Vlada FBiH

[panzer]

A ko štedi toliko...

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... lijardi+KM

Povećanje od 600 miliona KM za godinu dana.

[Sitna buranija]

Ja nešto ne vidim da je porast broja zaposlenih i rasterećenje budžeta toliko (ako je ikoliko) da može podnijeti pad prihoda od PDV za 15-tak %.

Pa evo ti zadnji podatak - prosječna isplaćena plata u FBiH 846 KM, broj zaposlenih cca 20 hiljada više u odnosu na kraj 2014. godine. Ovaj rast zaposlenih je uglavnom u industriji, privredi i poljoprivredi, a administracija, telekomi, energetika, obrazovanje i zdravstvene usluge (dakle država, budžet ili državne firme) uglavnom na istom nivou ili blagi rast.

[Sitna buranija]

Bilo bi čudno da bude tišina od strane radnika jer ipak je to smanjenje ličnog dohotka za skoro 20%. "Prešutno" se plata isplaćivala preko TO a sad, kako rekoh, sumnjam da se radnici ne bi pobunili da im se smanji dohodak za taj iznos. Ići će to uglavnom preko ruku.

Pa radnici mogu odbiti raditi za taj novac i tako izvršiti pritisak na poslodavce da im stečena prava "vrate". Jer, nije poslodavcima država "zabranila" da isplate radnicima umjesto 160 KM toplog obroka - 95 KM plate, a ostalo za poreze i doprinose da uplate. Ali poslodavci ovdje love u mutnom i sebi u džep ostavljaju razliku. E tu je krivica Novalića i klape što propisima nisu natjerali poslodavce da ono što su ranije plaćali kroz TO sada bar u istom iznosu isplate kroz platu i doprinose.

I još treba imati na umu da je dosta dobrih firmi, banaka, osiguranja i sl. dosada plaćalo TO po 16 KM, a sada jednostavno neće. A te firme ionako nisu vršile nikakve isplate preko koverte. E ljudi iz tih firmi sigurno neće dizati pobune...

Uglavnom Novalić ovako jeba samo radnike. Kapitalisti i gazde će sebi u džep ostaviti ono što ne isplate, a državni budžet će opet ostati stabilan...

[montypython]

Ne bih bio tako oštar prema poslodavcima. Nisu to sve ni banke ni osiguranja. Nisu ni oni krivi što im je na vratu po svakom radniku 73% doprinosa na neto platu plus parafiskalni nameti. Realno privreda u nas jedva diše i ko god posluje u realnom sektoru (ne mislim na javna preduzeća) treba mu dati orden. Ako je smanjio neto zbog novog nameta da bi održao isti bruto koji je i prije bio ogroman a sad bi porastao zbog oporezovanja TO, ne bih to zvao lovom u mutnom to je sasvim očekivano. Ljudi pokušavaju da opstanu. Niti bi to što su radnici dobijali nazvao stečenim pravima. Bio jedan ventil kojim se malo zaobilazila uplata doprinosa sad ga nema i to je to. I ja bih uradio isto da sam poslodavac, i radnici bi isto da su oni. Ili će smanjiti ili otpuštati ili ključ u bravu pare ne padaju s neba u realnom sektoru. Vlada je skrivila sve ovo svojim neradom i nesposobnošću. Topli obrok je bio anahronizam i neka je ukinuto ali fokus treba biti na drastičnom smanjenju doprinosa i ispod 50% tu leži velika rezerva i za povećanje neto plata i za novo zapošljavanje. i u smanjenju parafiskalnih nameta.

[Sitna buranija]

Ne bih bio tako oštar prema poslodavcima. Nisu to sve ni banke ni osiguranja. Nisu ni oni krivi što im je na vratu po svakom radniku 73% doprinosa na neto platu plus parafiskalni nameti. Realno privreda u nas jedva diše i ko god posluje u realnom sektoru (ne mislim na javna preduzeća) treba mu dati orden. Ako je smanjio neto zbog novog nameta da bi održao isti bruto koji je i prije bio ogroman a sad bi porastao zbog oporezovanja TO, ne bih to zvao lovom u mutnom to je sasvim očekivano. Ljudi pokušavaju da opstanu. Niti bi to što su radnici dobijali nazvao stečenim pravima. Bio jedan ventil kojim se malo zaobilazila uplata doprinosa sad ga nema i to je to. I ja bih uradio isto da sam poslodavac, i radnici bi isto da su oni. Ili će smanjiti ili otpuštati ili ključ u bravu pare ne padaju s neba u realnom sektoru. Vlada je skrivila sve ovo svojim neradom i nesposobnošću. Topli obrok je bio anahronizam i neka je ukinuto ali fokus treba biti na drastičnom smanjenju doprinosa i ispod 50% tu leži velika rezerva i za povećanje neto plata i za novo zapošljavanje. i u smanjenju parafiskalnih nameta.

