Rudnik Soli Tuzla

[panzer]

U petak su kupili još 130 dionica vanberzanski. A ovaj na OLX-u oglas još stoji.

[panzer]

juli 2018.

JASMIN IMAMOVIĆ – Gradonačelnik Grada Tuzla

Dakle, mi trenutno imamo Prostorni plan grada Tuzla koji je usaglašen s Prostornim
planom kantona.
I odjednom ide se, slijede dakle Opći izbori, odjednom se ide na izmjenu Prostornog
plana. Kome je do toga u sred dakle u septembru jedini je način da se usvaja u septembru.
Kome je do toga?
Pažljivo smo pročitali ono što stoji u Prostornom planu. Uzeli smo učešće u Raspravi
zvali smo i vas vijećnike i smatram, kao što sam napisao u prijedlogu zaključaka da
predlažem Vijeću da donese negativno mišljenje o nacrtu prostornog plana iz razloga velikog
broja veoma, veoma ozbiljnih primjedbi na taj nacrt prostornog plana Kantona.
Ja starno sam ono mislio da ljudi razumiju koliko je Tuzla ekološki stradala. Da to
razumiju ljudi iz drugih opština.
Da to razumiju i državni i kantonalni organi i smatrali smo to nespornim. Dakle, ovdje
ima hvala bogu, mlađih vijećnica i vijećnika, ali mi smo žrtve kad je u pitanju slijeganje, a
radi eksploatacije sonih ležišta ispod Tuzle.
Najveće ekološke katasrove u Evropi. Mi od vas, malo stariji, pamtimo to kada se
predlagalo da se bodljikavom žicom predlagalo da se ogradi prostor u centru grada. Kada je,
gdje su sada Panonska jezera, bio jedan puteljak, ali evo i desno su kuće potonule. Dakle,
kuće pod vodom. Pa su se tome ljudi dolazili čuditi tim nevjerovatnim prizorima propadanja
jednoga grada.
Bilo je dokumentarnih filmova o tome da niko živ nije mogao vjerovati, kako neko
može jednome gradu, učiniti to što je bezobzirna, čak u to doba ozakonjena. Kaže
15
nekontrolirano izluživanje. Pa šta to nekontrolirano može biti normalno? Pa zdravo je piti
vodu. Ali ako je piješ nekontrolirano završit ćeš gore na Gradini.
Dakle, mi smo pretrpili tu katastrofu. Grad je potonuo 17 metara u centru.
Srušeno 2700 stambenih jednica. 76000 m² privrednih, obrazovnih, kulturnih
projekata. 130000 m² obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih objekata.
Dakle, 15000 stanovnika preseljeno, srušene im kuće. Uništena kompletna komunalna
infrastruktura. Uz teške muke veliku sebičnost industrije, uspjela se obustaviti eksploatacija
sonih ležišta ispod grada. Uspjelo se obustaviti to i tad je otklonjen uzrok tonjenja 2007.
godine.
Do sad od kraja 60-tih pa na ovamo uložene su desetine milijardi maraka na sanaciju i
otklanjanje posljedica slijeganja. Ukupni preporod Tuzle, obnova istorijske jezgre, potpuno
uništene, bili su prijedlozi, pogledajte dokumentarni film Bijeli ugriz, da bodljikavom žicom
bude ograđen ovaj prostor. Da ne mogu ljudi proći jer mogu nastradati.
To je vrijeme iza nas. Nakon potapanja jame Rudnika Tušnja, a ona je potapana po
projektu, Ekspertnom projektu i nadzirana od Federalnog ministarstva energetike i rudarstva.
Potopljen je zasićenom slanicom.
Slijedeća faza projekta je da tu ide čvrsta materija. Najviše je bilo ideja i zbog
rješavanja problema šljačišta da to bude mješavina šljake i pepela. Da se zapuni tom čvrstom,
a da se ova slanica gore iskoristi, može se upotrijebiti za posipanje cesta itd. ovo što bi ta
čvrsta istisnula. I da se kaže sve je završeno.
Još uvijek vršimo stalno pritiske federalni inspektor energetike i rudarstva je već
krenuo sa kaznama prema Rudniku Tušanj što se ne realizuje. Niz smo sastanaka imali na moj
pritisak i inicijativu sa direktorom i saradnicima Elektroprivrede, Tušnja, Vlade Kantona da se
ubrza to.
I sad je to istovremeno i rješenje za šljaku na površini. I za onaj strah od odlaganja bilo
čega, a da građani ne znaju, u nove praznine koje nastaju na Tetimi. Dakle, kad se osvoji to da
ide pepeo, šljaka s pijeskom u Tušanj, onda ide na Tetimu. i onda smo obezbijedili Tušanji
Tetimu od svih strahova. Hoće li skladište plina, hoće li radioaktivnog otpada, šta mi znamo
kad neko postane vlasnik nečega šta će dole gurati.
I to nije nikakvo panićenje. Nauka kaže da su za odlaganje radioaktivnog otpada
