Vijesti iz ekonomije/privrede

[panzer]

Ovaj dio sa hvalisanjem zvaničnika je zanimljiv. Načelnici opština se vole hvaliti kako su oni zaslužni za nečije uspjehe a ništa konkretno nisu uradili:

Oslonivši se isključivo na sebe, goraždanski privrednici su smjelo zavrnuli rukave i krenuli od nule napravivši pravo malo privredno čudo za koje se pročulo diljem BiH.

Za razliku od većine sumornih prizora prilikom ulaska u bosanske gradiće u kojima je vrijeme doslovno stalo zbog uništenih privrednih giganata, u Goraždu ćete zateći iznenađujući i prijatan prizor koji čovjeku daje tračak nade da nije sve tako crno.

Najljepša industrijska zona

Opština Goražde je sa prijeratnih 36 hiljada stanovnika bila jedna od najrazvijenijih opština u bivšoj državi u kojoj je hljeb zarađivalo više od 12 hiljada radnika, priča nam predsjednik Privredne komore Bosanskopodrinjskog kantona Dževad Terović. Tada su bile razvijene hemijska, metaloprerađivačka i namjenska industrija, koje su snažno podržane drugim djelatnostima.

"U ratu je uništeno 70 posto privrede i infrastrukture. Zahvaljujući ljudima koji su iz ovog područja, pokrenuti su privatni biznisi jer privatizacija u najvećem dijelu nije bila pogubna za Goražde. Najveće privredno društvo Pobjeda je podijeljeno na četiri društva u kome je Unis Ginex ostalo većinski državno koje izvanredno radi, te na tri privatizirana društva Pobjeda Rudet, Pobjeda Techology i Tvornica alata. Na prostoru privatizirane Tvornice azotnih jedinjenja u Vitkovićima nikla je jedna od najljepših industrijskih zona u državi. Tu su smještena tri preduzeća iz grupacije Prevent u kojima trenutno radi više od 1.200 ljudi. Napravljena je nova tvornica EMKA Bosnia koja je kćerka istoimenog čuvenog njemačkog proizvođača", kaže Terović.

Otvoreni su, kaže on, nova alatnica kompanije Bekto Precise, te pet manjih privrednih društava koja uspješno rade.

Razvojem ovih kompanija potiču se i druge grane, kaže Terović, pa se u martu očekuje otvaranje najvećeg domaćeg trgovačkog centra Bingo smještenog na 20 hiljada kvadratnih metara koji će zapošljavati 110 ljudi.

"Od njega očekujemo niz povoljnosti. Želimo da se u njemu nađu robe koje su proizvedene u FBiH i BPK-u, posebno robe iz poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije koje mi radimo. Očekujemo da ćemo time doći u poziciju da u većem obimu prodajemo te proizvode na domaćem tržištu", ističe Terović.

On kaže da je Vlada BPK-a donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom stvorila pretpostavke za pokretanje biznisa jer je većina državne imovine i zemljišta u Vitkovićima prodana za male pare.

"Vrlo brzo su time stvoreni i administrativni preduslovi da te tvornice budu brzo napravljene i stavljene u funkciju. Smatram da je naša administracija fleksibilna, brza i na usluzi investitorima i svi oni koji dođu da investiraju u Goražde nose pozitivna mišljenja. Vrlo brzo se daju dozvole tamo gdje je to objektivno moguće", pojašnjava Terović. Dodao je da investitori nailaze na prepreke na višim nivoima vlasti.

Ekonomski pokazatelji

U Goraždu je formirano tripartitno vijeće od privrednika, vlasti i obrazovnih ustanova kojim se žele školovati kadrovi koji su potrebni privredi i tržištu rada, kaže Terović koji smatra da je ljudski faktor ključan za uspješno investiranje i privredni razvoj.

"Vrši se prekvalifikacija odraslih. Doprinos u tome daju kantonalna i federalna Služba za zapošljavanje. Obrazuju se kadrovi koji su prilagođeni našim privrednim društvima i njihovim potrebama. U Goraždu imamo Mašinski i Fakultet informacionih tehnologija Univerziteta 'Džemal Bijedić' iz Mostara koji su prilagođeni potrebama tržišta", kaže Terović.

