Vijesti iz ekonomije/privrede

[insider]

U vlasništvu međunarodne grupacije Mineco u toku su pripreme za otvaranje rudnika olova u Olovu, što predstavlja investiciju od ukupno 10 miliona dolara.

Sredinom 2016. predviđeno je otvaranje rudnika, a do kraja 2016. otvaranje 250 novih radnih mjesta, dok je očekivani godišnji kapacitet eksploatacije rude kada rudnik bude u punom kapacitetu oko 150 hiljada tona godišnje. Kao prvi rudnik koji će se graditi nakon 30 godina, u njegovoj izgradnji će biti primjenjena sva dostignuća iz oblasti zaštite okoliša koja su u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno zahvaljujući tehnologiji i otpadne vode će se sakupljati, pročišćavati i ponovo upotrijebiti sa neznatnim utjecajem na okruženje.

"Tradicionalno, rudarstvo kao industrija podržava 4 dodatne osobe na svaku osobu zaposlenu u rudniku. U zajednici poput Olova, direktno zaposlenje za 250 osoba i dodatnih hiljadu indirektnih mogućnosti za zaposlenje će značiti mnogo za lokalnu ekonomiju», istakao je Dominic Roberts, operativni direktor Mineco Ltd.

U narednom periodu predviđeno je ishodovanje još nekih dodatnih dozvola, dok će se obaviti i intervjui i selekcija izvođača radova na lokalnom nivou, a najvažnije je da su za sve faze angažirane lokalne firme.

"Već dvije godine traju naše pripreme u kojima smo mnogo vremena i energije potrošili na komplikovanu i obimnu administraciju, suočavajući se sa preklapanjima nadležnosti i drugim problemima u procesu realiziranja naše investicije», objasnio je Roberts naglašavajući da je ovaj projekat dugoročan i da će vremenom generirati značajne prihode za državu, ali i za uposlene i za druge grane privrede indirektno vezane za rudarstvo.

Govoreći o tome kako je ostalo vrlo malo stručnog stanovništva, on je posebno naglasio kako će Mineco Grupa angažirati iskusne inženjere iz cijele Bosne i Hercegovine dok će u saradnji sa Univerzitetom u Tuzli organizirati zvaničnu obuku u sestrinskim rudnicima. Kao važan član lokalne zajednice kompanija će biti podrška projektima Općine Olovo koji za cilj imaju socijalne i humanitarne aktivnosti.

Mineco je međunarodna Grupacija fokusirana na rad u sektoru prirodnih resursa. Osnovana 2003. godine, Mineco Grupa obavlja poslove u tri ključna područja: trgovanje berzovnom robom, rudarenje baznih metala i taljenje i prerada metala. Kompanija je u privatnom vlasništvu i zapošljava oko 2.000 ljudi u Evropi.
Mineco Grupa je većinski vlasnik firme Gross d.o.o. Srebrenica - Rudnika olova i cinka u Srebrenici i to je trenutno jedini aktivni podzemni rudnik metala u BiH. Pored ovog projekta, Mineco Grupa trenutno ulaže u tri razvojna projekta u BiH – Rudnik u Olovu, Novom Goraždu i u Čelebićima kod Foče.

Mineco Grupa je jedini investitor u podzemne rudnike obojenih metala u FBiH a kroz svoju kompaniju Geomet d.o.o. Olovo razvija projekat otvaranja rudnika olova u Olovu.

[panzer]

Parovod u Fabrici deterdženata "Dita" trebao bi biti završen i pušten u rad do kraja ove sedmice, a već krajem naredne u prodaji bi se trebali naći i "Ditini" praškasti deterdženti.

Sanacija parovoda koštala je 125 hiljada KM, ne računajući radove koje su sami radnici “Dite” izveli na terenu. Sa predstavnicima “Elektroprivrede BiH” je dogovoreno da se dug vrati u naredna 24 mjeseca uz redovnu proizvodnju i potrošnju pare.

Proizvodnja tečnih deterdženata odvija se nesmetano, mada plasman i prodaja nisu kao na početku, što je i očekivano. Trenutno se radi na popravci mašina neophodnih za pakovanje praškastih deterdženata, a najprije će se na tržištu naći deterdženti pakovani u kartonske kutije, a potom i u plastične vrećice.

