forum.invest.ba

Neko mora izvuci deblji kraj u propasi banaka u RS sada konkretno, javna preduzeca su ti, odnisni njihovi radnici kojim su smanjene plate a potim i fondovi Pio, ZO, fiskalni prihodi po osnovu poreza na dihodak, itd.Međutim, da li se zna ko je izvukao tanju kraj, u čim su dzepovima te ogromne pare završile?!Taj se neredom veima obogatio, ki su ti ?Da li će javnist ikada znati,a ti bi trebali znati javnost.

Politika je sredila da razni tajkuni dobiju kredite, iako za to nisu imali uvjeta.
Bobar banka je davala kredite firmama u Bobar Grupi i to u velikim količinama, razni tajkuni koji nisu bili sposobni uzimali su kredite da nastave sa radom, normalno nešto su ostavili i za sebe.
Nije sve pokradeno u doslovnom smislu, već je dio uložen u loše poslove, ali davati kredite takvim firmama i osobama je opet kriminal.

Mislim da je propast ove dvije banke bio dovoljan da fizička lica nauče da ne stavljaju preko 50.000KM u manje i nestabilne banke, iako sam uvjeren da još uvijek ima budala koje ništa nisu naučile.

Što se tiče javnih poduzeća koja su držala milionske depozite u lošim bankama za to moralnu krivnju snosi uprava, nažalost samo moralnu, jer zakon nisu prekršili(to je naša BiH).

@car - Evo sad si mi ti dao neke cifre pa mogu li to prokomentirati? Znači AOD ima na raspolaganju trenutno najviše 2% od ukupnih depozita (18 Milijardi, a oni imaju 285 Miliona za isplatu). Mislim da to govori sve o "osiguranju depozita", a ako tome dodaš još osnivanje fonda za sanaciju banaka, to govori da je bankarski sistem u lošem a ne u dobrom stanju. Jer da je dobar, nebi trebao nikakv fond za sanaciju banaka. Znači da su još neke banke na granici, i da AOD fond nije dovoljan, nego da treba ići na oživljavanje tih mrtvaca. Također, ako pogledamo prihode banaka od kreditnih aktivnosti i prihode od ostalih aktivnosti (naknade za pl. promet, vođenje računa, itd itd) primjetit ćemo drastičan porast ovih drugih, dok ovih prvih u najboljem slučaju imamo stagnaciju ili blagi rast. Što znači da je narod prezadužen, prvreda nikakva i nemaš više kome ni "uvalit" kredit, pa sad na sva zvona idu ovi "nenamjenski za šta god hoćeš", a na sve načine banke pokušavaju da ti izbiju koliko mogu iz džepa za vođenje računa, kartice i šetanje ljubimaca. Slažem se da ne treba imati preko 50.000 na jednom računu, čisto iz opreza. Što se tiče Vakufske, istina je da je spašena upumpavanjem kapitala, ali moje je mišljenje da oni na duge staze definitivno idu na pripajanje i nemaju svijetlu budućnost. Moj komentar u vezi AOD koji si popljuvao je bio, šta bi se na primjer desilo da odjedom padnu recimo Vakufska (koja je dokapitalizovana), PBS (koji se pripojio) i Pavlović (koji čini mi se tone upravo sada)? Da li je 285 miliona dovoljno da se svi do 50.000 izmire i koliko bi se AOD naplatio na kraju? Previše sam puta gledao ljude kako sa knjižicom mlataraju ispred televizije suznih očiju, i još iz vremena "guzate" televizije crno bijelih nijansi, da bi ikada u životu vjerovao da je tvoj novac siguran kod drugoga.

AOD ima preko 300miliona i ove će godine još uzeti cca 40miliona premija, pa će imati bar 350milion, što je dovoljno da se pokriju osigurani depoziti ove tri banke,a ne zaboravi da mogu dignuti premiju na 1%, pa umjesto 40 uzeti ove godine 150miliona(ne daj bože).

Tvoje poređenje AOD-a sa ukupnim depozitima nema smisla, jer AOD treba porediti samo sa osiguranim depozitima s tim što AOD ne pokriva sve depozite do 50.000KM, jer su prema zakonu neki depoziti izuzeti, npr:
depoziti drugih banaka i osiguravajućih društava, depoziti mikrokreditnih organizacija, depoziti domaćih i stranih vladinih organa.

Npr Elektroprenos je imao u Banci Srpske 10 miliona, ali AOD mu ne garantira za 10 miliona, pa ćao Elektroprenos, tako je isto sa milionskim sredstvima ostalih velikih igrača i institucija(proračuni gradova, općina, novac suda,elektroprivreda,...) jer od 18 milijardi depozita velik broj otpada na pravna i fizička lica koja imaju puno više od 50.000KM.