On naglašava da školovani mašinski tehničari i inžinjeri brzo pronalaze posao u jednoj od kompanija, za razliku od društvenih smjerova koji ga teže pronalaze. Ukupni prihodi goraždanskih kompanija od 2009. do 2013. povećani su za čak 46 posto, što znači da su godišnji prihodi rasli za više od 10 posto, dok su rashodi sporije rasli za 18 posto, kaže Terović i dodaje da je ovakav uspjeh postignut zahvaljujući dobrim cijenama proizvoda na svjetskom tržištu.

"Dobrom organizacijom, iskustvom menadžera i radnika smanjujemo troškove tako da daleko sporije rastu rashodi u odnosu na prihode. Dobit privrednih društava u ovom petogodišnjem periodu porasla je za 60 posto. To je dovoljan razlog da se većina ovih sredstava reinvestira čime dolazi do naglog rasta broja zaposlenih, a gubitak privrednih društava je smanjen za 90 posto", pojašnjava Terović.

Ovi podaci govore da su preduzeća zdrava i da na vrijeme izmiruju sve obaveze prema državi, fondovima, radnicima i povjeriocima.
"Ljudi iz okolnih opština rade u Goraždu. Iz Srbije imamo 15 do 20 inžinjera koji dolaze iz vodećih srpskih preduzeća, a koji rade u Bekto Precisi. U Preventu radi oko 200 ljudi koji dolaze organizovanim prevozom iz Rogatice, Višegrada, Foče i Čajniča. Broj zaposlenih radnika u zadnjih pet godina je povećan za 41 posto", podvlači Terović.

Povezati Goražde

Izvoz roba i usluga iz BPK-a u 2014. je porastao za 30 posto, dok se na svakih 100 KM uvezenih roba i usluga izveze 135 KM, kaže Terović i dodaje da jedinu pozitivnu platnu bilansu u razmjeni sa inostranstvom imaju BPK-a i Ze-do kanton.

"Indeks industrijske proizvodnje je 2014. povećan za 24 posto. To znači da smo napravili i prodali 80 posto roba i usluga u 42 države svijeta. Izvozimo u Tursku, Srbiju, SAD, Čile, arapske zemlje, Češku, Slovačku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, na Tajland... Tražimo da prvi kriterij za izračunavanje koeficijenta pripadnosti javnih prihoda po kantonima bude pokrivenost uvoza izvozom. Znači, ko stvara novu vrijednost i ko izvozi, njemu treba i da se vrati, a ne da sredstva idu onome ko uvozi vodu i još da mu daješ!", kategoričan je Terović.

Međutim, Terović upozorava da goraždanska privreda još nije dovoljno razvijena kako bi BPK samostalno, bez podrške viših nivoa vlasti, mogao finansirati svoje ustavne nadležnosti poput školstva, policije, socijalne politike...

"Goražde samo na ove tri stvari godišnje troši 80 posto budžeta. Zato tražimo rješenje putne povezanosti sa glavnim gradom jer, prema analizama, između pet do šest posto u cijeni naših proizvoda učestvuje trošak dovoza repromaterijala i odvoza gotovih proizvoda. Nemamo izlaz na koridor 5c i nemamo brzi pristup riječnim i morskim lukama, aerodromima i željeznici. Dakle, nedostaju svi elementi koji bi značajno uticali na razvoj Kantona uključujući i turizam koji ima ogromne potencijale u planinama, rijekama, lovu, ribolovu...", pojašnjava Terović.

Ukoliko se uskoro ne riješi pitanje putne infrastrukture, on strahuje da će privredni rast usporiti, pa čak i stati. On očekuje da će Vlada BiH podržati privredu kroz izgradnju novih industrijskih zona u opštinama Prača i Foča-Ustikolina, te u Goraždu na desnoj obali rijeke Drine.

Jedna od najvećih kompanija u Goraždu je grupacija Prevent koja broji tri firme sa više od 1.200 radnika koji, pored Goražda, dolaze iz Čajniča, Foče, Visokog i Zenice. Prevent Safety je 2007. sa 28 zaposlenika počeo sa izradom zaštitnih rukavica, a kasnije i sa zaštitnim mantilima, majicama, kacigama i ostalim sredstvima zaštite na radu, kaže direktorica lokacije u Goraždu Preventa Lejla Ferhadbegović.