“Dita” je, istakao je Dževad Mehmedović, predsjednik sindikata radnika ove tuzlanske fabrike, dokazala da može raditi i proizvoditi kvalitetne deterdžente. Ono što je potrebno da bi potpuno stala na noge i vratila stari sjaj jeste ozbiljan strateški partner i narednom periodu radit će se na tom polju.

[montypython]

Volio bih da se izvuku ali sumnjam. Imam nekako osjećaj da će uskoro uslijediti novi poziv da se pomogne ovako ili onako, pa onda još neki i tako dalje. Ne govori se koliki je dug a koliko se sjećam on je astronomski.
Firme ne posluju na bazi socijale i očuvanja radnih mjesta, nisu nikad i nigdje nego kod nas.
Što je najgore mogu sada radnici svake firme koja propada i nema nikakvu perspektivu, tržište i sl, odbijati stečaj ili likvidaciju i tražiti socijalne injekcije, uštrcavanje budžetskog novca, blokirajući promet, praveći medijsku halabuku i pritisak. Pored toga što nas je dakle socijala upropastila privredno, što uništava penzioni fond, izaziva podizanje doprinosa ostatku privrede, sad se još to uvodi direktno u privredu. U razvijenim zemljama propada desetine hiljada firmi (mislim u Njemačkoj bar 20-ak hiljada godišnje) i nikome ne pada na pamet da nekoga "spašava" to je prvo nezdravo, i drugo težak presedan.
Tako i u Diti pominju "ozbiljnog strateškog partnera" što meni sugeriše da jednostavno ne mogu sami opstati bez stalnih i velikih novčanih injekcija sa strane.

[panzer]

Ranije ih je bilo preko 250 a sada,u ovoj prvoj fazi ih je radilo 60. Pretpostavljam da će ih uposliti još 50-tak.
Samo prema tom osnovu bi trebali poslovati pozitivno. Da je budućnost svijetla, i nije baš. Ne bi bila ni Majevici DD da je nije kupio Bingo.

Sami po sebi, na ovaj način, ne mogu opstati. Jer tržište je neumoljivo i onaj koji ne optimizira poslovanje i ne inovira, taj neće dugo. Ovdje odmah 2006. nisu optimizirali a sada ne mogu inovirati. Drugi problem je što su građani potrošački neobrazovani. Pored svih vijesti i svega ostalog ogroman broj ljudi i dalje ne zna da bi trebalo uzeti 3D deterdžent za suđe. Većini takve vijesti na jedno uho uđe na drugo izađe.
Kad su ljudi štrajkovali i kada se to pojavljivalo po vijestima onda su svi po defaultu psovali "vlastima". Sad je većina vidjela da dita ponovo radi ali kada dođu u market onda niko ne registruje da na polici stoji 3D.
Ne registruje ni cijenu jer 3D košta 1,35KM a Fairi preko 2 KM. Ovaj drugi sam vidjela na reklami.

Ja lično sam morao kupiti veći broj flaša ditinog deterdženta čistačici u firmi jer kad sam joj objašnjavao da to treba uzeti i kako izgleda flaša ona meni spominje izgled fairi deterdženta i kako joj se taj sviđa. Čak je i Teta Violetu od skora kupila.

Ovaj pogon praškastih proizvoda bi im trebao pomoći ali mislim da bi ovdje Violeta trebala ući odnosno preuzeti firmu i pripojiti je svom sistemu. Imaju dobro uhodan sistem ali imali bi prostora i za širenje na praškaste proizvode pa bi im ovakva Dita odgovarala. Puno više nego npr Bingu.
Istom onom Bingu koji kupuje hotel Neumu i nudi milione KM ulaganja.