Moram ti ovdje replicirati jer su kod nas poslodavci uz pomoć medija plasirali mantru o "najvećim nametima u regionu, pa čak i u Evropi ili svijetu". Kao onomad da su u RS-u niže stope, prešućujući da se tamo i na TO i na regres plaćaju puni doprinosi, i da je zapravo u RS-u za većinu njih nepovoljnije jer većina ih zapošljava radnike na slabo plaćenim poslovima, a da je u RS-u povoljnije zapravo onima sa velikim platama kojih manje ima. Dakle, istina je potpuno drugačija. Npr. (a ovo znam iz prve ruke) u Hr na isplaćenih 100 Kn neto poslodavac otprilike još toliko plati državi, u Austriji je čak i veći namet nego u Hr. U sloveniji je otprilike kao i kod nas. U Austriji ne postoji kategorija toplog obroka, dok u Sloveniji uredno kao i kod nas to "pravo" preživljava unatoč njihovom pristupanju u EU. Problem je kada naši nepismeni novinari i mediji (vjerovatno pogurani od strane svojih gazda) kažu da su tamo u nekoj evropskoj zemlji nameti 55% a kod nas 70%. Ali isti oni ne kažu da je to 55% iz bruto iznosa a da je kod nas 70% na neto isplaćeni iznos. Kada bi to pretvorio u iste odnose izašlo bi ti da je taj namet tamo 110% na neto, dakle znatno više nego kod nas. Ne treba biti ovca i ponavljati nešto što je neko namjerno ili nenamjerno pogrešno plasirao (ipak obično iz nekih svojih niskih pobuda).

Eh sada za naše poslodavce. Ako je on dosada radnika plaćao 350 KM i na to mu davao topli obrok 320 KM i prevoz 55 KM (ukupno 725 KM), na onih 350 KM je plaćao cca 215 KM poreza i doprinosa. To je sveukupno 940 KM bruto. Naši vrli poslodavci su sada odlučili da "moraju" radnicima isplatiti manje za 160 KM zbog smanjenog neoporezivog iznosa TO i da moraju staviti te pare u svoj džep, jer kako protumačiti potez da isti ti vrli poslodavci sada ljudima plaćaju 350 KM plate, 160 KM TO, 55 KM kartu (ukupno 565 KM) i 215 KM za poreze i doprinose, što ukupno sada ispada 780 KM. Koji novi namet je njima uveden? Oni su sebe zapravo jednostrano oslobodili postojeće obaveze (nazovimo je stečenim pravom radnika). Jer ranije je imao bruto trošak 940 KM, a sada 780 KM. A uredno se vadi na vladu i nove namete. Koje? S druge strane je svaki od njih mogao radniku umjesto 160 KM toplog obroka koji sada prelazi neoporezivi iznos, dio toga isplatiti kroz platu veću za cca 95 KM, a razliku do 160 iskoristiti za plaćanje doprinosa (cca 65 KM). Tako bi radnik umjesto inicijalnih 725 KM, sada dobijao 660 KM (a ne 565 KM koliko će dobijati kod većine naših poslodavaca iz ovog pojednostavljenog primjera). E za tih 65 KM manje prihoda bi mu bila kriva vladina "reforma".

Ovako, vlada radnicima na neki način i jeste kriva, ali ne za smanjenje npr. 160 KM, već jer im nije reformom zaštitila ta "stečena prava" od ovih lešinara koji sebe zovu poslodavcima (čast izuzecima).

P.S. Zna li neko koliki su doprinosi i davanja, a posebno porezi u Danskoj? Koliki su porezi i trošarine na kupovinu recimo vozila? Samo ne treba krenuti onim razmišljanjem "pa u Danskoj imaju ogromne plate", jer su zato i davanja enormno veća...

[panzer]

To je vrlo dobro pojašnjeno i ja sad imam jasniju sliku svega toga. Nisam se nikad detaljno upuštao u obračun plate pošto sam okvirno znao koliko mi se isplaćuje a "nijanse" u obračunima me nisu interesovale i imam povjerenja u ljude koji obračunavaju plate.