"U maju 2012. je startao Prevent Goražde sa više od 750 zaposlenika koji su prošli program osposobljavanja i prekvalifikovanja uz pomoć Zavoda za zapošljavanje BPK-a i programa USAID-a za proizvodnju autopresvlaka. Prevent Components ima više od 100 zaposlenih, proizvodi profile i ima podružnicu u Srebrenici. Oni prave ručne kočnice za BMW", pojašnjava Ferhadbegović.

Kupci Volkswagen i Opel

Kupci su Sitech iz Wolsburga, koji montira Preventove presvlake za Volkswagen, zatim Johnsons Control u Zwickau, te dijelove za Opel Mokku i Corsu u Španiji, odnosno Njemačkoj.

"Izvoz je u 2014. povećan za 10 posto u odnosu na 2013. Bili smo jako konkurentni na tržištu. Imali smo podršku lokalnih vlasti u izgradnji objekata, svi dokumenti su bili blagovremeno ispoštovani. Ova hala je napravljena u roku od tri mjeseca, kako smo investirali, tako smo dobili sva odobrenja koja su nam bila potrebna", kaže Ferhadbegović.

Prevent, kaže ona, može biti primjer drugim kompanijama kojima se mora dati šansa kako bi ulagale, otkrile svoje potencijale i pronalazile nova tržišta. U svakom biznisu postoje određeni rizici i bojazan, kaže Ferhadbegović i dodaje da iskustva direktora Harisa Rahmana govore da se na putu ka uspjehu mora ići korak po korak.

"Kako smo uz trud i energiju napredovali, tako smo se i proširili. Mogli smo napraviti veću firmu odjednom, ali pitanje je da li bi se to isplatilo. Nije lahko ostati konkurentan na tržištu, veliki su zahtjevi kupaca, ali formula uspjeha je to što smo ulagali dosta truda i bili jedan veliki tim. Povjerenje se stiče kvalitetom i poštivanjem rokova. Ovo je zdrava sredina koja je željna rada i da pokrenemo nešto", zaključuje Ferhadbegović.

Još jedna uspješna kompanija je Bekto Precisa koja je s radom počela 2005. godine s osam zaposlenika. Vrata ove kompanije uvijek su otvorena za vrhunske inžinjere i kreativne ljude koji žele okušati sposobnosti u industrijskoj grani. Startovali su kao porodični biznis bez velikih ambicija, kaže generalna direktorica Enisa Bekto, no, kako se posao vremenom širio, odlučili su kontinuirano ulagati u opremu i zapošljavanje ljudi kako bi zadovoljili novim zahtjevima kupaca.

"Od tada je prošlo deset godina i trenutno zapošljavamo oko 500 ljudi, imamo više od 300 najmodernijih proizvodnih mašina na prostoru od oko 50.000 kvadrata. Prije dvije godine započeli smo investiranje u nove proizvodne pogone u Vitkovićima i već smo pri kraju završetka nekoliko hala. Kad se taj investicioni ciklus završi, u narednih nekoliko godina, tamo će raditi još nekoliko stotina novih uposlenika", kaže Bekto.

S obzirom na teške uvjete poslovanja u BiH kao i na svjetsku ekonomsku krizu, ona je zadovoljna poslovanjem kompanije, ali bi rezultati mogli biti mnogo bolji da su okolnosti drugačije.

Svi nas svojataju

"Svih deset godina investiramo vlastiti novac koji osiguravamo kod komercijalnih banaka kako bismo održali posao i zaposlenost gotovo bez ikakve podrške državne vlasti i, vjerujte, da se često pitam ima li dalje smisla boriti se protiv vjetrenjača, protiv nelojalne konkurencije, štela i namještaljki na tenderima, bez poticaja, poreskih i parafiskalnih opterećenja", naglašava Bekto.

Zastupljeni su na tržištu EU, SAD-a i Meksika, Bjelorusije i Bliskog istoka, ali nedovoljno na domaćem tržištu jer, kako smatra Bekto, iz nekih razloga jednostavno nisu dovoljno kvalitetni za domaće standarde.

