Re: Komentari
Posted: 20 Jun 2012, 13:15
Novog direktora ne znam, ali koliko znam, Dedić i Blekić su radili u talu. Dok neko ne makne Blekića, nema promjena.
Ja kupio po 17insider wrote:BHTSR nikad jeftiniji. Samo je pitanje da li jos dole ide ili je ovo prilika za kupovinu?
Nez nam ga ni ja, al mi nekako ima lopovsku facu koja ne ulijeva pouzdanje.Damirko wrote:Novog direktora ne znam, ali koliko znam, Dedić i Blekić su radili u talu. Dok neko ne makne Blekića, nema promjena.
Nije da nema povezanosti iako nije toliko očita ali kada se sve sagleda, postoji mogućnost da se dobar dio od ukupne sume vrijednosnih papira prelije u ruke pojedinaca i da oni od toga imaju veliku korist a da cijene tih vrijednosnih papira na "zvaničnom" tržištu ostanu minimalne.Na skupštini Bosnalijeka održanoj prošle subote svi prisutni su primijetili podršku koju je predstavniku Vlade FBiH davao Aleksandar Hrkač! Sjećate se, to je onaj lik kojeg bije glas da je upleten u brojne malverzacije na ovdašnjem tržištu kapitala. Ova podrška je, među prisutnim, protumačena kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Hrkača, inače osobe koja je glavni pijun u kriminalnoj hobotnici koja vlada na tržištu kapitala u Federaciji. Podsjećamo, Skupština Bosnalijeka je okončana (ne)očekivanim nedostatkom glasova za smjenu Nadzornog odbora od koga je Vlada FBiH očekivala da smijeni direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića.
Dani su već pisali o “strateškim” namjerama grupacije koja pomoću novog zakona o fondovima, kojeg priprema SDP-ov guru Marin Ivanišević, pokušava preuzeti zdravi dio privrede u FBIH s novcem iz Crne Gore. U skraćenoj verziji preuzimanje bi se moglo opisati kao obezvređivanje ciljanih dionica pomoću novog zakona, te ubacivanje 100 miliona KM iz Crne Gore putem banke iz Lihtenštajna, a koji će biti dovoljni za kupovinu čak 20-tak kompanija?! Na ovim transakcijama, osim preuzimanja firmi, Hrkač planira na uloženih 14 miliona KM zaraditi 29 miliona KM.
Koliko je naše tržište “pokriveno” ovom grupacijom najbolji je pokazatelj Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Uposlenici Komisije krajem prošle godine odlaze u nadzor investicijskom fondu Herbos. Početkom ove godine sastavljaju izvještaj o krivičnim djelima koja su počinjena, izvještaj koji na 25 stranica detaljno opisuje kako je Hrkač došao do vlasništva u Herbosu i kako je napravio društvu višemilionsku štetu a sebi priskrbio odgovarajuću dobit. Elektro grupa Jajce, Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most i Rudnik mrkog uglja Banovići su tri kompanije koje su obuhvaćene izvještajem i na kojima je dokazano da je Hrkač svoje dionice prodavao Herbosu po cijenama koje su oštetile fond a njemu donijele dobit.
Elektro grupa Jajce je kompanija koja je osnovana 2008. godine za milion KM, Hrkač Aleksandar je osnivač sa 76,80% a Benson Holdings Split sa 23,20% učešća. Osnovna djelatnost kompanije trebala je biti proizvodnja hidro elektrana i prodaja električne energije. Godinu dana poslije fond Herbos kupuje samo 2% firme za cijenu od 753.480 KM, prodavac je naravno Hrkač. U to vrijeme, kao ni tri godine poslije, kompanija ne posluje. Drugim riječima, kompanija koja u vrijeme ulaganja nema nijednu licencu za rad, niti je bilo izvjesno da će je imati, preplaćena je najmanje 35 puta!
Pored iscrpnog izvještaja o malverzacija, trgovini dionicama između povezanih lica i pribavljanju imovinske koristi Komisija glasanjem odlučuje da nema protivzakonitih elemenata u cijelom slučaju. Zašto Komisija zatvara oči pred dokazanim kriminalom? Odgovor bi trebalo tražiti u prilično bizarnim rečenicama, no tako važnim za ovu priču: predsjednik komisije Hasan Ćelam je u kumstvu sa Zijadom Blekićem?! A kum nije dugme. O vezama Blekića, Fahrudina Radončića i Veska Barovića već smo pisali. Kao pokušaj popravljanja poslovne reputacije Blekića, jedne dnevne novine (nagradno pitanje glasi: koje?) objavljuje priču na dvije stranice o uspješnih 10 godina postojanja brokerske kuće Eurohaus. Pored hvalospjeva koji su nakićeni, autori “zaboravljaju” pogledati u finansijske izvještaje Eurohausa, u kojima stoji da je uspješni biznismen Zijad Blekić u posljednje 4 godine uspio napraviti gubitak od 5,16 miliona KM?!
Ovi turci malo dođu na ekskurziju, da se odmore od istanbulske gužve. Da su pametni, kada su već suvlasnici, mogli bi uzeti SASE pod svoje i privući većinu ulagača iz regije jer bi njihovo aktivno prisutustvo na ovoj berzi zainteresovalo ostale ulagače. Mogli bi uraditi ono što su neki drugi stranci uradili 2003. i 2004. godine.Tržište kapitala u FBiH nakon pada u 2009. i 2010. ponovno je doživjelo rast u 2011. godini, ali ono je malo i zauzima svega četiri posto finansijskog sektora te je stoga neophodno razviti nove instrumente trgovine na tom tržištu, ocijenio je danas guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić tokom otvaranja workshopa institucija tržišta kapitala Turske i FBiH u Sarajevu.
Kozarić je ocijenio da je dobro što se država sve više pojavljuje kao emitent vrijednosnih papira te naglasio da je radi razvoja tržišta kapitala, također, neophodno i da privatizacija državnih preduzeća ide putem berzi. U tom kontekstu, po njegovim riječima, potrebno je povećati berzanski materijal za trgovanje.
Federalni ministar finansija Ante Krajina kazao je da tržište kapitala u FBiH nije na željenoj razini razvoja i da će dobro doći iskustva predstavnika tržišta kapitala Turske, zemlje koja unatoč globalnoj ekonomskoj krizi u posljednoj deceniji bilježi ekonomski porast.
Vlada FBiH će, kako je naglasio, pomoći Sarajevskoj berzi (SASE) da "digne" promet jer, kako ističu i iz Berze, obveznice Federacije BiH postaju atraktivan instrument za investitore.
Krajina je podsjetio da se Vlada FBiH kao emitent na tržištu kapitala pojavila 2009. godine.
Po riječima Tarika Kurbegovića, direktora Sarajevske berze, Istanbulska berza je suvlasnik SASE-a s učešćem od 15 posto i danas se na toj partnerskoj relaciji predstavljaju instrumenti trgovine na tržištu kapitala Turske predstavnicima tržišta kapitala u FBiH.
Direktor Istanbulske berze Ibrahim Turhan ukazao je na značaj regionalne saradnje berzi , dodavš da je jedino tako moguće i prebroditi ekonomsku krizu.
Također je istaknuo da se kompanije moraju otvoriti putem berzi za prodaju te dodao da ih na SASE-u pored sadašnjih 170, za narednih 15 godina može biti i 17.000.
Na workshopu prisustvuju i predstavnici regulatora berzi, brokerskih asocijacija, banaka i drugih relevantnih institucija za uspješan razvoj domaćeg tržišta kapitala.