnici industrije se ne slažu.
Obustava projekata bez dozvole za priključak
- Nedostatak priključnih kapaciteta koji će se dodeliti kroz konkurs razočaranje je za mađarske proizvođače solarne energije i investitore, jer to znači da se u Mađarskoj trenutno ne mogu izgraditi nove komercijalne elektrane - kaže Erno Kiš (Ernő Kiss), predsednik Udruženja mađarskih solarnih elektrana (MNNSZ), objavio je Portfolio.
Prema Kišovim rečima, svi radovi na izgradnji solarnih elektrana koji nemaju odobren plan priključenja, bez obzira u kojoj se fazi nalaze, sada će se morati obustaviti, što će takođe zaustaviti brzo širenje kapaciteta sunčane energije u Mađarskoj. On smatra da bi obustava razvoja mogla dovesti do gubitka hiljada radnih mesta.
Nakon biomase, sunce je najveći i najbrže rastući proizvođač obnovljive energije u Mađarskoj, čija proizvodnja iz vetra je na oko 0,7 TWh godišnje. Ukupna proizvodnja električne energije u 2021. iznosila je 35,8 GWh, što je rast od 2,5%. Iz OIE u Mađarskoj 2021. proizvedeno je 19,2% enegije. Iz sunca je proizvedeno 3,8 TWh, što je rast od 54,3%, što čini 10,6% udela u ukupnoj proizvodnji, dok na vetroelektrane otpada 9,5%.
Trenutni slobodni kapacitet dodeljen transformatorskim stanicama visokog napona takođe je nula, što znači da se u postupku konkursa ne mogu prihvatiti novi zahtevi za priključenje. Umesto toga, novi zahtevi za priključenje moraju se podnositi po pojedinačnoj proceduri, koja je složenija i zahteva da oni koji se priključe na mrežu snose troškove priključne infrastrukture, uključivo i transformatorske stanice.
Tokom poslednje decenije, proizvodni kapaciteti i zahtevi potrošača unutar mađarskog elektroenergetskog sistema iz korena su se promenili, objasnili su operateri distribucionog sistema u zajedničkoj izjavi na web stranici MAVIR-a.
"Prvi došao, prvi uslužen" više ne prolazi
Kada je reč o proizvodnji, takođe je došlo do prelaska s nekoliko velikih proizvođača koji su bili tipični u prošlosti na visoko decentraliziranu proizvodnju koja se sastoji od mnogo malih proizvođača. U međuvremenu, ubrzani povrat investicije na solarne projekte dramatično je povećalo potražnju za kapacitetom priključka na mrežu, dok je pristup raspodeli kapaciteta "prvi došao, prvi uslužen" postao neadekvatan, piše Portfolio.
Mađarski elektroenergetski sistem trenutno ima oko 3.000 MW solara u industriji i domaćinstvima. Instalirani solarni kapaciteti su se udeseterostručili u posljednjih pet godina, a očekuje se dalje širenje solarne energije u domaćinstvima, gde bi se kapaciteti mogli udvostručiti za godinu-dve. To znači da mađarski elektroenergetski sistem - uz 3.000 MW obnovljive proizvodnje koja je već u pogonu - ima još najmanje 5.000 MW potreba za priključkom na obnovljive izvore, rekli su operateri distribucionog sistema.
Ipak, tvrde da trenutni nedostatak priključnih kapaciteta ne znači zaustavljanje razvoja proizvodnje zelene energije, a ciljevi postavljeni za 2030. mogli bi se postići pre nego što je planirano, u roku od tri do pet godina. Predstavnici industrije se ne slažu.
Obustava projekata bez dozvole za priključak
- Nedostatak priključnih kapaciteta koji će se dodeliti kroz konkurs razočaranje je za mađarske proizvođače solarne energije i investitore, jer to znači da se u Mađarskoj trenutno ne mogu izgraditi nove komercijalne elektrane - kaže Erno Kiš (Ernő Kiss), predsednik Udruženja mađarskih solarnih elektrana (MNNSZ), objavio je Portfolio.