[panzer]

veselo veče.stiže račun za koaliciju.tipujem na EPBIH:

elegacije SDA i SBB BiH razgovarale su rano jutros o budućim koracima nove koalicije. Dio sastanka bio je posvećen i stanju u dvjema najjačim kompanijama u FBiH - BH Telecomu i Elektroprivredi BiH. Prvi ljudi kompanija prisustvovali su sastanku, objavila je TV1.
Direktori BH Telecoma i Elektroprivrede prvi su napustili sastanak. Liderske pozicije u ovim kompanijama, kao što je to praksa bila i ranije, dio su raspodjele pozicija koalicionih partnera. Na čelu obje kompanije trenutno su kadrovi iz SDA, no sasvim je sigurno da će se to uskoro promjeniti. No još uvijek nije poznato koju će od dvije direktorske pozicije zauzeti SBB.

Možda raspoloženje aktuelnih čelnika, nakon današnjeg sastanka govori samo za sebe. Direktor Elektroprivrede Bajazit Jašarević nije bio raspoložen za izjave.

"Ovi rukovodioci pregovora su rekli da će oni na kraju dati izjave", poručio je kratko za TV1 Jašarević.

Prvi čovjek BH Telecoma Mirsad Zaimović čini se zadovoljan. Po njegovom viđenju, atmosfera na sastanku je bila konstruktivna, a opredjeljenje je da se u daljnjem kadroviranju vodi računa o stručnosti, a ne stranačkoj podobnosti.

"Ja sam prezentirao generalno stanje koje smo zatekli na početku godine i ono što očekujemo da se napravi u sljedećem mandatu i kakve kadrove očekujemo da organi Društva izaberu, a kako bi Telecom ostao lider na tržištu telekomunikacija", rekao je Zaimović.

Da u kompanijama, posebno u Elektroprivredi, ima puno toga za poboljšati, jasni su i predstavnici stranaka.

"Nije sjajna situacija i u narednom periodu mi ćemo dati sve od sebe, kao jedan od koalicionih partnera, da se stabilizira stanje, ne samo u Elektroprivredi, nego i u ostalim velikim kompanijama", istakao je Ismir Jusko, generalni sekretar SBB BiH.

"Elektroprivreda sa rudnicima koji su u koncernu, prolazi kroz težak period. Konstatovali smo da treba stručne ljude, koji će raditi da kažemo 24 sata ako treba, da se postignu dobri rezultati", kazao je Adil Osmanović, zamjenik predsjednika SDA.

U toku ove sedmice očekuje se i početak procesa rekonstrukcije Vijeća ministara.

"Onda će organi SBB-a kandidirati svoje kandidate za te pozicije. Opće mišljenje je da Radončić treba da bude u Vijeću ministara, da bi svojom energijom i iskustvom donio puno pozitivnih promjena. Organi stranke će odlučiti o tome. Radončić je definitivno jedan od kandidata", naveo je Jusko.

"Bilo bi dobro da predsjednik SBB-a bude u Vijeću ministara. Samim tim nosi se i veća odgovornost", smatra Osmanović.

Proces rekonstrukcije državne vlade može trajati i do mjesec dana, ističe Osmanović. Iz SBB navode da su i u većini kantona dogovorene pozicije koje će pripasti toj stranci. Prioritetni kantoni su Tuzlanski i Sarajevski, te se već ove sedmice u nekim može očekivati rekonstruirana Vlada.

[panzer]

Možda bi trebali biti vezani za Argentinu.

Ako su najdinamičnije ekonomije upravo nama najbliže EU ekonomije, logično da najviše poslujemo sa njima. Arapske zemlje su manje više uništene. Sa Turskom i Rusijom se posluje prema mogućnostima i to je ono što je sada dostupno.
Kao da postoji neka druga alternativa da ne budemo "zavisni od EU ekonomije".

Analitičari vodeće svjetske investicione banke iz SAD “Goldman Sachs” upozoravaju na dolazak i trećeg vala svjetske finansijske krize koji karakteriziraju veoma niske cijene sirovina, usporavanje privrednog rasta Kine i drugih privreda u usponu te niska inflacija na globalnom nivou, navodi se u analizama ove kompanije.

Iz “Goldman Sachsa” navode da su ova tri faktora rezultat odgovora na prva dva vala krize (kolaps banaka i evropska dužnička kriza), a sve to je dio takozvanog dužničkog superciklusa iz prethodnih nekoliko decenija.