"Od naše djelatnosti živi nekoliko hiljada ljudi, ali sve to nije dovoljno da bismo zaslužili tretman u vlastitoj zemlji kakav zaslužuje jedna ovakva kompanija", kaže Bekto.
Pokrenuvši biznis, svjesno su prihvatili sve rizike s kojima su se susretali tokom poslijeratnih godina, kaže Bekto i ističe da su znali da neće biti nimalo lako. Ipak računali su na podršku državne vlasti kako bi im olakšala očuvanje djelatnosti i radnih mjesta.

"Kad se osvrnem unazad, vidim da su svi koristili naše rezultate kao primjer uspješnosti i rado su nas svojatali, a nisu učinili gotovo ništa da nam pomognu da budemo još bolji i uspješniji. Vjerujem da će nova vlast imati više sluha za privrednike i da će skinuti lance sa naših nogu koje su nam nametnuli svih prethodnih godina. Da li uopće možete pojmiti koliko je fiskalnih i parafiskalnih nameta administracija izgradila kompanijama koje se same bore na tržištu, od kojih, u konačnici, ovisi punjenje državnih budžeta. Svima su puna usta zapošljavanja samo što malo ko govori kako to realizirati u ovim nemogućim uvjetima. Ako i ovako ranjenoj privredi odsiječete krila, na čemu planirate letjeti", upozorava Bekto.

Osim lokalne vlasti koja im je u administrativnom smislu izlazila ususret, vlast na višim nivoima nije shvatila da mora osigurati olakšice i poticaje za razvoj i očuvanje kompanija koje su se pokazale da mogu biti motor razvoja, kaže Bekto. Ona kaže da firme u dugoročnom smislu nemaju svijetlu budućnost ukoliko su oslonjene isključivo na vlastito investiranje i komercijalne kredite.

"Ukoliko se usporedimo s uslovima poslovanja u Njemačkoj, Austriji ili Italiji, onda ćete vidjeti da su oni u neuporedivo boljoj startnoj poziciji od nas. Borimo se sa njihovim kompanijama i kada dobijemo posao za, recimo, BMW ili Mercedes, mi ne možemo otići u banku s ugovorom i povući sredstva koja su nam potrebna da ga finansiramo. Mi moramo aplicirati za kredite i osigurati dodatne kolaterale da bi nam bio odobren. Njemačka kompanija može najnormalnije unovčiti ugovor bez bilo kakvih dodatnih kolaterala, što je mnogo jeftinije i efikasnije. Mi svu eventualnu dobit moramo prepustiti bankama umjesto da je plasiramo u vlastiti razvoj. Nismo imali sreće kod dodjele sredstava iz različitih grantova, na početku su nam govorili da smo suviše mali da bismo dobili poticajna sredstva, a danas da smo preveliki, pa opet ne ispunjavamo uvjete", napominje Bekto.

[proleter]

Evo još jedne pozitivne priče iz male bosanske sredine, ljudi rade bez velike galame i stvaraju :
http://www.ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti ... ad-image-1

[panzer]

Sve je veća nepoznanica koliko će ovaj premijer trajati i šta će uraditi. Čak i da stvarno ima volju da sve dovede u red, oni što su do ovakvog stanja doveli neće mu ni dati da nešto uradi pa će prije dati ostavku:

Smanjenje doprinosa, jednostavnije poslovanje i efikasnije radno-pravno zakonodavstvo, obećao je budući premijer Federacije BiH Fadil Novalić jer gospodarstvenike ne zanima ništa drugo.

U intervjuu za tjednik Stav, Novalić je istaknuo kako je federacija u krizi koja je ''proizvedena dugotrajnim odsustvom strukturiranosti našeg djelovanja''.

''Koristeći nagli priliv novca nakon uvođenja PDV-a 2006. godine, naš je javni sektor bujao. To su bile do 2008. godine i godine rasta, a mi smo krenuli u neodgovornu javnu potrošnju. Od tog su vremena do 2011. godine samo plaće u javnom sektoru narasle za 10,5 posto. Danas mi je krivo i žao što sam saznao taj podatak, lakše bih živio da ga ne znam'', rekao je Novalić dodavši da se godinama krize, kada je realni sektor padao za dvadesetak procenata, to radilo tako.

Da smo na vrijeme...

