Truba wrote: ↑16 Nov 2023, 20:56
OK... koliko se mjesecno osnuje firmi?
Njemačka ekonomija je u pada u zadnjem kvartalu ove godine i to 0,4%. Dakle ekonomija Njemacke stagnira a 50 zemalja svijeta ima rast iznad 6%. Kina iznad 9%, Indija iznad 8%. A prije samo desetak godina Njemacka je bila izvoznik broj 1 u svijetu.
Njemačka je imala veći izvoz od uvoza u 2016 za 250 milijardi eura a u 2022 samo jos 70 milijardi eura.
Last edited by brzi on 16 Nov 2023, 21:38, edited 1 time in total.
Ne znam koliko ih se osnuje ali ako pogledaš ritam rasta bankrota vidjećeš da se takvima dobro ne piše. https://tradingeconomics.com/germany/bankruptcies
Neću da opterećujem temu EP ali ako se pogledaju podaci o industrijskoj proizvodnji tamo a i drugdje, posebno u EU (koja se rekoh li već, raspada) jasno je šta Im se dešava. A onda je jasno i zašto su cijene struje na berzi niže od prošlogodišnjih, zašto je i nafta niža, pa se čak i inflacija privremeno snizila. Sve manje će ih biti u pogonima da nešto proizvode a sve više će u stanovima cvokoćući pod dekom gledati tv pazeći na CO2 otisak dok čekaju naknadu za nezaposlene.
Upravo na vijestima na RTL-u kažu da je ustavni sud u Njemačkoj presudio da je 60 milijardi eura upotrebljeno za energetsku tranziciju neustavano i sad imaju u budžetu rupu od 60 milijardi eura. Krpit će je štednjom. Ovo je prvi put da se ustavni sud bavio budžetom. https://www.sueddeutsche.de/politik/bun ... -1.6304103
Dakle sad pada u vodu i plan da od 2024. do 2027. daju poticaje za energetsku tranziciju u iznosu od 212 milijardi eura.
Od svega ostaje dozvoljeno samo utopljavanje objekata u iznosu od 18 milijardi eura.
"Mitglieder der Bundesregierung warnten vor allem vor dramatischen Folgen für Wirtschaft und Industrie, viele Arbeitsplätze stünden auf dem Spiel, wenn etwa Stahlwerke beim Wandel hin zu klimaneutraler Produktion nicht mehr unterstützt oder Autobauer wie VW nicht mehr auf E-Auto-Förderprämien zählen können. Als Konsequenz aus dem Richterspruch legte die Bundesregierung Vorhaben, die aus dem KTF finanziert werden sollten, vorerst auf Eis."
Članovi Vlade upozoravaju na dramatične posljedice po privredu i industriju, mnoga radna mjesta su u igri ako se ne podrzi industrija čelika u tranziciji ka CO2 neutralnoj i auto industrija subvencijama za elektroauta..
Zbog presude Savezna Vlada planove financiranja KTF (klimatski i transformacijski fond) stavlja na led.
slamanje nacionalnih drzava u evropi i stvaranje jedne po receptu wefa izmedju ostalog ukljucuje zaduzivanje,printanje,dovodjenje migranata i nerede.ovo posljednje ce imati los uticaj i po berze posebno na dionice i obveznice.
Čuj, muljator. A vlasnik RedBulla nije muljator? ili proizvođači VAPE i sličnih stvari? Nekakav komunistički naslov članka. Vjerovatno prekopiran članak iz hrvatskih medija.
Prema spisku u koji je Raport imao uvid, pet prosječnih neto plaća u FBiH ili iznos od oko 6.300 KM mjesečno dobivaju direktori JP Elektroprivreda Sarajevo, Finansijsko-informatičke agencije, Lutrije BiH, Agencije za nadzor osiguranja FBiH, J.P. Međunarodnog aerodroma Sarajevo, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, D.D. BH Telekoma Sarajevo, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Union Banke, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i JP Željeznice FBiH!
Jednu od najvećih plaća u FBiH ima direktor Privrednog društva Sarajevo osiguranje koja iznosi 7.800 KM.
Pet prosječnih neto plaća 'običnog' radnika dobiva i direktor Rudnika mrkog uglja Banovići. Iako taj rudnik grca u problemima, što je vidljivo i iz revizorskog izvještaja za prošlu godinu, za direktora očigledno nema krize.
I direktor J.P. Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar ima plaću u visini skoro pet prosječnih neto plaća u FBiH. a direktor Sarajevoputeva d.d. Sarajevo plaću od 5.418 KM .
Direktor Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, u 2022.godini imao je platu u visini 5.190,88 KM , dok mu je ove godine plata obračunavata u iznosu od 5.488,61 KM.