Dalje jesi li upoznat da u BiH živi 525 milionera koji na svjim računima imaju bar milion(ni za njih AOD ne garantira).
34000 BiH stanovnika drži više 5 milijardi na svojim računima,a to ispadne da svaki prosječno ima cca 150.000KM što ne spada u osigurane depozite,
sve ovo možeš provjeriti.

Za tvoj info evo ti podatak koji možeš provjeriti, a to je da AOD pokriva postotno 55,6% osiguranih depozita depozita u BiH, što je skroz OK.

Slažem se sa tobom da je ekonomija loša i da banke zarađuju na nenamjenskim plasmanima, a što se tiče fonda za sanaciju on je osnovan, jer je bolje sanirati banku na početku već pustit ode u provaliju, jer je tad šteta nenadoknadiva.

Za tvoj podatak i SAD i Velika Britanija, kasnije i Španjolska su sanirale svoje velike banke, koje sad opet drmaju, pa zašto ne bi i mi, iako u nas velike banke Unicredit, Raiffeisen, Intesa, Erste dobro stoje i imaju zaleđe, Addiko ima novog vlasnika i oporavlja se.

Od velikih bi mogla biti problematična Nova Banka, koja je domaća i osim države nema joj tko uskočiti u pomoć.

Unatoč tome bankarski sektor u BiH je skroz OK-krizu 2008/2009 nisu ni osjetili, ali ako ekonomija bude tonula i oni će lagano u probleme, ali to ne ide preko noći.

p.s. Ja sam inaće nadprosječno agresivan u raspravama(taki se rodio), ali nema zle namjere, pa mi nemoj previše zamjeriti.

@ Car
Nisi ti uopće agresivan, nego očigledno veoma kompetentan u ovoj oblasti, što je dobrodošlo na ovaj forum, koji se većinom sveo na kuknjavu frustriranih dioničara "državnih" firmi.

A jesu široke ruke, akcijska kamata na štednju 37 mjeseci 2,4 %, kolika je onda kada nije "akcija "
https://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/a ... pama/75727

Ubrzo nam dolazi i porez na prihod od kamata na štednju, a koliko sam shvatio iznosit će 10% i 20% ovisno od iznosa.
Naš narod je navikao na veće kamate, ali realno gledajući u današnjim uvjetima ni ovo nije loše, jer ipak uzmi u obzir da danas nude i kredite po efektivnoj kamatnoj stopi od 4.5% što je prije par godina bio san.

Tko ima dosta para ovo mu ne odgovara, ali ako netko diže kredit, ovo je ipak povoljnije.

Ljudi se trebaju okrenuti alternativama, jer postoje i druga ulaganja osim oročenja i rentanja nekretnina,..., ali stare navike teško umiru

http://www.capital.ba/strane-banke-visa ... i-van-bih/

Zvuči dobro, samo je pitanje da li će proči parlamentarnu proceduru

A šta onda sa Zakonom o stranim ulaganjima F BiH gdje se garantira pravo vršiti transfer u inostranstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodnoj konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat ulaganja u Federaciji BiH. Još stoji dalje da prava i povlastice stranog ulagača i obveze po osnovu ovog zakona ne mogu biti ukinute ili poništene stupanjem naknadno donesenih zakona i drugih propisa na snagu, a da ukoliko naknadno doneseni zakoni i drugi propisi budu povoljniji za strane ulagače - oni imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.

Nije baš sjajno kod ovih na dnu liste. A ovi prvih 5-6 se sve više izdvajaju.

1. UniCredit bank d.d. Mostar 81.527.000
2. Raffeisen bank d.d. Sarajevo 52.529.000
3. Intesa Sanpaolo banka BiH 27.098.000
4. UniCredit bank a.d. Banja Luka 22.383.000
5. NLB banka a.d. Banja Luka 18.897.000
6. Sparkasse bank BiH 18.685.000
7. Nova banka a.d. Banja Luka 13.072.000
8. NLB banka d.d. Sarajevo 10.513.000
9. Sberbank BH d.d. 8.193.000
10. BBI d.d. Sarajevo 6.358.000
11. Sberbank a.d. Banja Luka 4.044.000
12. MF banka a.d. Banja Luka 2.961.000
13. BOR banka d.d. Sarajevo 2.321.000
14. ASA banka d.d. Sarajevo 1.826.000
15. KIB banka d.d. Velika Kladuša 1.422.000
16. Vakufska banka d.d. Sarajevo 688.000
17. Komercijalna banka a.d.Banja Luka 410.000
18. Union banka d.d. Sarajevo 397.000
19. Ziraatbank Bh d.d. Sarajevo 196.000
20. ProCredit bank d.d. Sarajevo - 876.000
21. Addiko bank a.d. Banja Luka -9.015.00
22. Pavlović International banka a.d.Bijeljina -17.209.000
23. Addiko Bank d.d. Sarajevo -37.629.000