Sad kad vidimo taj poređenja sa zemljama EU, onda je jasno da mi ni u tom dijelu nismo uopšte funkcionalna zemlja a to nije bilo vezano za "vitalni nacionalni interes". Tako da je uređivanje svega ipak ogroman posao i samo taj dio zahtijeva puno vremena. Pa onda nije čudo što se prodaja državnih firmi ovako odradi.

A gledajući sve ovo na šta se BIH obavezuje prema MMFu onda se vidi koliko još posla ima da bi koliko toliko uredova sistem kako bi se dobio temelj ta funkcionalnije i ekonomičnije vođenje države. Pod uslovom da se sve to ispuni a rijetkost je da se ispuni jer svi vole popularizam makar to bio put u propast.

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... nistracije

[montypython]

Ne bih bio tako oštar prema poslodavcima. Nisu to sve ni banke ni osiguranja. Nisu ni oni krivi što im je na vratu po svakom radniku 73% doprinosa na neto platu plus parafiskalni nameti. Realno privreda u nas jedva diše i ko god posluje u realnom sektoru (ne mislim na javna preduzeća) treba mu dati orden. Ako je smanjio neto zbog novog nameta da bi održao isti bruto koji je i prije bio ogroman a sad bi porastao zbog oporezovanja TO, ne bih to zvao lovom u mutnom to je sasvim očekivano. Ljudi pokušavaju da opstanu. Niti bi to što su radnici dobijali nazvao stečenim pravima. Bio jedan ventil kojim se malo zaobilazila uplata doprinosa sad ga nema i to je to. I ja bih uradio isto da sam poslodavac, i radnici bi isto da su oni. Ili će smanjiti ili otpuštati ili ključ u bravu pare ne padaju s neba u realnom sektoru. Vlada je skrivila sve ovo svojim neradom i nesposobnošću. Topli obrok je bio anahronizam i neka je ukinuto ali fokus treba biti na drastičnom smanjenju doprinosa i ispod 50% tu leži velika rezerva i za povećanje neto plata i za novo zapošljavanje. i u smanjenju parafiskalnih nameta.

Moram ti ovdje replicirati jer su kod nas poslodavci uz pomoć medija plasirali mantru o "najvećim nametima u regionu, pa čak i u Evropi ili svijetu". Kao onomad da su u RS-u niže stope, prešućujući da se tamo i na TO i na regres plaćaju puni doprinosi, i da je zapravo u RS-u za većinu njih nepovoljnije jer većina ih zapošljava radnike na slabo plaćenim poslovima, a da je u RS-u povoljnije zapravo onima sa velikim platama kojih manje ima. Dakle, istina je potpuno drugačija. Npr. (a ovo znam iz prve ruke) u Hr na isplaćenih 100 Kn neto poslodavac otprilike još toliko plati državi, u Austriji je čak i veći namet nego u Hr. U sloveniji je otprilike kao i kod nas. U Austriji ne postoji kategorija toplog obroka, dok u Sloveniji uredno kao i kod nas to "pravo" preživljava unatoč njihovom pristupanju u EU. Problem je kada naši nepismeni novinari i mediji (vjerovatno pogurani od strane svojih gazda) kažu da su tamo u nekoj evropskoj zemlji nameti 55% a kod nas 70%. Ali isti oni ne kažu da je to 55% iz bruto iznosa a da je kod nas 70% na neto isplaćeni iznos. Kada bi to pretvorio u iste odnose izašlo bi ti da je taj namet tamo 110% na neto, dakle znatno više nego kod nas. Ne treba biti ovca i ponavljati nešto što je neko namjerno ili nenamjerno pogrešno plasirao (ipak obično iz nekih svojih niskih pobuda).

Eh sada za naše poslodavce. Ako je on dosada radnika plaćao 350 KM i na to mu davao topli obrok 320 KM i prevoz 55 KM (ukupno 725 KM), na onih 350 KM je plaćao cca 215 KM poreza i doprinosa. To je sveukupno 940 KM bruto. Naši vrli poslodavci su sada odlučili da "moraju" radnicima isplatiti manje za 160 KM zbog smanjenog neoporezivog iznosa TO i da moraju staviti te pare u svoj džep, jer kako protumačiti potez da isti ti vrli poslodavci sada ljudima plaćaju 350 KM plate, 160 KM TO, 55 KM kartu (ukupno 565 KM) i 215 KM za poreze i doprinose, što ukupno sada ispada 780 KM. Koji novi namet je njima uveden? Oni su sebe zapravo jednostrano oslobodili postojeće obaveze (nazovimo je stečenim pravom radnika). Jer ranije je imao bruto trošak 940 KM, a sada 780 KM. A uredno se vadi na vladu i nove namete. Koje? S druge strane je svaki od njih mogao radniku umjesto 160 KM toplog obroka koji sada prelazi neoporezivi iznos, dio toga isplatiti kroz platu veću za cca 95 KM, a razliku do 160 iskoristiti za plaćanje doprinosa (cca 65 KM). Tako bi radnik umjesto inicijalnih 725 KM, sada dobijao 660 KM (a ne 565 KM koliko će dobijati kod većine naših poslodavaca iz ovog pojednostavljenog primjera). E za tih 65 KM manje prihoda bi mu bila kriva vladina "reforma".

