https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/Ar ... ercegovinu
ZLO upakovano u oblandu lijepih želja. Nameću ESG principe po svaku cijenu. Sve ove konferencije su plaćene i organizovane izvana a naši su primorani da sarađuju jer su ucijenjeni, plaćeni i sl.
"...Na konferenciji ćemo, uz suvremene prezentacijske tehnologije, ponuditi najnovije informacije o već uznapredovalom sustavu okolišnog izvješćivanja ESG (Environmental social and governance) sadržanog u Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), kao dio tzv. Green Deal koja je stupila na snagu 16.12.2022. Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) primjenjivat će se počevši od financijskih izvještaja za 2024. godinu za velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 500 djelatnika, dok će se postepeno primjenjivati i na manja kotirajuća društva najzadnje do 2028. godine. U konačnici se očekuje da će više od 50.000 poduzeća preuzeti obaveze iz Direktive."
Šta ovo znači, po mom mišljenju, pa npr direktor neke kompanije će da polaže račune nekome da li je svjestan i odgovoran, da li u intervjuima dovoljno često pominje klimatske promjene i obnovljive izvore energije, koliko ima LGBTQ osoba u upravnim i nadzornim tijelima i sl. Ludilo? Pa naravno da je ludilo ali širi se. Ovi kriteriji će biti važniji za ostanak na funkciji nego poslovanje firme. Ko kontroliše? Pa smatra se da je čitava prevara počela od Blackrocka i sličnih a onda se proširila. Direktori firmi na zapadu bukvalno uništavaju svoje firme da ugode ovome, ubija se zdrava stoka pod izlikom da je bolesna da ne emituje CO2, autoindustrija u Njemačkoj se gasi jer na silu prelaze na električna vozila koje slabo ko želi i koji su preskupi i nefunkcionalni. Ali nema veze, fabrike koje proizvode motore sa unutrašnjim sagorijevanjem se na silu gase a direktori dobijaju plate da ih unište. Vlasnici ne smiju ništa. Evo npr u kompaniji koja posjeduje brand Bud Light jedno od najprodavanijih piva u SAD, došla je nova podpredsjednica marketinga i u želji da bude inkluzivna objavila reklamu njihovog piva sa transgender osobom. Došlo je do bojkota ovog branda od strane tradicionalnih mušterija gdje je kompanija izgubila stotine miliona ako ne i milijarde i ogroman tržišni udio. https://www.youtube.com/watch?v=MxUtxPKygDI I šta je bilo? Ništa. Nastaviće s tim po cijenu da kompanija bankrotira.
E to sad nama pokušavaju nametnuti iako u njih propada. Pitanje je o kakvoj direktivi se gore govori, gdje će se početi primjenjivati i sl, ko je potpisao, ko je odobrio, koga su pitali i naravno za koga rade Bradara, Nešić, Pozder i ostali?
Vijesti iz ekonomije/privrede
-
montypython
- Posts: 4120
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Da ne mislite da je ovo gore usamljeno, ispiranje mozga je na dnevnom nivou kao i prijem i transfer naredbi
https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/Ar ... ility-2023
https://www.klix.ba/biznis/u-sarajevu-p ... abJmW8evtg
https://indikator.ba/POLITIKA-I-DRU%C5% ... ruke-MMF-a
https://indikator.ba/Home/ArtMID/383/Ar ... ility-2023
https://www.klix.ba/biznis/u-sarajevu-p ... abJmW8evtg
https://indikator.ba/POLITIKA-I-DRU%C5% ... ruke-MMF-a
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Brinu za održivi razvoj koji bi trebao biti šlag na torti jedne razvijene ekonomije.
Al izgleda da je bitiniji šlag na torti nego sama torta.
naravno jedno se prodaje a drugo se radi.
Ne znam da li gdje napisah ali globalno u prošloj godini energija nafte, gasa i uglja su pokrile 82 % potreba za energijom a hidro, nuklearna, termalna, solarna i vjetro samo 18 %.
Toliko o željama i mogućnostima.
Al izgleda da je bitiniji šlag na torti nego sama torta.
naravno jedno se prodaje a drugo se radi.