''Da smo na vrijeme zauzdali potrošnju imali bismo suficit i radili kapitalne investicije, a priča o MMF-u nam ne bi ni trebala. No, pod aktualnim je uvjetima neukusno debatirati treba li nam MMF ili ne, bez njega bismo za mjesec dana naprosto prestali funkcionirati. MMF će nam trebati sve dok ne smanjimo javnu potrošnju za barem 300 milijuna. Tako bismo za neke dvije godine izašli iz deficita'', rekao je budući premijer.

Istaknuo je kako je jedna od jedna od 133 akcije koje ima u planu federalna Vlada i kreiranje pet razvojnih projekata.

''Da se barem podsjetimo da proračun ima i razvojnu funkciju. Ne mogu u ovom trenutku sa sigurnošću reći što će ti projekti biti jer ćemo raspisivati tender. Model će biti takav da će neka kompanija, sveučilište i Vlada zajedno financirati projekt koji bi imao neku tržišnu šansu. Primjer hipotetički vam mogu dati, neki su naši proizvođači u Bosni i Hercegovini uspješno osvojili tehnologiju proizvodnje peći za pelete. Gledajući izvozne liste našao sam podatak da izvozimo i po 35.000 tih peći, imamo pet proizvođača. Razgovarao sam i s njima. Njima bi, recimo, pomogla termotehnička laboratorija gdje se mogu pokazati efikasnost, iskoristivost, izmjeriti emisije CO2 itd. To je samo razgovor na razini ideje bio, ali, ako se prijave, to bi na kraju mogao biti jedan dobar projekt. Zašto da ne!? Takav bi termotehnički institut pri fakultetu u Tuzli ili Sarajevu, recimo, financirala Vlada jednom trećinom, trećina bi bila ulaganja iz gospodarstva, trećinu onda možda zahvatimo iz IPA fondova EU. Pri tome malo animiramo i naša sveučilišta da pokažu mišiće'', rekao je Novalić.

Iscrpljen Koridor

Istaknuo je kako bi se ''srce problema'' dalo opisati s tri grupe mjera.

''Jedno je ono što želimo raditi u gospodarstvu. To je smanjenje obveza na plaću, regulacija radnog zakonodavstva i poslovno okruženje. To je izravno ono što bismo radili da povučemo realni sektor naprijed. Desno, smanjenje javne potrošnje i stavljanje deficita pod kontrolu, a lijevo održivo socijalno stanje. Također, država treba raditi na komunikacijama, i to putnim komunikacijama'', rekao je Novalić ističući kako je to jedna od točaka unosa kapitala te da rasta nema bez unosa kapitala.

No, istaknuo je kako je postojeći model izgradnje na Koridoru 5C iscrpljen.

''On funkcionira na principu da Autoceste FBiH imaju portfolio prihoda 30 posto iz ubiranja naknade za prijevoz i 70 posto iz pristojbi. S tih 30 posto oni pokrivaju svoje unutarnje troškove. A iz tih 70 posto pristojbi ona vraća kredite koje je u odnosu 1:4 uzimala. Time je direkcija do 2019. godine potrošila svoj kapacitet. Bilans JP Autoceste FBiH jeste na pozitivnoj nuli, ali nažalost imaju problem sa cash flowom'', rekao je Novalić i dodao kako bi federaciji BiH najviše odgovaralo da Autoceste da pod koncesiju, ''ali to danas u svijetu nije lukrativan biznis i to nitko neće''.

''Pokušavamo kreirati širi paket ponude, da uz ceste ubacimo i putni pojas ako bi neka kompanija htjela benzinske crpke i tako dalje. Ako i to nije dovoljno, gledali bismo da možda upakujemo Terminale FBiH. Ako bi neko došao i gradio šest godina autoput, takav investitor mora korist naći negdje drugo, u nekom od tih derivata koji se pakiraju. Postoji i način da povećamo putarinu sa 125 na 250 KM. Najmanja putarina u EU jeste 700 maraka. Time bismo na aktualni broj vozila mogli izvući devedeset milijuna trajnog prihoda, a s tim novcem mi nastavljamo graditi autoput istim tempom. Ali, tu bi potreban bio konsenzus s RS-om, jer i oni onda moraju podići svoje pristojbe ili putarine. Ako to uradimo, možemo nastaviti sljedeće četiri godine s izgradnjom. Obveze nam padaju 2019. godine i mogli bismo nastaviti'', rekao je Novalić.