Ovako, vlada radnicima na neki način i jeste kriva, ali ne za smanjenje npr. 160 KM, već jer im nije reformom zaštitila ta "stečena prava" od ovih lešinara koji sebe zovu poslodavcima (čast izuzecima).

P.S. Zna li neko koliki su doprinosi i davanja, a posebno porezi u Danskoj? Koliki su porezi i trošarine na kupovinu recimo vozila? Samo ne treba krenuti onim razmišljanjem "pa u Danskoj imaju ogromne plate", jer su zato i davanja enormno veća...

Znamo da živimo u zemlji sa vjerovatno najviše nivoa vlasti na svijetu i zemlji sa jednim od najvećih stopa učešća administracije u broju zaposlenih kao i ogromnim socijalnim davanjima, (broj „branitelja“ navodno doseže 600 000), gdje na 1 zaposlenog dođe 1 penzioner itd. Znamo takođe da ono malo zaposlenih u realnom sektoru finansira sve to a da su plate parlamentaraca i državnih službenika izuzetno visoke u odnosu na prosječnu platu (mislim da smo i tu među rekorderima), da se putuje vani biznis klasom, da se daje stotine maraka na mobilni, da se plaća 4 kompleta novih guma godišnje za službena auta i ide 48 puta godišnje u Split službeno (i vikendom) itd itd. Iz činjenice je da je sve to POKRIVENO budžetom i da ne fali, valjda je jasno i intuitivno da ono malo zaposlenih mora biti opterećeno astronomski da bi se budžet napunio. A to realno plaća poslodavac. Dakle dokazivati da su u nas opterećenja privrede niska, da je država jeftina a poslodavci krvopije je stvarno težak posao. Nije mi zato jasno zašto tvrdiš da su tvrdnje o visokom opterećenju privrede u nas "mantra" i pri tom navodiš podatke za neke zemlje kod kojih je opterećenje kao kod nas, iako meni podaci koje sam našao kažu potpuno drugačije i iako su zemlje koje navodiš ionako one sa velikim opterećenjima dakle nisu neki parametar za dokaz da u nas opterećenje nije visoko.
Evo da pođem od nas, po podacima ovako iz glave, na 100 neto plate plaća se državi još 73%. Po tome ispada da su doprinosi prema neto plati 73/100=73% a računajući od bruta 73/173=42%. Ili neto kroz bruto mi ispada 100/173=58%.
Uđem, li na internetu u svima dostupan izračun bruto u neto npr za Njemačku:
http://www.brutto-netto-rechner.info/
kad se ubaci tamo predloženih 2700 bruto ispada neto 1730 odnosno izdvajanje na neto u Njemačkoj mi ispada 970/1730=56%. Podsjećam, u nas 73%
U Austriji koju navodiš ispada mi na 2700 bruta da je neto 1855 odnosno doprinos na neto cca 46%, u nas, podsjećam 73% .
Još je gore ako se uzme u obzir da u ovaj izračun na mjesečnom nivou ne ulazi i tzv 13 i 14 plata koje su oporezovane vrlo nisko tako da kad se i to uzme u obzir ispadaju nameti još niži.
Da, u svim zemljama je progresivna stopa oporezivanja tako da što je veća plata veće je i opterećenje tako da za vrlo visoke plate doprinosi se približavaju našim ponegdje.
Kako se vidi iz ove npr tabele
http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/18.pdf
odnos neto kroz bruto platu za neku prosječnu platu ide (čitam iz tabele) 71,3% u Hrvatskoj, 84.9% u Austriji, 85% u Italiji, 75% u Sloveniji. Za Njemačku nema u ovoj tabeli ali meni ispada 1730/2700=64% na osnovu onog gore ali oto je bez uticaja pomenute trinaeste plate, dakle još je više. Vraćam se na FBiH tu je odnos neto/bruto 58% dakle daleko najgori. A parafiskalne namete i ne pominjem, kažu oni koji su računali da s tim glupostima opterećenje ide na preko 100% od neta.
Pri tome govorimo o zemljama koje su vrlo opterećene. Šta bi tek bilo da razmatramo Švajcarsku i li mnoge azijske zemlje? Evo ovo sam našao na brzinu možda ima neka greška ali ako ima volio bih znati gdje. Jako bih volio pa makar i ako griješim da vidimo je li priča o najvišim nametima u regionu ili Evropi „mantra“ kako ti kažeš ili je možda istina, evo prilike da to raščistimo snagom argumenata jednom za svagda i da više nema dileme šta je istina. Ja nisam računovođa niti mi je ovo profesija ali sigurno je neko od forumaša još dublje u ovom pa da vidimo šta je istina i gdje se razilazimo.