Ne znam da li gdje napisah ali globalno u prošloj godini energija nafte, gasa i uglja su pokrile 82 % potreba za energijom a hidro, nuklearna, termalna, solarna i vjetro samo 18 %.
Toliko o željama i mogućnostima.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
UN želi postepeno ukinuti fosilna goriva, ali to je nemoguće bez ozbiljne degradacije proizvodnje i stanovništva. Ne postoji alternativa „zelenoj energiji“ koja bi popunila prazninu koju će fosilna goriva ostaviti za sobom. Bila bi to monumentalna katastrofa.
UN želi da "reformiše" međunarodni finansijski sistem. Što znači, najvjerovatnije će CBDC-ovi biti predmet interesa na skupštini, kao i koncepti poput inkluzivnog kapitalizma. Čitajući između redova, svaki trag slobodnih tržišta će biti uklonjen i zamijenjen potpuno socijalističkim okvirom; sve u ime “finansijskog kapitala”. UN su dosljedno predstavljale ideju da ekonomija mora biti pravedna, ali ne postoji takva stvar kao što je ekonomska pravičnost. U socijalizmu je nemoguće učiniti sve podjednako bogatim jer vlade ne mogu stvoriti bogatstvo. Sve što mogu je ukrasti bogatstvo i učiniti sve podjednako siromašnim.
Osjećaji UN-a o pandemiji covida poklapaju se s onima koje smo vidjeli iz WEF-a i WHO-a, a to je da su oni vidno uznemireni što su njihovi napori za univerzalni medicinski autoritarizam propali. To smo vidjeli iznova i iznova – Globalisti su ogorčeni zbog nepoštivanja mjera od strane brojnih zemalja i lokalnih vlasti u vezi s blokadom, mandatima i pasošima o vakcinama.
Konkretno, ljuti su što je javnost bila u mogućnosti da širi kontrainformacije o covidu čak i suočenoj sa široko rasprostranjenom cenzurom od strane Big Tech-a radeći u dogovoru s političkim liderima. Ne sviđa im se što su mnoge njihove tvrdnje o covidu opovrgnute. UN žele jaču Svjetsku zdravstvenu organizaciju s većim utjecajem na nacionalne odluke o odgovoru na pandemiju, kao i više kontrole nad informacijama koje je dozvoljeno da kruže online.
Rat u Ukrajini će biti predstavljen kao glavni žrtveni jarac. UN okrivljuju rat za mnoge od svojih programa zbog narušavanja klime (koga briga za klimatsku histeriju kada je opasnost od Drugog svjetskog rata velika?). Međutim, važno je istaći da UN nisu uložile održive napore da ponude diplomatsko rješenje sukoba. Zapravo, čini se kao da im je draže da se rat nastavi (Zelenski će biti tu da moli još više novca kako bi se zapaljenje nastavilo).
Guterres ukazuje da ne vidi nikakve šanse za mir "prema povelji UN-a i međunarodnom pravu". Drugim riječima, UN zauzima isti čvrst stav kao i NATO, odbijajući da ponudi bilo kakve ustupke i izbjegavajući sve mirovne pregovore osim ako Rusija u potpunosti ne napusti istočnu Ukrajinu i Krim, što se neće dogoditi. UN znaju da to znači da će se rat nastaviti sve dok zemlje NATO-a i dalje isporučuju oružje Ukrajini, osim ako Rusija ne eliminiše sve aspekte postojeće ukrajinske vlade.
Konačno, UN će mnogo govoriti o AI, ali u svojstvu regulacije više te sposobnosti. UN godinama pokušavaju postati globalni regulator za umjetnu inteligenciju jer nastavljaju sugerirati da se pojedinačnim nacionalnim državama ne može vjerovati moć kojom AI zapovijeda. Zašto bi UN-u trebalo vjerovati AI više nego bilo kome drugom? Ovo pitanje se nikada ne rješava.
Ovogodišnja skupština počela je sa nekim prizvukom tjeskobe, ali ovo bi moglo biti dio teatra. Na kraju krajeva, globalistima su potrebni međunarodni sukobi i haos kako bi onda mogli ponuditi svoje rješenje centralizacije kao lijeka. UN možda danas udaraju u zid od cigle u smislu njihovih klimatskih i pandemijskih planova, ali uvijek postoji sljedeća velika kriza koja bi im mogla otvoriti vrata u bliskoj budućnosti.
