Biznismen iz Dubaija danas je kupio fabriku za preradu voća u Brčkom „Bosnaplod“, prenosi novinska agencija Patria.
Prema informacijama otiska.ba, pregovori su bili dugotrajni, ali je biznismen iz Dubaija na kraju pristao da plati šest miliona KM za ovu fabriku.
Za očekivati je da će uskoro početi sa zapošljavanjem radnika, te sa preradom voća. "Bosnaplod" je privatiziran nedugo nakon uspostave Brčkog kao bh. distrikta, ali je zbog nedomaćinskog odnosa brzo propao.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
BEOGRAD - Agencija za privatizaciju Srbije objavila je javni poziv za prikupljanje neobavezujućih ponuda za učešće u prodaji kapitala državnog telekomunikacionog preduzeća "Telekom Srbija".
Zahtjev za dostavljanje dokumentacije zainteresovani mogu podnijeti najkasnije do 23. jula Agenciji za privatizaciju, a rok za podnošenje neobavezujućih ponuda za kupovinu "Telekoma Srbija" je 2. avgust.
Pravo na učešće u postupku imaju domaće i strane kompanije koje su po sljednje tri godine pružale uslugu mobilne telefonije.
Kao kvalifikacioni uslov za učešće u postupku traži se i da zainteresovana kompanija u posljednje tri godine ima prihode u telekomunikacionim uslugama koji su veći od 500 miliona evra ili da je u posljednjih 10 godina prikupila sredstva u iznosu većem od 500 miliona evra ili da je vrijednost imovine kojom upravljaju na kraju 2014. iznosila najmanje dvije milijarde evra.
U privatizaciji "Telekoma Srbija" mogu da učestvuju investitori koji su najmanje 10 godina imali minimalno vlasničko učešće od 10 odsto u najmanje jednom telekomunikacionom operateru sa godišnjim prihodima koji se odnose na telekomunikacione usluge od najmanje 500 miliona evra u najmanje jednoj godini perioda ulaganja.
Zahtjev za dostavljanje dokumentacije zainteresovani mogu podnijeti najkasnije do 23. jula Agenciji za privatizaciju, a rok za podnošenje neobavezujućih ponuda za kupovinu "Telekoma Srbija" je 2. avgust.
Pravo na učešće u postupku imaju domaće i strane kompanije koje su po sljednje tri godine pružale uslugu mobilne telefonije.
Kao kvalifikacioni uslov za učešće u postupku traži se i da zainteresovana kompanija u posljednje tri godine ima prihode u telekomunikacionim uslugama koji su veći od 500 miliona evra ili da je u posljednjih 10 godina prikupila sredstva u iznosu većem od 500 miliona evra ili da je vrijednost imovine kojom upravljaju na kraju 2014. iznosila najmanje dvije milijarde evra.
U privatizaciji "Telekoma Srbija" mogu da učestvuju investitori koji su najmanje 10 godina imali minimalno vlasničko učešće od 10 odsto u najmanje jednom telekomunikacionom operateru sa godišnjim prihodima koji se odnose na telekomunikacione usluge od najmanje 500 miliona evra u najmanje jednoj godini perioda ulaganja.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Za ovog Širbegovića kažu da je dužan na sve strane, a on gradi li gradi:
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/si ... uzli/54196
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/si ... uzli/54196
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Iako više nismo dioničari, lijepo je ovo vidjeti. I volio bih da se održi ova fabrika:
Protekla dva dana dnevna proizvodnja deterdženta za suđe 3D u Diti, premašila je 10.000 komada za jednu smjenu, što je za oko 3.000 pakovanja više nego što je ova fabrika proizvodila prije prekida rada i stečaja. – U najbolja doba mi smo imali oko 7.000 komada za smjenu i to je bilo dovoljno da podmiri tržište, ali sad su police u marketima na kojima mi izlažemo skoro prazne. Treba ih stalno puniti. To je naš najprodavaniji proizvod, kaže za rtvtk.ba Nedžad Gavranović, radnik Dite zadužen za nabavku repromaterijala i prodaju. Gavranović je potvrdio da je Dita već zaradila oko 200.000 KM. Dio plate, toplog obroka i naknadu za prevoz dobili su radnici koji su pokrenuli proizvodnju još 13. maja. Svih 70 radnika koji su u pogonu od 17. juna svoje naknade i uplate za zadravstveno i penziono osiguranje mogu očekivati početkom narednog mjeseca. U Diti se radi na tome da povećaju realizaciju i prošire proizvodnju. Još ne proizvode praškaste deterdžente, jer za to treba više ljudi, kaže Gavranović. Dita će zaposliti još najmanje 20 ljudi s biroa – Imamo potvrdu iz Službe za zapošljavanje TK da bi oni mogli zahvaljujući određenom projektu, finansirati zapošljavanje 20 radnika sa evidencije nezaposlenih. To će biti hemijski tehničari, tehnolozi, električari. A nadam se da će biti još više posla kad započnemo i izvoz, dodaje Gavranović. Predstavnici Dite su oko izvoza već pregovarali sa kompanijama koje zastupaju tržišta Makedonije, Iraka i Australije.
| Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/dita-postigla-rekor ... radnicima/
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Kinesko tržište:
Uvijek isto kretanje. Uvijek iste reakcije. Uvijek iste priče pojedinaca. Oni koji imaju iskustva u ovim kretanjima zarađuju velike cifre.
http://www.bloomberg.com/news/articles/ ... ral-hazard
Uvijek isto kretanje. Uvijek iste reakcije. Uvijek iste priče pojedinaca. Oni koji imaju iskustva u ovim kretanjima zarađuju velike cifre.
http://www.bloomberg.com/news/articles/ ... ral-hazard
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH sa planom privatizacije za 2015. godinu, na 13. sjednici Upravnog odbora APF-a, dopunjen je, po Zaključku Vlade Federacije BiH, sa dvije nove firme čiji bi manjinski državni kapital trebao biti privatiziran u 2015. godini. Riječ je o Fabrici duhana Sarajevo d.d. Sarajevo i Sarajevo-osiguranju d.d. Sarajevo.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Šta donosi Reformska agenda za BiH
Izvor: Al-Jazeera Balkans, 27.7.2015 9:30:09
Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturalne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unaprijeđenje poslovne klime i konkurentnosti, reforme socijalnih davanja, restrukruiranje javnih preduzeća, reforme zdravstvenog sektora i vladavina prava, samo su neke od tačaka koje su dio Reformske agende, koju bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti u svakoj tački, najmanje naredne tri godine ako želi ijedan kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke (WB) i Europske unije, koja je i predlagač Agende.
Ove reforme, koje su bh. političari "krili" do današnjeg dana, sadržane su u finalnom dijelu dokumenta koji će danas biti i potpisan.
Da su stranci pokazali da su bolje uvidjeli da BiH nije u stanju ništa bolje da uradi nego da se prezaduži sama, pokazuje odjeljak koji se tiče reforme javne uprave i reforme javne potrošnje.
Oni će nadgledati svaku navedenu tačku i pružiti svu pomoć nadležnim institucijama u naredne tri godine.
Ovo praktički znači, da su budžeti određeni unaprijed, sa jasno definiranim mjerama štednje, uz klauzulu da "i kada BiH i entiteti dobiju novac u budžete, vlade neće moći da povećavaju plate zaposlenih u javnim institucijama".
Sav novac koji BiH sakupi na ovaj način, strogo će pratiti predstavnici europskih i svjetskih monetarnih tijela, kojima praktički danas u ruke, ovom agendom predajemo fiskalni i monetarni sistem BiH u naredne tri godine, da spasu BiH od javnih dugova ili da im damo šansu da vidimo "grčki scenario" u BiH.
Ako sve pobrojano ne bude dovoljno, od kraja 2015. godine "na najvišem nivou" razmatrat će se mogućnost i povećanja stope PDV.
Prema nekim spekulacijama, sadašnja stopa od 17 posto nedovoljna je da se pokrije javni dug i javna potrošnja, pa bi od naredne godine PDV mogao biti 20 posto, dok pesimisti idu i do granice od 23 posto.
Poskupljenja, otpuštanja, siva ekonomija...
Poskupit će duvan i alkohol, a novac koji dobijemo na ovaj način bit će usmjeren na poboljšanje zdravstvenog sistema i smanjenje dugova.
Također slijedi otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru, a prema nekim procjenama, čak 15 posto trenutno zaposlenih, mogao bi ostati bez posla.
