Solana Tuzla

[panzer]

Više od mjesec dana na strani ponude stoji prazno polje:

[one]

Vlada Federacije BiH prošle godine je usvojila odluku da se domaća sol može koristiti za posipanje cesta. Radi se o ukidanju ograničenja vrste soli za posipanje puteva i njenog granulometrijskog sastava koji su bili prepreka za domaće proizvođače i dobavljače soli za posipanje puteva. Inače, prethodnih godina domaće firme sol za posipanje cesta nabavljale su u Egiptu, Alžiru ili Bugarskoj. Ovoj odluci su se najviše obradovali u Solani Tuzla, koja je tokom prošle zimske sezone radila u tri smjene da bi obezbijedila dovoljno soli za posipanje cesta u Federaciji.

Ove godine su već spremni za novu sezonu, sklopili su ugovore sa više preduzeća i već rade punom parom.

"Prijavili smo se na šest- sedam tendera, većinu smo prošli, a malo jači tenderi koje smo dobili su Ceste Federacije (4000 tona), Sarajevo putevi (1000 tona), Rad Sarajevo (samo 300 tona, pregovaramo za veću količinu), Ceste Mostar (2000 tona), Komunalno preduzeće Banovići (oko 300 tona). Također, očekujemo dobijanje tendera u Busovači za isporuku 700 tona", kazao je za eKapiju Laris Bešlagić, iz službe prodaje Solane Tuzla.

Pored ovih "velikih" kupaca, sarađuju i sa drugim firmama, kao što je Penny Plus iz Sarajeva, kojima isporučuju po kamion ili dva, odnosno 50 ili 100 tona.

Kažu da je ove godine vidljiv pomak u odnosu na prošle sezone. "Recimo konkretno kod JP Ceste Federacije BiH prošle godine smo radili na bazi od 1500 tona, a sad radimo na bazi od 4000 tona", navodi Bešlagić.

Cijene se dogovaraju na osnovu količina i zavisno kome se isporučuje. "Ako imamo strategiju da proširimo svoj posao, i da naredne godine dobijamo tendere, onda se trudimo da naša cijena bude prihvatljiva", dodaje on.

Iz Solane Tuzla kažu da se javljaju i na tendere u drugim državama, mada su više orjentisani na domaće tržište.

"Što se tiče ino tržišta, prvenstveno mislim na Austriju, Njemačku, Švicarsku, tu nam prodaja zavisi od vremenskih uslova. Oni neće da lageruju so, tako da čim kod njih počne malo više padati snijeg, oni se počnu javljati. S njima radimo na bazi profaktura. Mi smo u svakom slučaju otvoreni za strana tržišta, tako da u skorijem periodu očekujemo saradnju", kaže Bešlagić.

[panzer]

Zar je moguće da se jedan bh proizvođač odlučio da ide direktno na tendere, na direktnu prodaju i da maržu ne prepusti trgovcima-posrednicima.

Proizvođači obično imaju praksu samo da proizvode a sve ostalo prepuste posrednicima, i uz to ide izgovor da se trgovcima prepušta rizik naplate. Ali često se dešavalo da se ti ugovori ne pokrivaju bankarskim garancijama pa se u prvom dijelu ugovora izgubi marža a kasnije se ne naplati ni ono prodano pa se ta potraživanja otpišu.
Ovdje je dobro što se ide na tendere gdje je naplata sigurna, mada se često dešava da su rokovi plaćanja dosta dugi ali i oni se ponekad probiju. Vrijedi čekati naplatu samo radi bolje cijene nego što bi se dobila da se ide preko posrednika.

Već sad imaju dogovoreno preko 10.000 tona i čisto povećanje prodaje u odnosu na prošle godine.

Još jedan plus je što su malo zaposlili svoju administraciju oko pripreme za tendere. Neka se i oni dodatno potrude da se dobije posao.

[panzer]

Ovih dana je aktuelno čišćenje snijega...

Zimska služba preduzeća "Rad" u ovom trenutku malo štedi so za posipanje, jer nemaju neke velike količine, kazao je Agenciji Fena glasnogovornik KJKP "Rad" Ahmed Đipa.
Jedna od gradskih ulica okovana ledomNaime, očekujemo dolazak 5.000 tona soli. To zakašnjenje može se objasniti time što je prilikom nabavke industrijske soli postupak takav na tenderu da firma koja se žali može da odgodi mjesec, dva, tri postupak nabavke, i zbog toga je došlo do kašnjenja, pojasnio je Feni glasnogovornik KJKP "Rad" Ahmed Đipa.

Takve su pravne procedure da ako se neka firma žali jednostavno može da se prolongira postupak nabavke, odnosno rok nabavke može i više mjeseci da se odgodi. Glavni razlog su te procedure u tenderima, jer Zakon o javnim nabavkama je takav da tu dolazi do komplikacija i produženja rokova, pojašnjava Đipa.