UN želi da "reformiše" međunarodni finansijski sistem. Što znači, najvjerovatnije će CBDC-ovi biti predmet interesa na skupštini, kao i koncepti poput inkluzivnog kapitalizma. Čitajući između redova, svaki trag slobodnih tržišta će biti uklonjen i zamijenjen potpuno socijalističkim okvirom; sve u ime “finansijskog kapitala”. UN su dosljedno predstavljale ideju da ekonomija mora biti pravedna, ali ne postoji takva stvar kao što je ekonomska pravičnost. U socijalizmu je nemoguće učiniti sve podjednako bogatim jer vlade ne mogu stvoriti bogatstvo. Sve što mogu je ukrasti bogatstvo i učiniti sve podjednako siromašnim.
Osjećaji UN-a o pandemiji covida poklapaju se s onima koje smo vidjeli iz WEF-a i WHO-a, a to je da su oni vidno uznemireni što su njihovi napori za univerzalni medicinski autoritarizam propali. To smo vidjeli iznova i iznova – Globalisti su ogorčeni zbog nepoštivanja mjera od strane brojnih zemalja i lokalnih vlasti u vezi s blokadom, mandatima i pasošima o vakcinama.
Konkretno, ljuti su što je javnost bila u mogućnosti da širi kontrainformacije o covidu čak i suočenoj sa široko rasprostranjenom cenzurom od strane Big Tech-a radeći u dogovoru s političkim liderima. Ne sviđa im se što su mnoge njihove tvrdnje o covidu opovrgnute. UN žele jaču Svjetsku zdravstvenu organizaciju s većim utjecajem na nacionalne odluke o odgovoru na pandemiju, kao i više kontrole nad informacijama koje je dozvoljeno da kruže online.
Rat u Ukrajini će biti predstavljen kao glavni žrtveni jarac. UN okrivljuju rat za mnoge od svojih programa zbog narušavanja klime (koga briga za klimatsku histeriju kada je opasnost od Drugog svjetskog rata velika?). Međutim, važno je istaći da UN nisu uložile održive napore da ponude diplomatsko rješenje sukoba. Zapravo, čini se kao da im je draže da se rat nastavi (Zelenski će biti tu da moli još više novca kako bi se zapaljenje nastavilo).
Guterres ukazuje da ne vidi nikakve šanse za mir "prema povelji UN-a i međunarodnom pravu". Drugim riječima, UN zauzima isti čvrst stav kao i NATO, odbijajući da ponudi bilo kakve ustupke i izbjegavajući sve mirovne pregovore osim ako Rusija u potpunosti ne napusti istočnu Ukrajinu i Krim, što se neće dogoditi. UN znaju da to znači da će se rat nastaviti sve dok zemlje NATO-a i dalje isporučuju oružje Ukrajini, osim ako Rusija ne eliminiše sve aspekte postojeće ukrajinske vlade.
Konačno, UN će mnogo govoriti o AI, ali u svojstvu regulacije više te sposobnosti. UN godinama pokušavaju postati globalni regulator za umjetnu inteligenciju jer nastavljaju sugerirati da se pojedinačnim nacionalnim državama ne može vjerovati moć kojom AI zapovijeda. Zašto bi UN-u trebalo vjerovati AI više nego bilo kome drugom? Ovo pitanje se nikada ne rješava.
Ovogodišnja skupština počela je sa nekim prizvukom tjeskobe, ali ovo bi moglo biti dio teatra. Na kraju krajeva, globalistima su potrebni međunarodni sukobi i haos kako bi onda mogli ponuditi svoje rješenje centralizacije kao lijeka. UN možda danas udaraju u zid od cigle u smislu njihovih klimatskih i pandemijskih planova, ali uvijek postoji sljedeća velika kriza koja bi im mogla otvoriti vrata u bliskoj budućnosti.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Jedan od ključnih pojmova „velikog reseta“ je „Inclusive Capitalism“ (inkluzivni kapitalizam)
Na konferenciji na visokom nivou, koja je održana u Londonu, u maju 2014. godine, i koja je bila posvećena inkluzivnom kapitalizmu. U njenom radu učestvovale su takve VIP persone kao što su generalna direktorka MMF-a Kristin Lagard, Njegovo kraljevsko visočanstvo princ Čarls, gospođa Lin de Rotšild, bivši predsednik SAD Bil Klinton, lordmer londonskog Sitija, Fiona Vulf. Uzgred, glavni inicijator susreta bila je gospođa Lin de Rotšild, koja je malo pre toga istupila sa inicijativom, ili projektom – „Inclusive Capitalism“.