Ovo i nije čudno, s obzirom na činjenicu da 64 posto BDP-a godišnje troši se samo na finansiranje javnog sektora, odnosno jedne državne, dvije entitetske i 10 kantonalnih vlada, koje sve imaju i svoje parlamente, svoje poslanike, a u BiH, državi sa 4,5 milona stanovnika ima više od 170 ministara.
Kako problem rastuće birokracije, tri, odnosno četiri nivoa vlasti (RS/B) ne možemo riješiti izmjenama Ustava BiH koji nam ih je takve dao, jer su svi pregovori o promjenama Ustava BiH do sada propali, troškovi će se morati rezati, kao i broj zaposlenika.
Poreske agencije - četiri u BiH - prema Agendi, morat će surađivati zajedno, da bi se smanjila "siva ekonomija", poboljšala naplata PDV-a, ali i da bi se stanje sa zapošljavanjem i povećanjem plaća u javnm sektoru, kojeg prema agendi, ne smije biti u naredne tri godine držalo pod kontrolom.
Naplaćivanje zaostalih poreskih dugova još su jedna od tačaka, s kojima će se bh. ekonomija morati izboriti u naredne tri godine. Ako samo uzmemo statistički podatak da poreski obveznici samo u RS duguju milijardu maraka državi, ovo će biti kao dodatni izvor prihoda, koji je "sačuvan u šteku".
"Transparentnije planiranje u sprovođenju javnih investicija, poštivanje Zakona o javnim nabavkama u BiH, borba protiv korupcije", samo su još jedan "trn u nozi" s kojim se BiH mora suočiti, jer nije u posljednjih 20 godina. Da li će postojeći pravosudni sistem, moći pratiti visokorastuću korupciju, zbog kojih svakih šest sekundi u BiH nestane 13 eura?
Nužna reforma pravosuđa
Ako je suditi po kaznama izrečenim za nepoštivanje Zakona o javnim nabavkama BiH i korupciji do sada, teško da će aktuelni pravosudni sistem moći da odgovori na ovaj zadatak.
Poglavlje o reformi pravosuđa, famozno Poglavlje 23. u pregovorima sa Europskom unijom, stoji u mjestu već sedam godina. Ako EU ima namjeru da izvede BiH iz dugova u kojima grca, onda će se morati fokusirati i na reformu pravosuđa BiH koje svakim danom pokazuje da nije sposobno da se nosi ni zakonski, ni da ima pretjerano volje sa sistemskom korupcijom, koja, prema nekim istraživanjima koje su sprovodile strane nevladine organizacije, "divlja" baš u javnom sektoru. Do sada, država nije pokazala pretjeranu volju da sama sebe kažnjava zbog ovakvih prijestupa.
Entitetske vlade su se obavezale da će morati konačno da se suoče sa problemima javnih preduzeća koja od rata naovamo prave samo gubitke.
U Agendi se ističe: "Javna preduzeća će se definirati na ona koja posluju sa gubicima i koja se uz pomoć mogu napraviti konkurentnim na tržištu i ona koja čeka privatizacija/likvidacija u srednjoročnom periodu, a program rada i poslovanja ovih preduzeća trebaju napraviti entitetske i državna vlada. Posebnu pažnju poklonit ćemo restruktuiranju željeznica u oba bh. entiteta koja podrazumijeva reorganizaciju i broj zaposlenih, a treba se razmisliti i o djelimičnoj privatizaciji Telekoma u FBiH".
Malo nelogično izgleda i da država koja izvozi struju ima dva javna preduzeća, dvije Elektroprivrede koje posluju sa gubitkom, a koje, prema najavama, ne namjeravaju rješavati tako što će poskupiti struju stranim partnerima kojima je prodaju, već građanima BiH.
I nije samo Elektroprivreda problem.
Problem su i telekom operateri, koji svuda u svijetu posluju sa enormnim profitom, ali u BiH poslovnu godinu završavaju ili sa gubicima ili na pozitivnoj nuli ili sa jedva vidljivom zaradom.
Ako BiH nije sama u stanju da se dogovori šta da se radi sa telekom operaterima, elektroenergetskim sektorom, izgleda da će međunarodne finansijske institucije, kojima će danas dati saglasnost i ovlaštenja, brinuti o tome.
Nužno donošenje seta zakona
Federacija BiH morat će donijeti cijeli set zakona, kojima bi se morao smanjiti javni dug, ali i povećati konkurentnost i otvoriti tržište za strana ulaganja. Isti problem čeka i RS.