Dosta rupa

O eventualnom utjecaju trećeg vala finansijske krize na BiH razgovarali smo s profesorom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekonomskim analitičarom Murisom Čičićem koji je kazao da, kada je riječ o BiH i novoj krizi, “naša država ima ulogu pratioca, jer smo isto tako ušli u prošlu krizu ni krivi ni dužni, a sad polako izlazimo na isti način iz ove druge faze”.

- Izašli smo iz krize onog momenta kad su iz krize izašli naši glavni trgovinski partneri. Ali, ako svjetska ekonomija ponovo uđe u krizu, onda će i BiH ući u novu krizu, jer je BiH kao satelit i previše ovisi o privredaMA Njemačke, Austrije, Italije, Hrvatske i drugi naših vanjskotrgovinskih partnera. Najgore za BiH je to što u ovakvim krizama najviše budu pogođene naše najbolje kompanije, izvoznici, koji su najzdravije ekonomsko tkivo BiH - naglasio je Čičić.

On dodaje kako je nastupila faza zasićenja i potrošnje modela koji se zove kapitalizam, koji je pokazao svoje dobre, ali i loše strane, ali se s ovom posljednjom ekonomskom krizom pokazalo da taj sistem ima dosta rupa i kao takav ne omogućava nekoliko bitnih stvari.

- Jedna od njih je svakako zapošljavanje, vi danas imate probleme sa zapošljavanjem u svijetu. S tim da se nije desilo ono što se predviđalo, a to je da će uslužni sektor zaposliti one ljude koji su ostali bez posla, jer je snažno opala proizvodnja - pojasnio je Čičić.

Prema njegovim riječima, kapitalizam trenutno ostavlja na marginama značajan broj ljudi koji se neće nikad zaposliti, a to su ljudi stariji od 45-50 godina.

- Mislim da kriza u ovom trenutku postaje permanentno stanje, dok se ne nađe neki bolji model od kapitalizma, ali trenutno ga nema ni u teoriji – naglasio je Čičić.

Raste nejednakost

Drugi problem na koji u posljednje vrijeme upozoravaju ekonomisti jeste nejednakost raspodjele svjetskog bogatstva. Analitičari istraživačkog instituta “Credit Suissea” iz Švicarske navode da nejednakost nastavlja rasti na globalnom nivou i polovina svjetskog bogatstva je sada u rukama najbogatijih ljudi koji predstavljaju tek jedan posto svjetske populacije.

- Povećanje jaza između bogatih i siromašnih je veoma bitan problem od krize 2007. godine pa do danas. I dalje rastu primanja bogatog dijela stanovništva, a realne plaće nisu još dostigle nivo iz 2007. godine - kaže Čičić.

On dodaje da, praktično, realne plaće se smanjuju ili stagniraju, s tim da profiti rastu.
- To je ozbiljno pitanje, ako se taj trend nastavi i dođe do nivoa da jedan posto svjetske populacije bude posjedovao 75 posto svjetskog bogatstva, onda je to neodrživ sistem koji će izazvati neke nove revolucije - upozorava Čičić.

Prognoze Svjetske banke

Ekonomski analitičari Svjetske banke u svom ovogodišnjem jesenjem ekonomskom izvještaju predviđaju da će tempo ekonomskih aktivnosti u šest zemalja jugoistočne Evrope biti ubrzan. Očekuje se da će stopa rasta regionalnih ekonomija na kraju ove godine u prosjeku iznositi 1,8 posto.

Predviđanja za BiH govore da će bh. ekonomija u 2016. godini zabilježiti stopu rasta od 2,3 posto, dok je prognoza za 2017. godinu nešto povoljnija i iznosi 3,1 posto.

[insider]

Čelnici svih kompanija namjenske industrije u Federaciji održali su jučer u Sarajevu hitan sastanak s Nerminom Džindićem federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije, saznaje "Dnevni avaz".

Tema sastanka bila je održivost i stabilnost u poslovanju državnih kompanija namjenske industrije Federacije.