[Sitna buranija]

Znamo da živimo u zemlji sa vjerovatno najviše nivoa vlasti na svijetu i zemlji sa jednim od najvećih stopa učešća administracije u broju zaposlenih kao i ogromnim socijalnim davanjima, (broj „branitelja“ navodno doseže 600 000), gdje na 1 zaposlenog dođe 1 penzioner itd. Znamo takođe da ono malo zaposlenih u realnom sektoru finansira sve to a da su plate parlamentaraca i državnih službenika izuzetno visoke u odnosu na prosječnu platu (mislim da smo i tu među rekorderima), da se putuje vani biznis klasom, da se daje stotine maraka na mobilni, da se plaća 4 kompleta novih guma godišnje za službena auta i ide 48 puta godišnje u Split službeno (i vikendom) itd itd. Iz činjenice je da je sve to POKRIVENO budžetom i da ne fali, valjda je jasno i intuitivno da ono malo zaposlenih mora biti opterećeno astronomski da bi se budžet napunio. A to realno plaća poslodavac. Dakle dokazivati da su u nas opterećenja privrede niska, da je država jeftina a poslodavci krvopije je stvarno težak posao. Nije mi zato jasno zašto tvrdiš da su tvrdnje o visokom opterećenju privrede u nas "mantra" i pri tom navodiš podatke za neke zemlje kod kojih je opterećenje kao kod nas, iako meni podaci koje sam našao kažu potpuno drugačije i iako su zemlje koje navodiš ionako one sa velikim opterećenjima dakle nisu neki parametar za dokaz da u nas opterećenje nije visoko.
Evo da pođem od nas, po podacima ovako iz glave, na 100 neto plate plaća se državi još 73%. Po tome ispada da su doprinosi prema neto plati 73/100=73% a računajući od bruta 73/173=42%. Ili neto kroz bruto mi ispada 100/173=58%.
Uđem, li na internetu u svima dostupan izračun bruto u neto npr za Njemačku:
http://www.brutto-netto-rechner.info/
kad se ubaci tamo predloženih 2700 bruto ispada neto 1730 odnosno izdvajanje na neto u Njemačkoj mi ispada 970/1730=56%. Podsjećam, u nas 73%
U Austriji koju navodiš ispada mi na 2700 bruta da je neto 1855 odnosno doprinos na neto cca 46%, u nas, podsjećam 73% .
Još je gore ako se uzme u obzir da u ovaj izračun na mjesečnom nivou ne ulazi i tzv 13 i 14 plata koje su oporezovane vrlo nisko tako da kad se i to uzme u obzir ispadaju nameti još niži.
Da, u svim zemljama je progresivna stopa oporezivanja tako da što je veća plata veće je i opterećenje tako da za vrlo visoke plate doprinosi se približavaju našim ponegdje.
Kako se vidi iz ove npr tabele
http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/18.pdf
odnos neto kroz bruto platu za neku prosječnu platu ide (čitam iz tabele) 71,3% u Hrvatskoj, 84.9% u Austriji, 85% u Italiji, 75% u Sloveniji. Za Njemačku nema u ovoj tabeli ali meni ispada 1730/2700=64% na osnovu onog gore ali oto je bez uticaja pomenute trinaeste plate, dakle još je više. Vraćam se na FBiH tu je odnos neto/bruto 58% dakle daleko najgori. A parafiskalne namete i ne pominjem, kažu oni koji su računali da s tim glupostima opterećenje ide na preko 100% od neta.
Pri tome govorimo o zemljama koje su vrlo opterećene. Šta bi tek bilo da razmatramo Švajcarsku i li mnoge azijske zemlje? Evo ovo sam našao na brzinu možda ima neka greška ali ako ima volio bih znati gdje. Jako bih volio pa makar i ako griješim da vidimo je li priča o najvišim nametima u regionu ili Evropi „mantra“ kako ti kažeš ili je možda istina, evo prilike da to raščistimo snagom argumenata jednom za svagda i da više nema dileme šta je istina. Ja nisam računovođa niti mi je ovo profesija ali sigurno je neko od forumaša još dublje u ovom pa da vidimo šta je istina i gdje se razilazimo.