Preduzeće "Rad" je, po njegovim riječima, još u aprilu pokrenulo postupak nabavke 5.000 tona soli, ali zbog prigovora i žalbi pojedinih firmi koje nisu dobile taj posao nabavke, malo se kasni s isporukom soli.

Na tenderu je sve u redu, međutim, firme koje su se žalile ne nude odgovarajuću so koju mi tražimo. One nude so čiji promjer zrna je mnogo sitniji, znači ispod 0,4 milimetra što bi dovelo do kvarova na mehanizaciji Zimske službe preduzeća "Rad". I zbog toga su oni odbijeni. Mi smo na tenderu tražili da najveći postotak budu zrna veličine 0,4 do 2 milimetra i od 2 do 4 milimetra. Mi smo odabrali najboljeg ponuđača, ali zbog tih žalbi i prigovora so će kasniti, kazao je Đipa.

Izgleda da se solana žalila.
A na veb stranici su osvježili temu uvozna-domaća so:

http://www.solanatuzla.com/bosanski/tema_1.pdf

[panzer]

ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 20,96
ZIF "BONUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 6,39
ŠEPO JASMIN Sarajevo, BIH 5,58
ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 2,43
SODASO-holding d.d. Tuzla u stečaju TUZLA, BIH 1,98
SARAJLIĆ AMAR Sarajevo, BIH 1,70
UniCredit Bank d.d. Mostar MOSTAR, BIH 1,62
ZORNIĆ MUHAMED ILIDŽA, BIH 1,48
BRODOMERKUR SPLIT, HRV 1,22
AS d.o.o. Jelah-Tešanj TEŠANJ, BIH 1,17


Ovo mi se nikako ne sviđa, AS je krenuo u preuzimane Solane. Gdje god su kupovali, dobijali su firme po minimalnoj cijeni. Fondovi su uvijek ti koji sve rasprodaju po bagateli.

[vaclavha]

Realno, preuzimali su firme u jako losem stanju: Napredak, Vispak, Vemal.... To bi i dalje bile neprerspektivne rupe, pod sapom fondova koje nista ne rade.

S druge strane, ako treba itko od domacih lica da preuzme Solanu, onda je to AS, jer ima komplementarnu proizvodnju u svojim drugim firmama.

[vaclavha]

U vezi fondova... Mislim da se nijedan od tri fonda nece usuditi prodati po sadasnjoj cijeni jer bi realizirali veliki gubitak. Mogli su to uraditi sa nekim propalim firmama, ali tesko da smiju sa Solanom.

Naravno to je moje misljenje, nije preporuka da neko ceka visu ili nizu cijenu.

[panzer]

Ja im ne vjerujem. Čini mi se da bi ljudi iz fondova oca prodali za KM. Praksa je pokazala da su udjele uvijek prodavali po niskim cijenama. Šta se desilo sada sa Bosnalijekom? Doduše BIG još nije prodao ali vidjet ćemo šta će uraditi. I taj BIG je većinski vlasnik Solane. Ne bi me iznenadilo da svoj udio proda po ovim mizernim cijenama.
Ovdje,ispod knjigovodstvene vrijednosti( 77 KM)ne bi smjeli pričati o prodaji ali AS ipak kupuje od nekoga kome pare,izgleda, ne trebaju.

[vaclavha]

Knjigovodstvena je 70,2 KM. U odnosu na nju realiziraju dobitak/gubitak. Slazem se da u i oko fondova sjede svakakvi tipovi, koji bi pored oca prodali i majku za koju marku ispod stola. Medjutim, drugacija je ovo situacija od bosnalijeka. Npr. fondovi su mogli prodati po 14 bosnalijek jer ga drze u knjigama po 10. Razliku su, siguran sam, dobili neki ljudi u rokovodstvu ispod stola u nekom ugostiteljskom objektu.
Malo je teze da to urade sa Solanom, jer npr. da prodaju po 25 KM (zvanicno na berzi) imali bi 45 KM realiziranog gubitka po dionici, sto je nekih 4,7 mio "zijana" za slucaj BIG-a. Prodaju mali dionicari, mozda radnici i nestretnici koji su kupovali po 70-80 KM...

[panzer]

Mislim da je nominalna vrijednost 70,2 KM a knjigovodstvena za 2011. oko 77 KM ali iz ove perspektive to je sada nijansa. Sigurno je da AS nikada ne daje veliku cijenu i to nije sporno. Kupac ima pravo da traži najnižu cijenu. Problem su oni na prodajnoj strani. Ova prodaja danas je oko 0,5% firme. To nije mala cifra. Samo se možemo nadati da će fondovi tražiti koliko-toliko normalnu cijenu jer solana svakako vrijedi preko 30 mil KM a na ovaj način AS bi je dobio za 10 mil. To je presmiješno.