najpogodnije slane stijene. Ja sam na početku svog dakle prvog mandata, odma su mi došli
neki eksperti da mi to predlažu. To je moje bilo prvi puta, nisamni sjeo a morao sam ljude da
izbacim iz kancelarije. Jer ne mogu vjerovati da neko to predlaže.
Jer kao nauka to podobno. Pa de neka je podobno negdje drugo. Što ba sve ispod
Tuzle i u Tuzli?
I mi time da šljaka ide u podzemlje Tušnja i Tetime rješavamo sve probleme. Nema
šljačišta na površini.
Umjesto da se nastavi ta priča neko se usuđuje ovdje da Rasovac bude istražno polje.
Kao uz put, rekao Zakon o rudarstvu. Pa šta će neko istraživati ako nema namjeru u
budućnosti eksploatisati?
Kada dobije neku vladu kooperativniju od ove sada lokalne vlasti, ovoga Vijeća i ove
izvršne vlasti. Ko da će neko bez veze, istražuje se radi eksploatacije.
Dakle mi to podnijeti ne možemo. Ne dolazi u oblzir nikakvo istraživanje Rasovca,
Tušnja, Dragodola itd. Niti bilo šta ovdje. To je obustavljeno 2007-me.
To je za nas ružni san. To nikad ne smije biti. Građani to ne mogu znat. Građani
nemaju ove informacije koje mi imamo.
Vrlo jednostavno. Tražimo da briše to ikakvo istraživanje. To ne može biti.
16
Mi smo se prije tome u više navrata energično usprotivili. Mi ne možemo dopustiti sad
da nam neko kakva god bila ta večina ponovo dovede u situaciju da budemo žrtve najveće
ekološke katastrofe u Evropi.
I ne znam šta će im to. To ih ništa ne košta. To nije u interesu građana Tuzle. Nije.
A da li je u interesu vlasnika kapitala itd. onih kojima treba slanica, kao sirovina, ne
znam, ali ne može interes nikakav i ničiji biti iznad interesa građana Tuzle.
Dalje, u vezi s ovim je i naše protivljenje šljačištu u Šićkom Brodu. Pa mi smo tu priču
dakle završili. Imali smo zvanične sastanke, imamo zapisnike, slubene zabilješke, nema više
šljake na površini. Ima sanacija postojećih. napravili Regulacioni plan da je to rekreaciono
područje, usaglasili ga sa građanima gdje će šljaka od Termoelektrane. Evo za sva vremena
ona može u Tušanj i u Tetimu. Šljaka iz Termoelektrane. Dakle, nikada više ne treba biti na
površini.
Naredno. treba da se zapunjavaju hodnici napušteni rudnika kad se osvoji te
tehnologija. pa nije to nikakva pamet da se dođe u stanje skoro tečne i da se praznine time
zapunjavaju.
I mi riješili za sva vremena. Evo za 100 godina narednih. I od kud neko da se zavrati i
ponovo kaže šljačište u Šićkom Brodu? Dakle, u našem Prostornom planu to nema.
U našem regulacionom planu to nema. I nema u sadašnjem Prostornom planu
Kantona.
Ne želimo da se sadašnji Prostorni plan Kantona mijenja na štetu građana Tuzle, a
građani Tuzle su Prostornim planom, kojeg ste vi ovdje izglasali, odnosno Vijeće, hajde neki
vijećnici su bili u tom mandatu, neki nisu, jednostavno usaglašen sa građanima. I mi nećemo
da se mijenja to.
Dalje, grad se, mi se protivimo formiranju novih eksploatacionih polja kvarcnog
pijeska u Bukinju. Ovdje, pa Bukinje i Šićki to je stradalo ekološki od industrije, pa to valjda
znaju. Ja sam stvarno mislio da to zna svako. Da to ne treba još jednom ponovo ponavljati.
Ali se ovdje povečava površina eksploatacije kvarcnog pijeska i to za deset puta u
odnosu na ono što piše u našem Prostornom planu i sadašnjem Prostornom planu Kantona.
Pa hoće li sad od ti rupa koje nastanu od pijeska ponovo neko planira možda šljačišta?
Ne znamo šta je to. Dakle, mi to ne možemo dopustiti da se poveča za deset puta.
Neka ostane onako kako stoji u sadašnjem Prostornom planu Kantona i kako stoji u
našem Prostornom planu.
Dalje, odlagalište Čajići u Par Selu u prostornom planu piše 69 hektara. Oni
predvidjeli 280 hektara. Pa nemamo takve planove sa Par Selom.
Pa Par Selo je najbliža mjesna zajednica Međunarodnom aerodromu. Aerodrom stalno
povečava broj putnika. Čajići u zaleđu Ilinćice. Mi imamo Plan rekreacioni prostor Ilinćica.
Imamo Plan oživljavanja Čajića jer bi mogao postati evo, već postaje, stan na dan, privatni
smještaj itd. veliki biznis. Hvala bogu da građani mogu da zarade na razvoju turizma.