Činjenica je da se strani investitori žale na tromost i sporost bh. administracije kada žele da ulažu u BiH i da nerijetko, skupina propisa, normi koju moraju ispunjavati, papira koje moraju popuniti, u prosjeku traje između pola i godine dana. Investitori i koji imaju želju da svoj novac ostave u BiH, kada se suoče sa birokratskim zidom, odustaju i prebacuju svoj novac u druge države, gdje im je procedura lakša i gdje preduzeće mogu osnovati za dan. Čak i preko interneta.
Upravo je taj problem potenciran u Agendi. Bosna i Hercegovina gubi milijarde zbog spore administracije koja uzima 65 posto BDP-a samo za svoje plate.
Naravno, u Agendi je potcrtano da će se voditi računa i da će nadležne službe provjeravati potencijalne investitore u BiH, u sklopu borbe protiv terorizma i u sklopu borbe protiv globalnog pranja novca, te se garantuje da će BiH za sve ovo imati pomoć EUROPOL-a i nadležnih sigurnosnih agencija.
Tržište rada će se morati prilagoditi zahtjevima poslodavaca, a EU kritikuje BiH jer je i previše popustljiva i prema "socijalnim partnerima, čija su očekivanja prilično nerealna", navodi se u Agendi.
Mijenjat će se zakoni o radu, s tim što će svaki radnik imati adekvatno zdravstveno osiguranje (zdravstveno osiguranje i zdravstveni sektor u Agendi su spomenuti više od 60 puta, što izgleda kao "rak rana" bh. društva).
Posebnu kritiku dobila je Vlada FBiH koja će morati da napravi bazu podataka korisnika socijalnih davanja.
"Bit će zamrznuti troškovi za privilegovane penzije, te smanjenjem opcija za privremeno penzionisanje kod visokorizičnih zanimanja, uvođenjem razumnih sankcija za privremeno penzionisanje i bonusa za kasnije penzionisanje kako bi se produžila dob za efektivno penzionisanje i uvođenje održivog indeksiranja primanja. Revizija radi verifikovanja prihvatljivosti postojećih korisnika će biti ubrzana u cijeloj FBiH, a Vlada FBiH će ojačati zakonski okvir za poboljšanje postupka revizije. Ubrzat će se provođenje penzionih reformi na osnovu novog zakona o penzionom sistemu", ističe se u Agendi.
Prvi izvještaj o tome šta je BiH uradila, mora se podnijeti 15. novembra.
Nimalo lake tri godine
Prema ovome što piše u Agendi, naredne tri godine neće biti nimalo lake za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.
Izvjesno je da će se povećati broj nezaposlenih, da će se smanjiti izdavanja za određene socijalne kategorije, da će se povećati porezi, da povećanja plata neće biti, nego samo smanjivanja, da se ne isključuje mogućnost ni da pojedina javna preduzeća budu i ugašena, a pojedina preduzeća budu privatizovana.
No, ne može se reći da vlasti BiH nisu znale za ovaj problem već 20 godina, ali su ga u strahu od socijalnih nemira, ali i zbog očuvanja svojih visokih plata, uspješno gurale pod tepih.
Vlade se trenutno zadužuju kod komercijalnih banaka da isplate što moraju zakonima o sprovođenju budžeta.
Da li će tri godine "stezanja kaiša" uspjeti da popravi štetu koja je činjena prezaduživanjem već 20 godina i da li je Agenda samo krpljenje rupa koje nam ostaju iz Ustava BiH i kratkoročno rješenje, a ne spas? Da, trpit će Bosanci i Hercegovci naredne tri godine sve navedeno. Ipak, krajnje je vrijeme da se pobriše prašina koja se pokrivala tepihom 20 punih godina, jer je očigledno da se za sada svi guše u njoj.
Izvor: Al-Jazeera Balkans, 27.7.2015 9:30:09
Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturalne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unaprijeđenje poslovne klime i konkurentnosti, reforme socijalnih davanja, restrukruiranje javnih preduzeća, reforme zdravstvenog sektora i vladavina prava, samo su neke od tačaka koje su dio Reformske agende, koju bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti u svakoj tački, najmanje naredne tri godine ako želi ijedan kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke (WB) i Europske unije, koja je i predlagač Agende.
Ove reforme, koje su bh. političari "krili" do današnjeg dana, sadržane su u finalnom dijelu dokumenta koji će danas biti i potpisan.