Prema Kišovim rečima, svi radovi na izgradnji solarnih elektrana koji nemaju odobren plan priključenja, bez obzira u kojoj se fazi nalaze, sada će se morati obustaviti, što će takođe zaustaviti brzo širenje kapaciteta sunčane energije u Mađarskoj. On smatra da bi obustava razvoja mogla dovesti do gubitka hiljada radnih mesta.
Nakon biomase, sunce je najveći i najbrže rastući proizvođač obnovljive energije u Mađarskoj, čija proizvodnja iz vetra je na oko 0,7 TWh godišnje. Ukupna proizvodnja električne energije u 2021. iznosila je 35,8 GWh, što je rast od 2,5%. Iz OIE u Mađarskoj 2021. proizvedeno je 19,2% enegije. Iz sunca je proizvedeno 3,8 TWh, što je rast od 54,3%, što čini 10,6% udela u ukupnoj proizvodnji, dok na vetroelektrane otpada 9,5%.
Re: Elektroprivreda BIH
Referentne cijene na HUDX i dalje rastu. Za sljedeći kvartal su na 330 EUR a za četvrti na 360 EUR.
Ono što je ovdje zanimljivo je promjena cijena. Nekad ranije razlika od 5-10 EUR po prodanom MW se kalkulisala do detalja. Npr jedne godine prodaju viškove po 50 EUR a druge dobiju po 60 EUR i svi su zadovoljni dobro odrađenim poslom i profitom
A sada su te razlike 50-80 EUR u kratkom vremenu i ako su npr sa početkom godine računali da će prodati viškove po npr 200 EUR, tokom godine kratkoročne isporuke prodaju po 350 EUR i tu se mogu stvoriti nekada nezamislive razlike u dobiti.
Ono što je ovdje zanimljivo je promjena cijena. Nekad ranije razlika od 5-10 EUR po prodanom MW se kalkulisala do detalja. Npr jedne godine prodaju viškove po 50 EUR a druge dobiju po 60 EUR i svi su zadovoljni dobro odrađenim poslom i profitom
A sada su te razlike 50-80 EUR u kratkom vremenu i ako su npr sa početkom godine računali da će prodati viškove po npr 200 EUR, tokom godine kratkoročne isporuke prodaju po 350 EUR i tu se mogu stvoriti nekada nezamislive razlike u dobiti.
-
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
E sad je samo pitanje kako/po kojoj cijeni EPBiH prodaje ove viškove. Jesu li na nekim dugoročnim ugovorima za isporuku, zaključenim možda prošle godine i ako da, je li cijena dobra. Jer džaba ako je na tržištu spot cijena 300 E ako su oni pod ugovorom da isporuče za npr 150 E. Ili su možda u prilici da prodaju po aktuelnoj cijeni bar dio izvoza npr po 250 ili 300. Mislim da bi dobit kako god okreneš morala biti iznad 150 miliona s tim da u drugom slučaju (a tako će sigurno biti sljedeće godine) može ići i iznad 300 pa i 400 miliona. To bi značilo da je realno moguća dobit po dionici od 10 i više KM odnosno da je godišnji povrat 100%. Što daje realnu vrijednost dionice od bar 150 KM. E sad pitanje je zašto tržište ni na koji način ne reaguje na ovo što je praktično garantovano te cijena stoji na 12-13 KM umjesto da je već sad na 60-70. Znam da je jedan od razloga to što neki fond(ovi) rasprodaju ispod cijene čineći nekome uslugu i rastaljujući ispod stola. Međutim ni to nije dovoljno objašnjenje jer ne vidim kupce. Po meni glavni razlog je to da u nas jednostavno nema dovoljno edukovanih ljudi koji uopšte znaju procijeniti vrijednost firme/dionice. Tužno je da imamo hiljade nekakvih magistara i doktora ekonomije i biznisa a u stvarnosti izgleda da možeš na prste jedne ruke nabrojati ljude koji znaju na bazi fundamenata procijeniti vrijednost firme. Glavnina ljudi reaguje po inerciji tj kupuju tek kad drugi počnu masovnije kupovati a cijena rasti. Tako da ja mislim da će ovo polako mrljati na 13,14 prema 20 a da će kad pređe npr 50 po dionici biti prava kupovna pomama odnosno melt up. Dakle isto kao što je bilo 2006/7