Pa to je takva prilika imati stan, imati smještaj u blizini Aerodroma, u blizini između
Aerodroma i Rekreacionog parka Ilinćica.
I mi zamišljamo rekreaciju tu, turizam, kvalitetniji život ljudima, a neko za deset puta
povečava i to na jedno ružno obrazloženje, kao štetno u Živinicama za bilje itd. To ko u Tuzli
nije štetno. Dakle, to isto energično odbacujemo.
Zatim. 45% grada poklopili ugljem. Molim vas, ova rudna polja zacrtala je Austrougarska.
Austro-ugarska je došla i okupirala Bosnu i Hercegovinu.
I šta radi okupator? Erarom proglasio šume čak i privatne da može da izvozi drvo i
poklopio rudnim poljem se, čitav grad.
I ništa, sad to će on da kopa sad ili za 200 godina, a ti ne možeš da živiš u
međuvremenu tih 200 godina.
17
Ja sam mislio da je to vrijeme iza nas i ovdje imate precizno, precizno obrazloženo.
Dakle, u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Zakonom o geološkim istraživanjima. Dakle, mi se
protivimo tretmanu kompletnog ležišta uglja na području grada Tuzla kao eksploatacionog
polja, jer se radi o istražnom polju uglja.
Pa nećemo moći dati nikom građevinsku dozvolu za legalizaciju. Nećemo moći sebi
dati građevinsku dozvolu, kad pravimo cijev vodovoda, toplifikacije itd.
Neće se moći legalizovati ni jedan objekat jer za sve treba saglasnost rudnika, a rudnik
u 99,9% slučajeva neda saglasnost. To će se nekad eksploatisati. Nekad. Za 100 godina. Ne
znam kad.
Dakle, tretiranjem ove velike površine, kao eksploatacionog polja, u potpunosti se
zamrzava prostornim, a samim tim i privredni razvoj kompletnog zapadnog dijela grada, a
jedna je to petina cjelokupne površine Tuzle.
Dakle, a s druge strane adekvatnim načinom tretiranje ovog poručja s rudarskog
aspekta može se obezbijediti nesmetan razvoj ovoga dijela grada, a istovremeno omogućiti
dalji razvoj Rudnika Kreka.
Kad se ovo sabere gdje bi kopali šta bi kopali, pa to je skoro 50% teritorije Tuzle
eksploataciono nekko polje. Pa mi to naprosto ne možemo dopustiti.
Moramo se dobro potruditi. Može biti da su neki ljudi koji su u tome učestvovali da ne
poznaju dobro Tuzlu. Jer ta eksploataciona polja su recimo u drugim opštinama koji imaju
daleko veću površinu negdje veoma, veoma daleko od naseljenog mjesta. Ali nama nije. Pa to
je ispod naših kuća. Dalje, mi se protivimo pomjeranju granica i smanjenju jer oni kao
mijenjaju granicu kantona, a zapravo smanjuje teritoriju grada Tuzla.
Dakle, suprotno molim vas zakonu bez ustanovnog i zakonskog ovlaštenja u nacrtu
smanjena teritorija Tuzle.
Na strani 7. evo vidjeli ste, to ste pročitali. Dakle, nema Potrašja, jednog naseljenog
mjesta. Nema zakonskog osnova da se to uradi.
Ne postoji. Ovdje imate to precizno podvućeno. Pa je li to moguće? Pa mi smo jedna
od najmanjih po površini, ima karta opština vjerovatno u Geodetskoj upravi.
Sjećam se kad sam radio tamo da sam to vidio. Pa da vi vidite Tuzla je jedna, po
površini jedna od najmanjh općina u Bosni i Hercegovini.
Dakle, Čelinac, recimo, nema pet, šest hiljada stanovnika je četri puta veći po površini.
E sad ta malena površina predvidjeli nam da 46% bude u problemu. Dodajte klizišta itd.
Pa je li moguće da neko tako neoprezno i nepažljivo ovdje ulazi u ovaj grad nogom
otvara vrata ovoga grada koji je toliko istrpio?
Ja dakle predlažem ovaj prijedlog koji sam potpisao, ako imate neka pitanja, tu smo mi
obavješteni. Evo tu je i gospođa Indira koja rukovodi poslovima unutar Urbanizma vezano za
Prostorni plan itd.
Ja očekujem da, ne samo da mi ovo odbijemo jednoglasno, ja vas molim jednoglasno,
nego, da bi pokazali snagu, nego da krenemo ja ću krenuti prema Vladi i prema poslanicima
Kantona da im kažem nemojte nam ovo raditi.
Eto to je, to je ovako jedan veliki, veliki problem ali ja se nadam, kad pokažemo ovdje
jednoglasnost našu, moći odgovoriti svako ko je naumio uraditi ove stvari, ako hoće da
mijenja Prostorni plan neka ga mijenja, a ne na štetu nikoga i ne na štetu pogotovo sjedišta
ovoliko ekologijom izranjavanog sjedišta kantona. Ne na štetu Tuzle. Toliko. Hvala.

