Sad je druga priča.Rat u Europi i energetske krize iz temelja su promijenili pravila održivog ulaganja. Nekad je bilo nezamislivo da fond s ESG oznakom ulaže u proizvođače oružja, a danas je upravo to nova realnost sve većeg broja europskih portfelja.
Prema podacima Bloomberga, od ruske invazije na Ukrajinu broj ESG fondova izloženih industriji nuklearnog naoružanja porastao je za više od 50 posto, na preko 2000, pa danas otprilike polovica takvih fondova u Europi drži barem dio kapitala u proizvođačima oružja.
"ESG fondovi su prije svega financijski proizvod, a ne moralna platforma", za Bloomberg Adriju ističe Domagoj Jakobović, konzultant za održivost. "Ako ne uspiju pružiti konkurentan povrat, izgubit će i tržišnu nišu i povjerenje investitora". Promjena nije samo tehnička, nego i filozofska. Jakobović naglašava da je "bez sigurnosti nema održivosti" postao novi investicijski narativ Europe. Po njemu, ruska invazija otkrila je da je geopolitički rizik jednako stvaran kao klimatski, pa ulaganja u obranu djeluju i kao hedging strategija protiv geopolitičke nestabilnosti.
Sličnu logiku je za Bloomberg iznio i Stephane Boujnah, izvršni direktor burzovnog operatera Euronext, koji kaže da se "u novom ESG-u govori o doprinosu društvu kroz jačanje energetske autonomije i obrane Europe: energija, sigurnost i geostrategija".
"Umjesto rigidnog etičkog isključenja, ESG se preoblikuje u okvir upravljanja materijalnim rizicima, pa tako u portfelje ulaze i sektori poput obrane i nuklearne energije, ne zato što su moralno 'dobri', već zato što su financijski i strateški materijalni", govori Jakobović.
Podsjeća da mnoge obrambene tvrtke mogu imati visoke ocjene korporativnog upravljanja i u tom smislu zadovoljiti kriterije ESG rejting agencija.