Re: Elektroprivreda BIH
Al slovenci su šokirani:
https://live.finance.si/9001478/Joze-Da ... rava-pametJože Damijan: Gdje je nestao njemački zdrav razum? 1
59 min
“Koji je smisao zatvaranja posljednjih, čistih nuklearnih elektrana u borbi protiv klimatskih promjena i želje da se smanji sagorijevanje fosilnih goriva i ovisnost o uvozu ruske energije, i
https://www.delo.si/mnenja/komentarji/hisica-iz-kart/kula od karata
Zarobljena u zamci zavisnosti od ruske energije, Njemačka lansira najprljavije izvore energije, udaljavajući se sve dalje od svojih odvažnih ciljeva.
Re: Elektroprivreda BIH
Izgleda da je politici stalo da uništi Elektroprivredu Srbije. Niti pomišljaju da iz budžeta prebace pare kako bi pomogli poslovanje a pogotovo ne planiraju podići cijenu struje domaćem konzumu. To je recept za haos do kraja godine.
Zbog globalne energetske krize kasni se u plaćanju svega jednog računa za povlaštenog proizvođača, a u najkraćem roku podmiruju se sve ugovorne obaveze.
Loša financijska situacija u kojoj je Elektroprivreda Srbije (EPS) uzrokovala je kašnjenja u plaćanju struje proizvođačima iz domaćih obnovljivih izvora energije kao i električne energije nabavljene u inozemstvu, saznaje Danas.
Izvor Danasa tvrdi da je prošlog tjedna EPS dobavljaču struje kupljene u inozemstvu isplatio samo 50 posto jer nije imao dovoljno novca za čitav iznos transakcije.
U pitanju aranžmani za 2023.
Novčani problemi EPS-a su izgleda ozbiljni. Trgovci koji uvoze struju razmišljaju da zbog toga EPS-u prestanu nuditi svoju robu i sklapajti aranžmane s javnim poduzećem za prvi kvartal sljedeće godine – navodi izvor Danasa i dodaje da kada je pak riječ o domaćim dobavljačima, EPS polako isplaćuje zaostala potraživanja.
Drugi sugovornik Danasa, blizak tom poduzeću, ističe da je evidentno da EPS ima financijske probleme nastale zbog neplaniranog uvoza struje prošle sezone grijanja uslijed nedovoljnih količina ugljena i učestalih kvarova na postrojenjima za proizvodnju električne energije. Zbog svega toga su i nastala dugovanja prema dobavljačima, među njima i onima od kojih EPS otkupljuje struju.
Međutim, treba istaći da su ta dugovanja ipak znatno češća kada je riječ o domaćim proizvođačima struje iz obnovljivih izvora energije. Jednostavno, sistem potpisivanja ugovora za struju nabavljenu na inostranim berzama je takav da je prosto nemoguće dugovati.
Svako nepoštovanje precizno utvrđenih pravila može da dovede do isključenja s burze. Do dugovanja, za struju iz uvoza, može doći u slučaju sklapanja aranžmana po principu direktne pogodbe s trgovcem.
Kada je riječ o aranžmanima za nabavku struje iz inozemstva čini se da EPS ima više problema s dobivanjem kredita.