I Kristin Lagard, i princ Čarls, i Lin de Rotšild, i drugi VIP učesnici projekta saglasili su se da je Marks bio u pravu. No, on je opisivao kapitalizam koji je postojao pre 150-200 godina. A danas, on može i mora da se iz ekskluzivnog preobrazi u inkluzivni ili sveobuhvatni.
Ako pažljivo analiziramo sve što je rekao Švab povodom novog modela kapitalizma, vidimo, na kraju, da se njegovi predlozi mogu svesti na jedan: potrebno je odreći se maksimalizacije profita. Uostalom, njegovu ideju možemo interpretirati i na drugi način: biznisu sledi spoznaja činjenice da se epoha prirasta kapitala završava, srednja dobit u mnogim granama i na mnogim tržištima stremi nuli; sledi izbavljenje od iluzije, kojom se još uvek hrani značajan deo biznisa.
Džordž Soroš, koji se pre dve decenije našalio: „Muzika se završila, a oni još uvek plešu“ (povodom nepravilnog ponašanja nekih učesnika na tržištu posle pada berzanskog indeksa NASDAQ). Međutim, još bolje je setiti se Karla Marksa, koji je pre vek i po formulisao zakon tendencije pada profitne stope i koji je rekao da usled rasta tehničke strukture kapitala (to jest, potiskivanja radnika mašinama) stopa profita, na kraju, može pasti na nulu.
Dakle, Švab je rešio da spasi kapitalizam učinivši ga „inkluzivnim“. Kao prvo, profit ne treba više da bude cilj i osnovni orijentir „uspešnosti“ biznisa. Kao drugo, kompanije treba da izlaze u susret potrošačima snižavajući cene i na taj način postepeno će se iskoreniti siromaštvo. I, treće, sledi odbacivanje uobičajenih predstava o tome da korporacije pripadaju akcionarima koji su glavni (ili čak jedini) korisnici aktivnosti kompanija.
Američku organizaciju „Okrugli sto biznisa“ (Business Roundtable – BRT), koja predstavlja mnoge velike kompanije u SAD. U rukovodećim organima BRT nalaze se: Džef Bezos iz Amazona, Tim Kuk iz Epla, Meri Bara iz Dženeral motorsa i druge poznate figure američkog biznisa, koje zauzimaju prva mesta na listama najbogatijih ljudi Amerike i sveta. Organizacija BRT je prošle godine izjavila da je princip vladavine akcionara zastareo i da se obaveze moraju proširiti na sve zainteresovane strane (radnike kompanije, dobavljače i izvođače, potrošače produkcije, državu). Pomenuta organizacija postavila je sebi cilj da pomaže „ekonomiju, koja služi svim Amerikancima“, a ne samo onima koji poseduju akcije.
Klaus Švab pozdravlja takvu inicijativu i dodaje: „Cilj kompanija je da uvuku sve zainteresovane strane u zajednički i stabilan proces stvaranja vrednosti.“ To jest, svaka firma, kompanija postaje „inkluzivna“. Po njegovom mišljenju, nije država dužna da izgradi inkluzivni kapitalizam, već obrnuto – to treba da učine inkluzivne kompanije. Što se tiče države, ona će postepeno biti obuhvaćena (be included) tim inkluzivnim kompanijama. Jednostavnije govoreći, predlaže se postepena privatizacija države od strane najkrupnijih korporacija.
https://www.hrvatski-fokus.hr/2020/12/28097/
Na konferenciji na visokom nivou, koja je održana u Londonu, u maju 2014. godine, i koja je bila posvećena inkluzivnom kapitalizmu. U njenom radu učestvovale su takve VIP persone kao što su generalna direktorka MMF-a Kristin Lagard, Njegovo kraljevsko visočanstvo princ Čarls, gospođa Lin de Rotšild, bivši predsednik SAD Bil Klinton, lordmer londonskog Sitija, Fiona Vulf. Uzgred, glavni inicijator susreta bila je gospođa Lin de Rotšild, koja je malo pre toga istupila sa inicijativom, ili projektom – „Inclusive Capitalism“.