Da su stranci pokazali da su bolje uvidjeli da BiH nije u stanju ništa bolje da uradi nego da se prezaduži sama, pokazuje odjeljak koji se tiče reforme javne uprave i reforme javne potrošnje.
Oni će nadgledati svaku navedenu tačku i pružiti svu pomoć nadležnim institucijama u naredne tri godine.
Ovo praktički znači, da su budžeti određeni unaprijed, sa jasno definiranim mjerama štednje, uz klauzulu da "i kada BiH i entiteti dobiju novac u budžete, vlade neće moći da povećavaju plate zaposlenih u javnim institucijama".
Sav novac koji BiH sakupi na ovaj način, strogo će pratiti predstavnici europskih i svjetskih monetarnih tijela, kojima praktički danas u ruke, ovom agendom predajemo fiskalni i monetarni sistem BiH u naredne tri godine, da spasu BiH od javnih dugova ili da im damo šansu da vidimo "grčki scenario" u BiH.
Ako sve pobrojano ne bude dovoljno, od kraja 2015. godine "na najvišem nivou" razmatrat će se mogućnost i povećanja stope PDV.
Prema nekim spekulacijama, sadašnja stopa od 17 posto nedovoljna je da se pokrije javni dug i javna potrošnja, pa bi od naredne godine PDV mogao biti 20 posto, dok pesimisti idu i do granice od 23 posto.
Poskupljenja, otpuštanja, siva ekonomija...
Poskupit će duvan i alkohol, a novac koji dobijemo na ovaj način bit će usmjeren na poboljšanje zdravstvenog sistema i smanjenje dugova.
Također slijedi otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru, a prema nekim procjenama, čak 15 posto trenutno zaposlenih, mogao bi ostati bez posla.
Ovo i nije čudno, s obzirom na činjenicu da 64 posto BDP-a godišnje troši se samo na finansiranje javnog sektora, odnosno jedne državne, dvije entitetske i 10 kantonalnih vlada, koje sve imaju i svoje parlamente, svoje poslanike, a u BiH, državi sa 4,5 milona stanovnika ima više od 170 ministara.
Kako problem rastuće birokracije, tri, odnosno četiri nivoa vlasti (RS/B) ne možemo riješiti izmjenama Ustava BiH koji nam ih je takve dao, jer su svi pregovori o promjenama Ustava BiH do sada propali, troškovi će se morati rezati, kao i broj zaposlenika.
Poreske agencije - četiri u BiH - prema Agendi, morat će surađivati zajedno, da bi se smanjila "siva ekonomija", poboljšala naplata PDV-a, ali i da bi se stanje sa zapošljavanjem i povećanjem plaća u javnm sektoru, kojeg prema agendi, ne smije biti u naredne tri godine držalo pod kontrolom.
Naplaćivanje zaostalih poreskih dugova još su jedna od tačaka, s kojima će se bh. ekonomija morati izboriti u naredne tri godine. Ako samo uzmemo statistički podatak da poreski obveznici samo u RS duguju milijardu maraka državi, ovo će biti kao dodatni izvor prihoda, koji je "sačuvan u šteku".
"Transparentnije planiranje u sprovođenju javnih investicija, poštivanje Zakona o javnim nabavkama u BiH, borba protiv korupcije", samo su još jedan "trn u nozi" s kojim se BiH mora suočiti, jer nije u posljednjih 20 godina. Da li će postojeći pravosudni sistem, moći pratiti visokorastuću korupciju, zbog kojih svakih šest sekundi u BiH nestane 13 eura?
Nužna reforma pravosuđa
Ako je suditi po kaznama izrečenim za nepoštivanje Zakona o javnim nabavkama BiH i korupciji do sada, teško da će aktuelni pravosudni sistem moći da odgovori na ovaj zadatak.
Poglavlje o reformi pravosuđa, famozno Poglavlje 23. u pregovorima sa Europskom unijom, stoji u mjestu već sedam godina. Ako EU ima namjeru da izvede BiH iz dugova u kojima grca, onda će se morati fokusirati i na reformu pravosuđa BiH koje svakim danom pokazuje da nije sposobno da se nosi ni zakonski, ni da ima pretjerano volje sa sistemskom korupcijom, koja, prema nekim istraživanjima koje su sprovodile strane nevladine organizacije, "divlja" baš u javnom sektoru. Do sada, država nije pokazala pretjeranu volju da sama sebe kažnjava zbog ovakvih prijestupa.