[novi]

Čini mi se logično da TE Tuzla šljaku odlaže u napušteni Rudnik Bukinje kojemu je i vlasnik, a i vrlo je blizu, umjesto da ''zapunjava'' Tušanj i da zato plaća RSTT, naravno kada ''tehnološki dostignu nivo'' tj. zakrenu cijevi.

[panzer]

Jeste ali u Tušnju je slanica koju bi solana mogla iskoristiti. Ovim što su se nekidan sastali je u interesu da se urade neke stvari. Ima tu onoga, pomogni ti meni, pomognuću ja tebi.

Ti meni pomozi da preuzmem Rudnik, a onda ćemo zajednički naći rješenje za ovaj dio. A realno AS bi mogao naći praktično rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Nisu birokrate koje će čekati da nešto samo dođe.

[novi]

Varijanta da EP da pare za odlaganje šljake u RSTT a da AS ili RSTT (trenutna TK vlada SDA,SD,SBB) zaradi, Jasmin da ispadne narodni heroj (SDP) a Turci ispadnu iz igre - vau meni lično nezamislivo. Usput prljavu slanicu u Solani baš i ne preferiraju zbog povećanih troškova prerade.
Realnija varijanta: Corona - kolaps privrede u TK - treba novaca - Turci ponude keš ili kredit (SDA & CO će poslušati zov šuštalica i Erdoganov selam) i kupe RSTT, opiranje kao u slučaju Vijenca je samo danguba.

[novi]

Ah da Jasminu se to baš ne sviđa, ali RSTT je većinski vlasnik Panonike pa bi mogli malo kompenzirati.