Država je slab gazda

Istaknuo je kako je država ''jednostavno slab gazda'' te da ne može odgovarati prema diversificiranim potrebama.

''Državu treba ostaviti tamo gdje ona kako-tako odgovara svojoj ulozi. To moramo riješiti putem trijaže'', rekao je.

Govoreći o privatizaciji rekao je kako se to pitanje može podijeliti na tri grupe. Jedno je energetika, drugo Telekom, a treće je ostatak državnih firmi.

''Mi smo ušli u tržišnu ekonomiju, a još uvijek imamo državni udio u vlasništvu mnogih kompanija, od Krivaje do Agrokomerca. Ove firme koje su ostale – neupitno je da se taj problem treba riješiti. Prvenstveno treba uraditi jedan presjek, pregled pod okriljem Agencije, i reći što treba ići u stečaj; što ima mogućnosti da se djelomično, kroz ciljani stečaj, reanimira; i što ima šansu preživjeti'', rekao je, između ostalog, budući premijer Federacije BiH.

[montypython]

Pošto je Premijer vrlo misteriozan i nedorečen nema nam druge nego nagađati. Tri grupe za privatizaciju po meni znače: Elektroprivrede se neće privatizirati, BH telecom djelimično (npr 49 %), a svi ostali potpuno. Inače čovjek me dosad nije baš impresionirao. Gledao sam dijalošku emisiju na tv gdje je gostovao zajedno sa Nikšićem i toliko mu se uvlačio i povlađivao da je bilo mučno za gledati. Nermin je naravno sve vrijeme lukavo koristio da svoju vladavinu prikaže kao doba procvata i uspjeha, koje eto niko drugi nije uočio osim njega samog. Za cijeli sat emisije ja od Novalića nisam čuo nijednu mjeru vrijednu pažnje a znamo da će ih trebati mnogo i to radikalnih. Naprotiv, svaku je neophodnu bolnu mjeru razvodnjavao i odmah je vezivao za socijalu. Pola sata je pričano o potrebi uvezivanja radnog staža onima kojima je neuvezan kao da nas takve stvari nisu dovele ovdje gdje jesmo. Kad se sjetim da je prije govorio da ne namjerava ići na smanjenje administracije osim prirodnim odlivom sve postaje još jasnije. Smanjenje opterećenja privredi misli pokriti umjesto rezanjem rashoda i administracije, povećanjem poreza stanovništvu (imovina? Štednja? Nekretnine?) i možda višim PDVom. Stekao sam utisak da čovjek jednostavno nema snage ili autoriteta za radikalne poteze kakvi su potrebni. Ili što bi mi bilo mnogo draže, ali sumnjam, ne želi da prije vremena otkrije karte.

[proleter]

Nekoliko natuknica onako iz prve, na volej :
- Koji idiot bi kupio samo 49 % telekoma?!
-Nikšiću je povlađivao jer zna šta ga čeka (ima lošije ministre, naročito iz DF-a, a možemo zamisliti šta će 6 ministra iz HDZ-a raditi sljedeće 4 godine). A i zbog toga što je SDA bila u svemu tome do zadnjeg dana (a to je sutra).
-O povećanju PDV-a se ne odlučuje na entitetskoj razini. Obzirom da će finansije kontrolisati Čović i Dodik, uz sve što se dešava i što će se dešavati u vidu blokada države, i ovo je više nego upitno, jer će se on najmanje pitati

[montypython]

Nekoliko natuknica onako iz prve, na volej :
- Koji idiot bi kupio samo 49 % telekoma?!
.........