Direktor “Energoinvesta” mjesečnu plaću prima u iznosu od 4, 5 plaće što je iznos od 5.670 KM.
Dok za radnike nema rasta plaća srazmjerno rastu cijena i troškova života, vidljivo je da neki direktori u odnosu na prošlu godinu na ionako visoke plaće imaju u ovoj godini povišice i po 300-400 KM.
Potrošači električne energije iz kućanstava od studenog do kraja 2024. godine neće plaćati doprinos za potporu proizvodnji električne energije u kogeneraciji s visokom učinkovitošću i iz obnovljivih izvora energije (OIE), odlučila je jučer Vlada
Međunarodni kreditori, uključujući Evropsku banku za obnovu i razvoj i Svjetsku banku, planiraju dati Sjevernoj Makedoniji četiri milijarde eura da ugasi elektrane na ugalj i pređe na čistije izvore energije
Uzmeš "povoljan" kredit da pucaš sebi u nogi i da imaš para za liječenje
.
- Oglas -
NaslovnicaBusiness
U BiH se pravi burza struje, uskoro će se njome moći trgovati kao dionicama
U sklopu ugovora o Energetskoj zajednici, čiji je potpisnik i BiH, u zemlji je predviđena uspostava tržišta električne energije, kao i njegovo uvezivanja sa susjednim tržištima, a sve u cilju sigurnijeg plasiranja viškova električne energije, odnosno učinkovitijeg pokrivanja manjkova, što bi u konačnici osiguralo i veću sigurnost za krajnje potrošače. Proces uspostave tzv. burze električne energije unutar BiH treba promatrati kroz kut liberalizacije kojoj svjedočimo, a koja sa sobom donosi veći broj sudionika na tržištu električne energije, osobito kada je riječ o proizvodnji električne energije. Bosna i Hercegovina, kao neto izvoznik električne energije, s godišnjim suficitom oko 3 TWh trguje električnom energijom isključivo bilateralnim putem između licenciranih sudionika.
Trgovina
No, Bosna i Hercegovina se kao članica Energetske zajednice obvezala na razvoj veleprodajnog tržišta električne energije, kao i njegovo povezivanje sa susjednim tržištima u cilju stvaranja regionalnog tržišta i njegove daljnje integracije u europsko tržište električne energije. Za razliku od ostalih zemalja u regiji, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u razvoju tržišta. Zemlje u regiji imaju razvijene burze električne energije, ali i pokrenute postupke povezivanja svojih dan-unaprijed tržišta radi osiguranja većeg volumena, likvidnosti i daljnjeg razvoja organiziranog tržišta električne energije.
Što bi zapravo burza električne energije donijela? Večernji list doznaje kako bi takvo što omogućilo proizvođačima električne energije, velikim potrošačima i opskrbljivačima dodatno mjesto za trgovinu električnom energijom. Pojednostavljeno, omogućilo bi se mjesto na kojem bi bilo moguće na transparentan, anoniman i siguran način plasirati svoje viškove i/ili osigurati pokrivanje manjkova energije u svojim portfeljima. Pritom je niz specifičnosti koje bi burza donijela sa sobom, a jedna od njih je referentna cijena električne energije. Takvo što bilo bi pouzdan tržišni signal za buduće i postojeće investitore, omogućilo bi lakšu integraciju energije iz obnovljivih izvora na tržište. Uz sigurnije trgovanje u odnosu na sadašnji bilateralni model, sve transakcije između sudionika provodila bi burza te bi osiguravala ispunjenje ugovorih obveza kroz svoj kliring sustav. Uz povezivanje tržišta u regionalno, kao i daljnje integracije u zajedničko europsko tržište, jedna od karakteristika burze je i lakše upravljanje zagušenjima prijenosnog sustava. Naime, prekogranični prijenosni kapaciteti integrirani su kod povezanih tržišta, odnosno nema potrebe za dodatnim osiguravanjem prijenosnih kapaciteta. Istodobno, predviđeno je i balansiranje obnovljivih izvora električne energije, odnosno volatilnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora može se osigurati kroz trgovinu na burzi. Postavlja se i pitanje tko bi mogao prodavati i kupovati električnu energiju na takav način. Odgovor je da bi takvu mogućnost imali proizvođači, opskrbljivači i veliki potrošači električne energije, odnosno svi sudionici koji zadovoljavaju uvjete za sudjelovanje i licencirani su za trgovinu električnom energijom. Također, burzu bi mogli koristiti i operatori prijenosnog i distributivnog sustava za nabavu energije za pokrivanje kratkoročnih gubitaka u prijenosnoj mreži.