BH Telecom

[hrkljus]

Sta mi mislite da li ce pored spekulacija o prodaji cijena ove godine pasti ispod 19KM.
Trenutno izgleda da je cijena dostigla vrh i da se polako gubi zainteresovanost za ovu dionicu pa imam osjecaj da ce ponovo ici ispod 19. Interesuju me i vasa misljenja.

[montypython]

Nema logike da je cijena postigla vrh. U ovom dijelu godine cijena obicno raste do dana podjele dividende a do toga ima jos koji mjesec. I bez podjele dividende ova cijena je preniska i samo neupuceni bi prodali. Jedina mogucnost da padne bi po meni bila neki scenario kriminalnih elemenata (i to samo ako imaju podrsku od povezanih lica u vlasti) da privremeno obore (ako mogu) da bi mogli da dokupe. Mnogo logicniji bi mi bio rast prema 25 i preko ali tek kad i ako se poboljsa politicka situacija.

[proleter]

Riječ "logika" bi se trebala izbjegavati kada se radi o SASE.
Činjenica je da na trenutnim cijenama Telekoma RS i BH Telekoma (1,70 KM odnosno 20,20 KM), Mtel nosi skoro 50 % veći dividendni prinos, a ako se ukine porez na dividendu u RS, i više (povrat skoro 13 % na uloženo naspram 8,5 % BHTSR).
Ima logike da lova ide na BLSE.

[montypython]

Riječ "logika" bi se trebala izbjegavati kada se radi o SASE.
Činjenica je da na trenutnim cijenama Telekoma RS i BH Telekoma (1,70 KM odnosno 20,20 KM), Mtel nosi skoro 50 % veći dividendni prinos, a ako se ukine porez na dividendu u RS, i više (povrat skoro 13 % na uloženo naspram 8,5 % BHTSR).
Ima logike da lova ide na BLSE.

Niko nije pominjao Telecom RS. Mislim da smo ovu priču vec jednom pričali (negdje oko 31 Jan o g) Da ne ponavljam sad svo ono o potpuno iscrpljenim mogućnostima rasta poslovanja Mtela, cijeđenju vode iz kamena i kandžijanju mrtvog konja, i ogromnim rezervama za rast u BH Telecomu. Zašto bi neko uopšte izlazio iz nečega što je dobro, dijeli dividendu i ima velike mogućnosti rasta u nešto drugo što je takođe dobro i dijeli dividendu? Da izgubi dividendu od 1,8 KM u BHTSR i plati proviziju brokeru jednom na izlazu a jednom na ulazu u zamjenu za (vrlo neizvjesnu) mogućnost da će biti mnogo bolje. Da građani toliko kalkulišu šta koliko vrijedi pretpostavljam da bi izlazili iz banaka gdje drže 6-7 milijardi uz 3-3,5 % godišnje i prebacili se u BHTSR ili mtel da dobiju 150% veći prinos, ali to se ne dešava, pa ne znam što bi to neko radio radi mnogo manje razlike u zaradi. Da i ne pominjem psihološki faktor/barijeru ulaganja investitora iz Federacije u RS (koju ja ne želim ali ona relno postoji), težinu ekonomske situacije tamo koja je na granici sloma itd itd. Niti vidim da novac ide u RS niti da bi se to moglo desiti, vidim jedino da neko odavno priželjkuje da se to desi ali to je druga priča.
Nije prvi put da se po forumima postavlja pitanje tipa: "šta mislite da li će dionica XY pasti ispod....?" iako nikakvih realnih elemenata zato nema. Ja ta pitanja odmah u glavi prevodim na: "a što ne bi dionica XY koju ne stigoh ranije kupiti sad malo pala zbog ovog mog pitanja pa da ja dokupim, a onda može nastaviti rasti". Kad god čujem takvo pitanje,znam da ima interesa za kupnju.

[panzer]

Da građani toliko kalkulišu šta koliko vrijedi pretpostavljam da bi izlazili iz banaka gdje drže 6-7 milijardi uz 3-3,5 % godišnje i prebacili se u BHTSR ili mtel da dobiju 150% veći prinos, ali to se ne dešava, pa ne znam što bi to neko radio radi mnogo manje razlike u zaradi..

Ovaj rast bankarskih depozita mi bode oči već par godina i nije mi nikako jasno šta se dešava pa mi ni objašnjenje kako naši ljudi koji su u zapadnim zemljama ovdje štede jer imaju veći prinos i kamatu nije previše logično.

Za razliku od toga daleko više mi je logično da rast depozita ustvari dolazi od naših ljudi iz "istočnih zemalja". U pitanju su ljudi koji godinama rade u Iraku i Afganistanu a princip toga je da im plata leže na bankovne račune u BiH dok su im plaćeni troškovi boravka u tim zemljama kao i prijevozi do kuće kada idu na odmor. Ti ljudi mjesečno zarađuju između 2000 i 3000 dolara a samo iz tuzlanskog kantona u dvije pomenute zemlje radi 16000 ljudi.

Primjer : http://www.sodalive.ba/lukavac/vise-od- ... fganistan/

Na osnovu toga može se zaključiti da mjesečno na račune tih ljudi legne između 32 i 48 mil USD odnosno 380 mil i 570 mil USD ili preračunato u konvertibilne marke minimalno oko 750 miliona KM za jednu godinu a neke procjene idu i preko milijardu KM. To je i razlog zašto i dalje imamo statističke "doznake od dijaspore"
Pretpostavaljam da veliki broj tih ljudi ne potroši zarađeno kada dođe na odmor nego se pare polažu u depozite jer im je budućnost neizvjesna kada se konačno vrate u BIH da žive pa im i kamate dobro dođu.