Teško da bi iko, zato sam i rekao da me čovjek nije impresionirao. Pominjao je nešto kao-za razliku od Elektroprivrede o privatizaciji Telecoma bi se moglo govoriti ali da država zadrži većinski udio, tako nešto. A ko bi realno dao stotine miliona za recimo 39%, da ga onda zovu iz stranaka kao većinski vlasnici i nalažu da zaposle u marketing, za savjetnika i sl, ženu, ljubavnicu, školskog druga i sl. Ili da ga preglasavaju da se kupi zgrada koja vrijedi 2000 KM/m2 za 4000 po m2. Niti možeš upravljati niti restrukturirati, možeš samo gledati kako ti banda razvlači imovinu.
Dakle sama činjenica da je spomenuo tako nešto, meni govori da ovaj kao da je pao s Marsa. I onda kažu dolazi iz privrede. Pa to ne bi izjavio iko ko je pola godine bio vlasnik ćevbdžinice a ne Premijer i "poslovni čovjek". Uostalom, kako je poslovao taj Cimos, je li to onaj iz kojeg su Slovenci htjeli da se povuku?

[montypython]

Gledam ove gore FI rudnika za 2014. Pa to je kataklizma. Neki su učetverostručili gubitak. Ne znam samo kako im uspjeva nabiti 40 miliona gubitka, mislim da bi bolje poslovali kad bi svi zaposleni ostali kući a plate im slali poštom bar da im se ne plaća topli obrok prevoz bolovanja i sl. Svaka čast Grabovica i Nikšiću, ni cunami to ne bi bolje odradio. Bolje bi ih bilo sve zatvoriti i uvoziti ugalj. Istovremeno Rudnik Banovići koji nije u konzorciju udesetostručio DOBIT. Pa izvucite zaključke. S druge strane čitam da je novi ministar energetike diplomirao političke nauke. Mašala. Ne miriše na dobro ali evo da ne prejudiciram da damo momku 100 dana da vidimo kud goni.

[panzer]

Čovjek daje izjave na sve strane pa se mora pokupiti ono što može biti zanimljivo:

Budući premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) dao je jučer, dan prije sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta na kojoj se očekuje imenovanje Vlade, intervju u kojem s velikom dozom ozbiljnosti, ali i zabrinutosti, govori o stanju koje zatječe u većem bh. entitetu. Stvari ne želi bojiti u ružičasto. Našu konstataciju o tome da mu Vlada Nermina Nikšića u amanet ostavlja ukupan dug od 859 miliona KM korigira te kaže da je dug FBiH oko milijardu KM.

- Zaboravljate da ima više od 107 miliona KM kamata. Nasljeđujemo i deficit od 646 miliona KM. On se planira pokriti sa 200 miliona KM upravo iz standby aranžmana sa MMF-om, a ostalo će biti pokriveno trezorskim zapisima i obveznicama...

Stanite! Govorite o nastavku aranžmana sa MMF-om, koji je zakočen, zato što vlasti nisu uradile tražene reforme. Računate li na nastavak?

- Mi smo već u jednom pripremnom periodu razgovarali sa MMF-om. To nam je prebitno da uspostavimo stabilnost budžeta, i to zbog socijalnog sektora. Dogovorili smo da aktuelni standby aranžman, koji je u osnovi kratkoročan, pretvorimo u jedan dugoročniji.

Zašto?

- Pa, budžet nam je preopterećen. I bit će još najmanje dvije godine. Jednostavno, ubija nas ta milijarda KM koju vraćamo! Mi vraćamo dug MMF-u tako što ćemo se dodatno zadužiti kod MMF-a. Ali, dugoročniji aranžman dat će nam više daha.

Početak aprila

Dobro, ali teško je povjerovati da će MMF tek tako prijeći preko uvjeta poput novog zakona o radu, na kojem je, uzgred, u prošlosti sve puklo.

- Zakon o radu bit će i dalje uvjet, ne samo zato što to oni hoće. Možda će taj zakon opet biti nešto poput prethodne saglasnosti, jer je to bilo tako i u Srbiji.

Kada bi se onda mogao očekivati nastavak standby aranžmana?

- Prvi kontakt bit će odmah na početku aprila, pa ćemo vidjeti kako dalje.

Kakvo je stanje u fondovima? Penzije konstantno kasne. Kako zaustaviti ovaj trend? Hoće li vlast zbog biti primorana na smanjenje penzija?

- Mi smo odlučni da ne smanjujemo penzije. Mi smo u socijalnom smislu mnogo napetije društvo od, naprimjer, Srbije. Svako ko bi spomenuo smanjenje penzija sebi bi otvorio vrata pakla. Trebamo priznati da je penzijski fond već sada u minusu. Posljednja tri povećanja penzija od po pet posto data su bez pokrića. Fond je izveden iz ravnoteže. Pogotovo se to odnosi na posljednjih populističkih pet posto povećanja. Mlijeko je proliveno, ne možemo sada zbog toga plakati. Naravno, ne možemo govorit ni o rastu penzija.