Naime, banke su sve opreznije u odobravanju kreditnih aranžmana zbog ekonomske krize a EPS je već dosta zadužen pa po svemu sudeći ne dolazi tako lako i brzo do kreditnih sredstava. To uvjetuje i kašnjenje u plaćanju dobavljačima – objašnjava naš sugovornik.
Podsjećanja radi, Danas je pisao da EPS zbog nagomilanih financijskih problema u protekla četiri mjeseca nije mogao platiti struju koju je kupio od domaćih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i po toj osnovi duguje između šest do osam milijuna eura.
Svjesni svojih obaveza
O tome da nema dovoljno novca za izmirenje svojih obaveza poslovodstvo EPS-a je obavijestilo i svoje poslovne partnere, tako pravdajući kašnjenje.
Redakcija Danasa imala je uvid u dopis koji je izvršni direktor Elektroprivrede Srbije za snabdijevanje električnom energijom Radovan Stanić 20. svibnja uputio tvrtki koja se bavi proizvodnjom struje iz OIE u kome se navodi da se EPS “nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji i u ovom trenutku otežano i s izvjesnim kašnjenjem izmiruje svoje dospjele obaveze pa i po izdatim računima za proizvedenu električnu energiju po ugovorima o otkupu električne energije”.
Nadležni u EPS ističu da su svjesni svojih obaveza i da će iste biti izmirene “u vrlo kratkom roku” pozivajući poduzeće kojem duguju za isporučenu struju na strpljenje.
Izvor Danasa blizak Elektroprivredi Srbije ističe da to državno preduzeće nema dovoljno novca za podmirenje dugovanja zbog slabe likvidnost nastale zbog velikih troškova za nabavku struje u prošloj sezoni grijanja.
Podsjeća, da je struja kupovana navrat-nanos zbog nedovoljne vlastite proizvodnje i brojnih havarija zbog lošeg vođenja u mandati v. d. direktora Miodraga Grčića. Istodobno, u Elektroprivredi Srbije za Danas tvrde da to poduzeće “nema dugovanja za kupljenu električnu energiju na veletržištu, odnosno kada je riječ o kupovini struje od drugih snabdjevača.
EPS ispunjava sve ugovorne obaveze za kupljenu električnu energiju. Elektroprivreda Srbije uspješno surađuje sa svim povlaštenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, a zbog okolnosti koje je izazvala energetska kriza i rat u Ukrajini došlo je do kašnjenja u plaćanju svega jednog računa za te proizvođače.
EPS u najkraćem roku sve svoje ugovorne obaveze izmiruje, što je činio i u prethodnom periodu – kažu u Elektroprivredi Srbije.
Re: Elektroprivreda BIH
Blok 7 230 MW TE Kakanj je izasao iz pogona u cetvrtak navecer, razlog ne znam, da li je bio neki kvar ili ˝planski˝ da bi mogli uticati na polugodisnji rezultat. Trenutno radi samo blok 5 110 MW.
Re: Elektroprivreda BIH
Tuzla pokriva. Tri bloka rade. A Jablaničko jezero i dalje stoji prepuno.
Re: Elektroprivreda BIH
Trenutno u Hrvatskoj je dnevna potrosnja cca 55GWh i raste svaki dan, na vrhuncu rekordne 2019 godine je svakodnevno bila preko 60GWh. Ovo godine ocekuju rekordnu turisticku sezonu tako da ce morati uvoziti velike kolicine tokom 7 mjeseca.
Re: Elektroprivreda BIH
Sutra cijena na Cropex-u 300 do 500 eura..
Sta će biti u januaru...
I da smo sad kojim slucajem 90 % vozila u Europi prebacili na elektropogon,.. koliko bi sutra nedostajalo struje i koliko bi koštao KWh.
Sta će biti u januaru...
I da smo sad kojim slucajem 90 % vozila u Europi prebacili na elektropogon,.. koliko bi sutra nedostajalo struje i koliko bi koštao KWh.
Last edited by brzi on 27 Jun 2022, 13:30, edited 1 time in total.