I Kristin Lagard, i princ Čarls, i Lin de Rotšild, i drugi VIP učesnici projekta saglasili su se da je Marks bio u pravu. No, on je opisivao kapitalizam koji je postojao pre 150-200 godina. A danas, on može i mora da se iz ekskluzivnog preobrazi u inkluzivni ili sveobuhvatni.
Ako pažljivo analiziramo sve što je rekao Švab povodom novog modela kapitalizma, vidimo, na kraju, da se njegovi predlozi mogu svesti na jedan: potrebno je odreći se maksimalizacije profita. Uostalom, njegovu ideju možemo interpretirati i na drugi način: biznisu sledi spoznaja činjenice da se epoha prirasta kapitala završava, srednja dobit u mnogim granama i na mnogim tržištima stremi nuli; sledi izbavljenje od iluzije, kojom se još uvek hrani značajan deo biznisa.
Džordž Soroš, koji se pre dve decenije našalio: „Muzika se završila, a oni još uvek plešu“ (povodom nepravilnog ponašanja nekih učesnika na tržištu posle pada berzanskog indeksa NASDAQ). Međutim, još bolje je setiti se Karla Marksa, koji je pre vek i po formulisao zakon tendencije pada profitne stope i koji je rekao da usled rasta tehničke strukture kapitala (to jest, potiskivanja radnika mašinama) stopa profita, na kraju, može pasti na nulu.
Dakle, Švab je rešio da spasi kapitalizam učinivši ga „inkluzivnim“. Kao prvo, profit ne treba više da bude cilj i osnovni orijentir „uspešnosti“ biznisa. Kao drugo, kompanije treba da izlaze u susret potrošačima snižavajući cene i na taj način postepeno će se iskoreniti siromaštvo. I, treće, sledi odbacivanje uobičajenih predstava o tome da korporacije pripadaju akcionarima koji su glavni (ili čak jedini) korisnici aktivnosti kompanija.
Američku organizaciju „Okrugli sto biznisa“ (Business Roundtable – BRT), koja predstavlja mnoge velike kompanije u SAD. U rukovodećim organima BRT nalaze se: Džef Bezos iz Amazona, Tim Kuk iz Epla, Meri Bara iz Dženeral motorsa i druge poznate figure američkog biznisa, koje zauzimaju prva mesta na listama najbogatijih ljudi Amerike i sveta. Organizacija BRT je prošle godine izjavila da je princip vladavine akcionara zastareo i da se obaveze moraju proširiti na sve zainteresovane strane (radnike kompanije, dobavljače i izvođače, potrošače produkcije, državu). Pomenuta organizacija postavila je sebi cilj da pomaže „ekonomiju, koja služi svim Amerikancima“, a ne samo onima koji poseduju akcije.
Klaus Švab pozdravlja takvu inicijativu i dodaje: „Cilj kompanija je da uvuku sve zainteresovane strane u zajednički i stabilan proces stvaranja vrednosti.“ To jest, svaka firma, kompanija postaje „inkluzivna“. Po njegovom mišljenju, nije država dužna da izgradi inkluzivni kapitalizam, već obrnuto – to treba da učine inkluzivne kompanije. Što se tiče države, ona će postepeno biti obuhvaćena (be included) tim inkluzivnim kompanijama. Jednostavnije govoreći, predlaže se postepena privatizacija države od strane najkrupnijih korporacija.
https://www.hrvatski-fokus.hr/2020/12/28097/
-
montypython
- Posts: 4120
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Šta je ovo? Kao da im puca zelena agenda.