[panzer]

Mislio sam na opciju da EP ne plati ništa dodatno, tj da ovi RST ili nađe ekološki grant od EU ili dio vlastitim sredstvim isfinansira. EPBIH-u bi trebalo biti svejedno samo da ne plati ništa.
ASu bi isto tako trebalo biti svejedno ako neće dati svoje pare, a može se posložiti da ne daju i da iskoriste kapacitete solane i rudnika.
Grad Tuzla bi to objeručke prihvatio i vjerovatno bi pomogao ASu da preuzme kontrolu nad rudnikom ako bi ovo bio prioritet.
A RST u panoniki ima 20% vlasništva.
Gradu Tuzli bi se lakše bilo nagoditi i generalno voditi poslove sa domaćim privatnim vlasnikom rudnika nego ovako dok je rudnik još ničiji odnosno dok se preko rudnika može sukobljavati više političkih struja.

Čini mi se da su ovo sve realnije opcije nego da turci nešto urade. Ali ipak treba sačekati polugodišnje izvještaje da vidimo koliko je trenutno stanje uticalo na poslovanje firmi.

[panzer]

Solana nastavlja povećavati udio. Nije to bez cilja.

[slavuj]

Da,Hrvici sigurno kupuju s ciljem.Cak i bivsi direktor Solane Kapetanovic,kada smo u jednoj prikic1i razgovarali o eventualnoj prodaji Rudnika,,reako:Nedam ja to nikome. Takav stav sigurno imaju i vlasnici AS -a.I u tom pravcu su radili kada su od ostataka bivseg Soda so holdinga kupili jevtino cini mi se oko 7% dionica rudnika.Naravno,sve do tog momenta nekakav njihov stecajni razvlacio je stecaj te firme i mislim da ni do danas nije zavrsen!Sve je to poznato u nasem drustvu.
Ali u ovoj prici uvijek valja racunati sa cinjenicom da Turci u Lukavcu trose oko 80% slanice koja se sada isporucuje iz rudnika.Bez Fabrike sode nema ni rudnika.A bez povecanja kapaciteta u Lukavcu,nema dakle razvoja rudnika,To sigurno znaju svi koji imaju bilo kakve planove sa Rudnikom.Nikada tolike zalihe soli ne smiju biti prepustene nekom lokalnom politicaru koji ce o tome drzati predizborne govore!
Bez obzira na odnose vlasnika Solane i kantonalne vlasti,niko se nece usuditi prodati Rudnik po nerealnim cijenama.Niko zapravo ne smije objaviti prodaju po uslovima koji bi mogli u igru uvuci nekog novog biznismena iz ove oblasti.Hrvici,dakle nece lako doci do ovog plijena.Mali dionicari trebaju racunati s tim!
A trebaju racunati i sa ogromnim interesom Sode iz Lukavca da obezbijedi korektnu i konkurentnu cijenu slanice.Bez zadovoljenja i njihovog interesa,tesko ce neko kupiti Rudnik.

[panzer]

Ja još ne vidim prodaju kantonalnog udjela niti će biti aktuelna tako da se niko neće dovoditi u situaciju da štima Solani-As neku kupovinu. Oni svakako nemaju pare za to.
Ali imaju pare i infrastrukturu da dođu do 15tak % vlasništva. A sa kooperativnim političarima to je sasvim dovoljno da se upravlja firmom odnosno da budu vrlo uticajni . Bar nam to sad dosadašnje iskustvo ASa pokazuje.

Teoretski, ni Solana ni Soda ne mogu bez rudnika a rudnik može bez jednog od tog dvoje. Pa čak i da rade sa 20% kapaciteta oni opet rade ali se povećava vijek eksploatacionog polja. Mada do toga nikad neće doći. Samo što je tu pitanje "konkuretne" cijene slanice. Možda lukavačka Soda sutra bude plaćala više nego sada a za tu razliku su mogli postati suvlasnici pa da i oni odlučuju o cijeni.

E sad, pošto AS isisava sve pare iz firmi u kojima je suvlasnik možda im se svidjela ova cifra koju na računima ima rudnik. Npr. "diplomatski " u vladi TK poguraju isplatu dividende od oko 5-6 miliona što je pola od onog što rudnik ima na računima i time bi solana inkasirala oko 500.000 KM što je vrlo dobro za nešto se gdje nije ni puno oralo ni kopalo.