Entitetske vlade su se obavezale da će morati konačno da se suoče sa problemima javnih preduzeća koja od rata naovamo prave samo gubitke.
U Agendi se ističe: "Javna preduzeća će se definirati na ona koja posluju sa gubicima i koja se uz pomoć mogu napraviti konkurentnim na tržištu i ona koja čeka privatizacija/likvidacija u srednjoročnom periodu, a program rada i poslovanja ovih preduzeća trebaju napraviti entitetske i državna vlada. Posebnu pažnju poklonit ćemo restruktuiranju željeznica u oba bh. entiteta koja podrazumijeva reorganizaciju i broj zaposlenih, a treba se razmisliti i o djelimičnoj privatizaciji Telekoma u FBiH".
Malo nelogično izgleda i da država koja izvozi struju ima dva javna preduzeća, dvije Elektroprivrede koje posluju sa gubitkom, a koje, prema najavama, ne namjeravaju rješavati tako što će poskupiti struju stranim partnerima kojima je prodaju, već građanima BiH.
I nije samo Elektroprivreda problem.
Problem su i telekom operateri, koji svuda u svijetu posluju sa enormnim profitom, ali u BiH poslovnu godinu završavaju ili sa gubicima ili na pozitivnoj nuli ili sa jedva vidljivom zaradom.
Ako BiH nije sama u stanju da se dogovori šta da se radi sa telekom operaterima, elektroenergetskim sektorom, izgleda da će međunarodne finansijske institucije, kojima će danas dati saglasnost i ovlaštenja, brinuti o tome.
Nužno donošenje seta zakona
Federacija BiH morat će donijeti cijeli set zakona, kojima bi se morao smanjiti javni dug, ali i povećati konkurentnost i otvoriti tržište za strana ulaganja. Isti problem čeka i RS.
Činjenica je da se strani investitori žale na tromost i sporost bh. administracije kada žele da ulažu u BiH i da nerijetko, skupina propisa, normi koju moraju ispunjavati, papira koje moraju popuniti, u prosjeku traje između pola i godine dana. Investitori i koji imaju želju da svoj novac ostave u BiH, kada se suoče sa birokratskim zidom, odustaju i prebacuju svoj novac u druge države, gdje im je procedura lakša i gdje preduzeće mogu osnovati za dan. Čak i preko interneta.
Upravo je taj problem potenciran u Agendi. Bosna i Hercegovina gubi milijarde zbog spore administracije koja uzima 65 posto BDP-a samo za svoje plate.
Naravno, u Agendi je potcrtano da će se voditi računa i da će nadležne službe provjeravati potencijalne investitore u BiH, u sklopu borbe protiv terorizma i u sklopu borbe protiv globalnog pranja novca, te se garantuje da će BiH za sve ovo imati pomoć EUROPOL-a i nadležnih sigurnosnih agencija.
Tržište rada će se morati prilagoditi zahtjevima poslodavaca, a EU kritikuje BiH jer je i previše popustljiva i prema "socijalnim partnerima, čija su očekivanja prilično nerealna", navodi se u Agendi.
Mijenjat će se zakoni o radu, s tim što će svaki radnik imati adekvatno zdravstveno osiguranje (zdravstveno osiguranje i zdravstveni sektor u Agendi su spomenuti više od 60 puta, što izgleda kao "rak rana" bh. društva).
Posebnu kritiku dobila je Vlada FBiH koja će morati da napravi bazu podataka korisnika socijalnih davanja.
"Bit će zamrznuti troškovi za privilegovane penzije, te smanjenjem opcija za privremeno penzionisanje kod visokorizičnih zanimanja, uvođenjem razumnih sankcija za privremeno penzionisanje i bonusa za kasnije penzionisanje kako bi se produžila dob za efektivno penzionisanje i uvođenje održivog indeksiranja primanja. Revizija radi verifikovanja prihvatljivosti postojećih korisnika će biti ubrzana u cijeloj FBiH, a Vlada FBiH će ojačati zakonski okvir za poboljšanje postupka revizije. Ubrzat će se provođenje penzionih reformi na osnovu novog zakona o penzionom sistemu", ističe se u Agendi.
Prvi izvještaj o tome šta je BiH uradila, mora se podnijeti 15. novembra.