E jebi ga, moram ponovo replicirati. Nisam nigdje govorio o efikasnosti državne administracije, već isključivo o ovoj "reformi" i odnosu vlade i poslodavaca prema njoj, a samim tim i prema radnicima.

Sve to što si ti našao o odnosu neto i bruto ima jednu veliku falinku - nije uporedivo sa ovim našim sistemom obračuna. Jer, u Austriji i Njemačkoj (i drugim zemljama u EU) neto plata se računa prije poreza koji je znatan i prije odbitka za privatno OBAVEZNO penziono osiguranje, tako da kada uključiš i ta davanja dobiješ ono što sam ti rekao da npr. na 1000 Eura koji tebi ostanu možda i preko 1000 Eura ode na doprinose, poreze i penziona davanja. To ti u ovim formulama fali. Kod nas je neto ono što si na ruke dobio i već je sve odbijeno (i nije 73% već je cca 69%). A u EU je neto ono što ti se isplati i iz čega ti se još odbija porez i drugi stub penzionog osiguranja. Ako si ugovorio i treći dobrovoljni stub penzionog osiguranja, stvar je još gora sa davanjima. Ali zato takvi imaju dobru penziju. Ali naš bi Bošnjo da odvaja 2-3 stoje za penziono osiguranje a kad ode u penziju da mu bude 1000+ KM.

Ja vidiš imam veze sa računovodstvom pa znam šta ti pričam, a i sam sam bio iznenađen kada sam vidio obračunske liste iz nekih EU zemalja.

P.S. Kažu li naši "stručnjaci" da pandan našem ugovoru o djelu npr. u Austriji podrazumijeva državi pola (tebi 100 Eura državi haman isto toliko). Kod nas je nekih 11-12% sa svim davanjima (dakle na 100 KM državi 11-12 KM).

[Sabur2]

Sa razlikom da privatno penziono osiguranje garantuje povrat uplaćenog iznosa plus interes.
Kod nas si u PIO bacio pare koje nikad vidjeti nećeš.
Tako da kod nas pametan čovjek mora ulagati i u neki privatni fond (osiguranje) da se obezbijedi za starost, što nije obaveza ali je nužda.
Sa tog aspekta, taj obavezni privatni fond dođe kao usluga u odnosu na naš obavezni PIO koji je sad već možemo reći čista pljačka.

[montypython]

A ima i još jedan dodatak. Izdvajanja za zdravtveno su, iako ogromna, dobrim dijelom neupotrebljiva. Ljudi kod nas izdvajaju za zdravstveno kroz doprinose, ali je normala da kad odeš po laboratorijske nalaze ideš u privatni lab ako nećeš da se dižeš u 5 ujutro i čekaš u redu sat i po. Ili da čekaš CT ili MR mjesec dana, isto tako malo ko ide da popravlja zube kod "državnog" ljekara, s razlogom, i malo ko (bar koga ja znam) ulazi u državne bolnice bez prijeke potrebe i ako neće život da ostaviš po čekaonicama i da te još tretiraju kao otpad. Ja npr nisam ušao u državnu zdravstvenu ustanovu ima par godina a kod razne vrste privatnih sam, htio ne htio, bio 5-6 puta za to vrijeme (iako mi se uredno odbija stotine maraka mjesečno) i to ne zato što sam elitista nego iz nužde. Sve to se plaća od dobijene neto plate, plate na ruke i praktično predstavlja našu varijanutu dodatnog privatnog zdravstvenog osiguranja i još jedan vid nameta državi, koji nigdje nije upisan i registrovan kao namet a realno postoji i izbjeći se ne može. Za to vrijeme Nijemac ili Austrijanac za svoju uplatu državi dobije itekako kvalitetnu uslugu. kad dodaš ove uplate za zdravstveno i uplate o kojima govori Sabur (naša varijanta drugog i trećeg stuba penzionog, džaba ti je što to nije obavezno kad će ti penzija biti mizerija) po meni su date cifre itekako uporedive.