Šta ćete onda činiti? Povećati poreze?

- Direktni porezi na neto platu definitivno će ići dolje, i to po svaku cijenu! Bit će rigidno smanjenje poreza.

Slobodni strijelci

Nikšićeva vlada konstantno se zaduživala emisijom obveznica. Privreda od toga ima malo koristi. Kakav je Vaš stav?

- Privreda od toga nema uopće koristi! Taj vid zaduženja zapravo temporalno krpi budžet. Ali, dokle god mi ne smanjimo javnu potrošnju ili ne smanjimo opterećenje vraćanja dugova, mi ne možemo govoriti o napuštanju tog načina zaduživanja. Takva je realna situacija.

U kojem sektoru trenutno gori? Imamo jedan nezapamćeni haos u sektoru poljoprivrede. Šta je s ostalima?

- Donekle smo insistirali da taj sektor bude čvrsto u rukama SDA ili HDZ-a, da, jednostavno, ne dolazi u ruke slobodnih strijelaca, koji su i razorili taj sistem. U poljoprivredi trenutno vlada jedna velika netransparentnost. Tu gori, imate pravo! Mislimo uvesti jedan agrofond da bi se transparentnije po bankarskim metodama radilo da poticaji dođu na prava mjesta.

Treba prodati dio "BH Telecoma"

Šta je s planom o privatizaciji 14 preduzeća. Hoće li to i ovog puta biti mrtvo slovo na papiru?

- Svjedoci smo da je država, jednostavno, nemoćna i nestručna da upravlja realnim sektorom. Izostavimo li tu energetski sektor, jer nam treba nezavisnost, te, naravno, komunalni sektor, ja se ne bih libio privatizirati sve ostalo. Mi možemo govoriti i o djelimičnoj privatizaciji dijela „BH Telecoma“, kao pritisak na korporativno upravljanje. Privatizaciju je trebalo davno provesti.

[panzer]

Jeste da je sa minimalnih zaradama ali bolje ista nego nista. Ovdje bi BH fabrike trebale ići pristupom osnovnoškolaca kada nešto znaju pa dižu ruku; "mogul"ja , Mogul"ja"

LONDON - Njemački proizvođač sportske opreme "Adidas" predstavio je danas plan poslovnog zaokreta kojim se predviđa vraćanje proizvodnje u Evropu iz Azije, javlja britanski javni servis BBC.

"Vratićemo proizvodnju tamo gdje su ključna tržišta", izjavio je Herbert Hajner, izvršni direktor "Adidasa".

"Adidas" očekuje da će mu ovakva izmjena poslovanja pomoći u tome da novi proizvodi postanu brže dostupni, kao i da će povećati neto profit kompanije za 15 odsto godišnje do 2020.

Njemačka kompanija je, takođe, saopštila da testira automatizovane proizvodne jedinice koje će ubrzati proces proizvodnje i omogućiti kupcima da personalizuju svoje kupovine. Ovaj plan, međutim, nije ostavio veliki utisak na investitore, javlja britanski servis.

"Adidas" nastoji da zadobije udio na tržištu i oporavi se od neuspjeha prethodnog poslovnog plana, koji nije pomogao kompaniji u ostvarenju ciljeva

[proleter]

Ljepše ovo izgleda unutra nego izvana, možda bi Senad trebao malo poraditi na vanjskom outfitu budućih centara u Banja Luci, Sarajevu, Tuzli...Ne podcjenjujem Goražde, Bugojno i slična mjesta, ali u većim gradovima ovo ne bi baš prolazilo bez komentara.
Šteta što nema Cine Star multikino kao u Bihaću, ali je Carpisa prijatno iznenađenje.
Vidim gradonačelnika Trebinja na svečanosti, već ranije sam imao informaciju da je sredinom godine na redu najjužniji grad u BiH, građevinska dozvola u izradi
http://ekapija.ba/bs/Vijest/vijesti/u-g ... ad-image-8