Nimalo lake tri godine
Prema ovome što piše u Agendi, naredne tri godine neće biti nimalo lake za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.
Izvjesno je da će se povećati broj nezaposlenih, da će se smanjiti izdavanja za određene socijalne kategorije, da će se povećati porezi, da povećanja plata neće biti, nego samo smanjivanja, da se ne isključuje mogućnost ni da pojedina javna preduzeća budu i ugašena, a pojedina preduzeća budu privatizovana.
No, ne može se reći da vlasti BiH nisu znale za ovaj problem već 20 godina, ali su ga u strahu od socijalnih nemira, ali i zbog očuvanja svojih visokih plata, uspješno gurale pod tepih.
Vlade se trenutno zadužuju kod komercijalnih banaka da isplate što moraju zakonima o sprovođenju budžeta.
Da li će tri godine "stezanja kaiša" uspjeti da popravi štetu koja je činjena prezaduživanjem već 20 godina i da li je Agenda samo krpljenje rupa koje nam ostaju iz Ustava BiH i kratkoročno rješenje, a ne spas? Da, trpit će Bosanci i Hercegovci naredne tri godine sve navedeno. Ipak, krajnje je vrijeme da se pobriše prašina koja se pokrivala tepihom 20 punih godina, jer je očigledno da se za sada svi guše u njoj.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Na papiru ovo sve ne izgleda loše. Naizgled, ide se u korjenite promjene i možda,otpuštanja svih onih koje smo godinama spominjali kao jedan od uzroka loše stanja. Ali sigurno je da će u stvarnosti biti dosta drugačije i vjerovatno bez puno promjena jer će biti raznih protesta.
Reformska agenda mogla bi zauvijek da promijeni sumornu sliku javnih preduzeća.
Masovna partijska zapošljavanja i gomilanje gubitaka na račun građana trebalo bi da postane stvar prošlosti. Najvažniji strateški dokument na koji su se obavezale vlasti predviđa razdvajanje javnih preduzeća na održiva i ona koja ne mogu izdržati tržišnu utakmicu.
“Javna preduzeća će biti podijeljena na ona koja su održiva i ona koja to nisu, uz predviđeno objavljivanje popisa takvih preduzeća. Ovi popisi će formirati osnovu za sveobuhvatne programe prestruktuiranja i program privatizacije odnosno likvidacije u srednjoročnom periodu. Posebna pažnja će se posvetiti restrukturiranju željeznica (u oba entiteta), te rudnika (u Federaciji BiH), koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih”, stoji u reformskoj agendi.
Da je broj zaposlenih najveći problem javnih preduzeća priznali su juče i entitetski premijeri. Ipak svjesni da je konačno rješenje na dugom štapu, otpuštanje radnika nisu pominjali kao ni konačnu sudbinu dugogodišnjih gubitaša.
Oba entiteta reformu će početi od Željeznice kojima najavljuju restruktuisanja za šta se očekuje finansijska podrška Svjetske banke.
” Mi smo zajedno analizirali neka preduzeća i u Federaciji i u Srpskoj da ih grupišemo i kažemo koja su to koja dobro posluju, a koja su to u velikim problemima za koje nam treba podrška. Definitivno imamo problem viška radnika”, kaže Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS.
U planu je jedino privatizaciju BH Telecoma, ali to je za Federalnog premijera manje važno pitanje. Premijerka Cvijanović se pohvalila činjenicom da je iz konačnog teksta izbačena mogućnost privatziacije Elektorprivrede i istakla da agenda ne predviđa nikakve zastrašujuće reforme. U usaglašenoj verziji teksta navedeno je da će se o konačnoj sudbini javnih preduzeća vlade entiteta dogovoriti sa međunarodnim kreditorima.
“BH Telecom je marginalno pitanje sad ušlo je u agendu da bismo vidjeli, uveli neke grupe da nam ispita kakva bi mogla biti moguća subina BH Telecoma. Ako bi se pokazala negativno, razmišljali bismo, a ako se pokaže pozitivno niko normalan ne prodaje nešto što će rasti”, rekao je Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.
U narednim nedeljama očekuju se razgovori sa prvim ljudima javnih preduzeća. U agendi se podvlači važnost borbe protiv zapošljavanja po partijskoj liniji.Javni sektor moraće se prilagoditi uslovima tržišta.