On je pojasnio da je dogovoreno da se krene u dokapitalizaciju "Binasa" i "Zraka", preduzeća koja imaju velikih problema u poslovanju. Dokapitalizacija bi, prema njegovim riječima, trebala biti završena do sredine februara.

Razmišlja se i o opciji da ove dvije firme budu pripojene "Ginexu", odnosno "Igmanu", za sada jedinim firmama koje barem donekle posluju bez poteškoća.

- Ovo bi bio donekle spas za "Binas" i "Zrak" – rekao je Džindić.

Kada su u pitanju ostale kompanije, "Vitezit" je pokazao znake ozdravljenje i poslovao u plusu. Rečeno je da se traži rješenje i za "Pretis", koji već ima određene ugovore sa stranim kompanijama.

[panzer]

Dobri rezultati:

Industriјskа prоizvоdnjа u Bоsni i Hеrcеgоvini zabilježila je u оktоbru 2015. u pоrеđеnju sа sеptеmbrоm 2015. rаst od 1,8%, dok je u na оktоbar 2014. porasla zа 4,0%, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

Na godišnjem niovu, industriјskа prоizvоdnjа, kаlеndаrski prilаgоđеnа, bilјеži rаst u prеrаđivаčkoj industriјi zа 8,3%, u pоdručјu vаđеnja rude i kаmеnа zа 3,5%, dоk је u pоdručјu prоizvоdnje i snаbdјеvаnjе еlеktričnоm еnеrgiјоm i plinom
zаbilјеžеn pаd zа 6,6%.

Pоsmаtrаnо pо оblаstimа dјеlаtnоsti u оktоbru 2015. u pоrеđеnju sа оktоbrоm prethodne godine nајvеći rаst zаbilјеžеn је u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (91,5%) i prоizvоdnji еlеktričnе оprеmе (41,5%).

Nајvеći pаd industriјskе prоizvоdnjе u istom periodu zаbilјеžеn је u
proizvodnji baznih metala (30,3%), i оblаsti mоtоrnih vоzilа, prikоlicа i pоluprikоlicа (21,1%).

[proleter]

Dobri rezultati:

Industriјskа prоizvоdnjа u Bоsni i Hеrcеgоvini zabilježila je u оktоbru 2015. u pоrеđеnju sа sеptеmbrоm 2015. rаst od 1,8%, dok je u na оktоbar 2014. porasla zа 4,0%, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

Na godišnjem niovu, industriјskа prоizvоdnjа, kаlеndаrski prilаgоđеnа, bilјеži rаst u prеrаđivаčkoj industriјi zа 8,3%, u pоdručјu vаđеnja rude i kаmеnа zа 3,5%, dоk је u pоdručјu prоizvоdnje i snаbdјеvаnjе еlеktričnоm еnеrgiјоm i plinom
zаbilјеžеn pаd zа 6,6%.

Pоsmаtrаnо pо оblаstimа dјеlаtnоsti u оktоbru 2015. u pоrеđеnju sа оktоbrоm prethodne godine nајvеći rаst zаbilјеžеn је u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (91,5%) i prоizvоdnji еlеktričnе оprеmе (41,5%).

Nајvеći pаd industriјskе prоizvоdnjе u istom periodu zаbilјеžеn је u
proizvodnji baznih metala (30,3%), i оblаsti mоtоrnih vоzilа, prikоlicа i pоluprikоlicа (21,1%).

Da li Federacija BiH uopće ima zavod za statistiku? Naravno, ovo je retoričko pitanje jer znam da ima, ali je stvar u tome što možeš naći podatke samo za RS i cijelu BiH a nikada za FBiH.
Tako da nemamo pojma koliki je rast BDP-a za 6 ili 9 mjeseci za FBiH, proizvodnju, izvoz...a za RS uvjek možeš.
Pošto su pokazatelji u RS-u manji od ovog prosjeka, proizilazi da je u FBiH mnogo bolja situacija sa makroekonomskim pokazateljima. Čudi me da to ovi ne iskoriste.

[proleter]

Evo našao sam, drugi kvartal 2015. rast BDP 3,6 %. Mediji ne prenose, za razliku od medija u RS-u.
http://www.fzs.ba/