https://www.teletrader.com/sunak-confir ... internal=1
Britanski Premijer Rishi Sunak najavljuje "novi pristup" klimatskim politikama. Jeste, jeste, da slobodno prevedem, jako smo napredovali i stići ćemo mi naše klimatske ciljeve do 2050, samo ćemo sad malo usporiti. Sad će benzin i dizel biti dostupni do 2035., čak 5 godina duže nego što je bilo zacrtano. A građanima ćemo obezbjediti mnogo više vremena za prelaz na grijanje toplotnim pumpama. I još među ostalim neće biti zabrane novog bušenja nafte i gasa u Sjevernom moru. Mora da su čuli rezultate anketa u Njemačkoj gdje se konzervativni Afd u anketama uzdigao na 21% (sa 14 % prije godinu dana) a zeleni obrnuto došli na 14 % sa 20%). Sve na valu rastućeg nezadovoljstva radikalnim klimatskim politikama ( i troškovima vezanim uz njih). Možda je neko Sunaku i sličnima šapnuo da prebrzo kuhaju žabu, mogla bi iskočiti iz lonca.
Sprema li se to zaokret od 360 stepeni, kao što reče njegova njemačka kolegica, Annalena Baerbock, slične pameti i iz istog mrijestilišta (oboje Mladi Globalni Lideri (YGL) Svjetskog Ekonomskog Foruma.
A naši, kasneći kao i obično, još u starom trendu, mamuzaju mrtvog konja, blaženo nesvjesni ičega još planiraju i sade solare po brdima kao da nema sutra. Dok ih u Njemačkoj već krče iz zemlje da bi otkopali nove rudnike uglja.
https://www.teletrader.com/sunak-confir ... internal=1
Britanski Premijer Rishi Sunak najavljuje "novi pristup" klimatskim politikama. Jeste, jeste, da slobodno prevedem, jako smo napredovali i stići ćemo mi naše klimatske ciljeve do 2050, samo ćemo sad malo usporiti. Sad će benzin i dizel biti dostupni do 2035., čak 5 godina duže nego što je bilo zacrtano. A građanima ćemo obezbjediti mnogo više vremena za prelaz na grijanje toplotnim pumpama. I još među ostalim neće biti zabrane novog bušenja nafte i gasa u Sjevernom moru. Mora da su čuli rezultate anketa u Njemačkoj gdje se konzervativni Afd u anketama uzdigao na 21% (sa 14 % prije godinu dana) a zeleni obrnuto došli na 14 % sa 20%). Sve na valu rastućeg nezadovoljstva radikalnim klimatskim politikama ( i troškovima vezanim uz njih). Možda je neko Sunaku i sličnima šapnuo da prebrzo kuhaju žabu, mogla bi iskočiti iz lonca.
Sprema li se to zaokret od 360 stepeni, kao što reče njegova njemačka kolegica, Annalena Baerbock, slične pameti i iz istog mrijestilišta (oboje Mladi Globalni Lideri (YGL) Svjetskog Ekonomskog Foruma.
A naši, kasneći kao i obično, još u starom trendu, mamuzaju mrtvog konja, blaženo nesvjesni ičega još planiraju i sade solare po brdima kao da nema sutra. Dok ih u Njemačkoj već krče iz zemlje da bi otkopali nove rudnike uglja.
-
montypython
- Posts: 4120
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.klix.ba/biznis/privreda/izv ... /230920178
Siguran sam da je problem u sporom internetu. Njemačka će propasti jer djeca u školi ne mogu ispod klupe gledati porniće u 4 K rezoluciji. Nejasno je i kako te cijene energenata misteriozno rastu same od sebe, bez ikakvog vidljivog razloga.
Siguran sam da je problem u sporom internetu. Njemačka će propasti jer djeca u školi ne mogu ispod klupe gledati porniće u 4 K rezoluciji. Nejasno je i kako te cijene energenata misteriozno rastu same od sebe, bez ikakvog vidljivog razloga.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Njemacka radi harakiri.
CO2 porez od ove godine ide i na zagrijavanje privatnih prostora i na gorivo za automobile i svake godine će se uvečavati pa će u 2026. iznositi 65 eura po toni.
Teret svih promjena plaća krajnji potrošač čak i poklonjenog nastampanog novca kroz inflaciju.
CO2 porez od ove godine ide i na zagrijavanje privatnih prostora i na gorivo za automobile i svake godine će se uvečavati pa će u 2026. iznositi 65 eura po toni.
Teret svih promjena plaća krajnji potrošač čak i poklonjenog nastampanog novca kroz inflaciju.