Tako da ne vjerujem da će se depoziti ikad preliti u dionice ali će sigurno otići u neke druge tokove novca kada dođe vrijeme da se tih stotine miliona KM počne trošiti.

[hrkljus]

Malo sam analizirao cijenu dionice u odnosu na dan odluke o isplati dividende i ukoliko se posmatraju zadnje tri godine cijena dostigne svoj maksimum otprilike 4 mjeseca prije tog datuma. Taj maksimum otprilike bude krajem januara ili pocetkom februara i nakon toga vrijednost se uglavnom odrzava oko tog nivoa i pada nakon odluke o isplati.
Ako ce se i ove godine trendovi ponoviti onda mogu reci da je dostignut ovogodisnji maksimum.
Ali to nije ni lose toliko jer sto je cijena manja moci ce se jeftinije dokupiti krajem godine.

Imam mogucnost sada da otkupim neke dionice po 19KM koje su na mom racunu a kupljene na ime druge osobe uz isplatu dividende toj osobi. Trenutno se dvoumim da li to da uradim ili da cekam jos nize cijene ako budu pa da kupim normalnim putem.

[proleter]

@hrkljuš
To je upravo ono što je neko jednom napisao ovdje - svake godine je prosjek cijene na dan ostvarivanja prava na dividendu niži. A ja bih dodao, svaki put je pad poslije toga veći.
Postavlja se pitanje da li vrijedi trgati živce gledajući kako pada poslije na 15-16 KM zarad dividende?
Ili čekati august da padne, pa opet izaći negdje u januaru sa par maraka po dionici zarade?

[montypython]

@hrkljuš
To je upravo ono što je neko jednom napisao ovdje - svake godine je prosjek cijene na dan ostvarivanja prava na dividendu niži. A ja bih dodao, svaki put je pad poslije toga veći.
Postavlja se pitanje da li vrijedi trgati živce gledajući kako pada poslije na 15-16 KM zarad dividende?
Ili čekati august da padne, pa opet izaći negdje u januaru sa par maraka po dionici zarade?

Pa nije ni sa mtelom puno bolje i on se manje više vrti oko 1,6 malo gore malo dole već duže vrijeme. Većina dionica se uglavnom valja po svome dnu i sve te promjene su zanemarive. Sve je to uz strahovito nisku likvidnost i praktično nepostojeću potražnju. Ja i ne tražim šansu u tako malim pokretima i u dobicima od nekoliko postotaka. To je za stabilna i uravnotežena tržišta. Ovdje se neravnoteža i potcijenjenost mjeri desetinama pa i stotinama postotaka. Ovdje praktično uopšte nema većih pokreta godinama. Oni međutim moraju doći. Događanja na berzi su ciklične prirode i pitanje promjene raspoloženja je samo pitanje vremena. Nije stvar u firmama samim nego u političkoj situaciji i blokadi.
Govoris o padu na 15-16 nakon podjele dividende kao da se radi o nekom pravilu. Mislim da su to nivoi na kojima više nikada nećemo vidjeti ovu dionicu.
Dođe li do pravog pokreta a mora doći kad tad pogledaju li se fundamenti, onda će sve ovo mrljanje od +/- par KM prije i poslije dividende izgledati zanemarivo i smiješno.
Do tada, ne znam stvarno zašto bi trgao živce ako recimo i pada nakon podjele dividende, ako ne izlazim iz dionice potpuno mi je svejedno i da padne na 16, znam da imam svojih 8-9 % godišnje tj čak i zarađujem drastično više nego da pare držim u banci. A kad dođe do promjene raspoloženja bila ona za mjesec ili za 2 godine i dođe do PRAVOG pokreta cijene (recimo 50-100 %) onda bi se tek moglo razmišljati o prelasku u nešto drugo.

[Investitor]

Strani konzorcij ponudio 277 miliona eura za kosovski telekom
Vladina komisija za privatizaciju Pošta i Telekomunikacija Kosova (PTK), otvorila je danas u Prištini finansijske ponude za privatizaciju 75% akcija PTK-a.

Za 75 % akcija mobilnog operatera "Vala” i Telekom Kosova najbolju ponudu od 277 miliona eura dala je nemačka kompanija "Axos GMBH” u konzorcijumu sa američkom "Najafi Companies” i partnerima "British Telecom” i "Telecom Italia”. Drugi ponuđač je bila libanska kompanija "M1 International” koja je ponudila 150 miliona i deset hiljada eura, javio je dopisnik agencije Anadolija.

Komitet za privatizaciju će Vladi preporučiti najboljeg ponuđača.

Ministar za ekonosmki razvoj, Besim Beqaj kazao je da su sve procedure bile u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima. Visoka ponuda za PTK ukazuje, prema rečima ministra Beqaja, da postoji poverenje u kosovsku ekonomiju u vremenu kada je svetska ekonomija u krizi. On je istakao i da će status svih zaposlenih ostati nepromenjen u tri naredne godine.

Na početku utrke za privatizaciju PTK-a bilo je prijavljeno osam ponuđača, od kojih je pet ušlo u uži izbor, a dve su dale najozbiljnije ponude.

Ovo je, inače, drugo otvaranje finansijskih ponuda za privatizaciju PTK, jedne od najuspešnijih kosovskih kompanija. Sam proces privatizacije je od samog početka osporavan od pojedinih opozicionih partija, civilnog društva i Sindikata radnika PTK-a.

[proleter]

Kako misliš slični prihodi i broj korisnika??
Ako je tako, onda je ovo prejeftino, nije dobra korelacija sa BH Telecomom.
Ispade da bi BHTSR onda trebao u privatizaciji biti oko 15-ak KM po dionici