Vijesti iz ekonomije/privrede

[montypython]

https://www.federalna.ba/njemacki-dug-n ... lara-byycf
Ne nije mi ovdje poenta u tome šta je s Njemačkom, niti koliki im je dug. Poenta je da su desetine naših portala i medija objavili da je dug 2.4 milijarde eura a dug je u stvari 1000 X veći, 2.4 biliona odnosno 2400 milijardi. Objavljeno ima 3 dana I očito su samo kopirali jedni od drugih prenoseći tako grešku onog prvog. Kad se uzme da neki od tih medija imaju stotine zaposlenih, (federalna, radio sarajevo...) I stotine hiljada čitalaca i da ovo stoji neispravljeno ima 3 dana i čak se dalje prenosi dovoljno govori o stanju novinarstva i medija u nas. A i o stanju publike.

[one]

1. Produžena, duboka globalna recesija će smanjiti potražnju za svime, čak i za osnovnim stvarima, ali posebno za poželjnim. Promjene u ponašanju će značajno smanjiti potražnju za energijom jer ljudi smanjuju nebitnu potrošnju (turizam, itd.). Ako potrošači više ne mogu priuštiti govedinu, potražnja za određenim žitaricama će u skladu s tim pasti, jer se stoka uglavnom hrani žitom.

2. Troškovi proizvodnje će postati kritična determinanta posljedica. Ako potrošači više ne mogu priuštiti da troše onoliko energije koliko su to nekada činili, cijena će pasti bez obzira na troškove proizvodnje. Kao rezultat toga, proizvođači će doživjeti značajan pad prihoda. Oni s visokim troškovima proizvodnje mogu propasti kada cijena padne ispod njihovih troškova, a oni s enormnom domaćom potrošnjom doživjet će socijalna i politička previranja jer su njihove vlade koje slobodne potrošnje primorane na smanjenje.

3. Zemlje koje mogu pouzdano proizvesti izvozne viškove osnovnih potrepština po niskoj cijeni preuzet će tržišni udio od onih s visokim troškovima proizvodnje. Njihov prihod može pasti, ali ne toliko kao proizvođači visokih troškova.

4. Troškovi su ograničeni početnim uslovima i specifičnim ograničenjima koja nameću priroda, infrastruktura i politički i društveni uslovi. Vrijeme i dostupnost svježe vode su ograničenja. Neka skupa radna snaga se može prebaciti na jeftinija tržišta rada, ali ne može se sva skupa radna snaga izvoziti. Industrije koje zahtijevaju stalna kapitalna ulaganja da bi održale proizvodnju (početno stanje te industrije) počet će se raspadati kada se investicije smanje u recesiji.

5. One nacije koje mogu obezbijediti većinu ili sve svoje osnovne potrepštine u zemlji će prebroditi produženu recesiju daleko bolje od onih koje zavise od globalnih viškova za osnovne potrebe. Kada su ljudi gladni, sat Revolucije počinje da se približava ponoći.

6. One nacije koje su u velikoj mjeri zavisne od proizvodnje poželjnih proizvoda suočit će se sa značajnim padom potražnje. Raspoloživi dohodak (ono što preostane nakon plaćanja osnovnih životnih namirnica i duga) već je razbijen inflacijom. Dodajte smanjenje broja radnih mjesta i smanjenje prekovremenog rada / bonusa i rezultat je potencijalno brisanje većine raspoloživih prihoda domaćinstava.

7. Vrijeme je neprijatelj ranjivih i prijatelj onih koji se oslanjaju na sebe. Kako prihodi opadaju, onima koji se oslanjaju na sebe mnogo je lakše da se prilagode ograničenjima. Oni koji zavise od kontinuiteta ekonomija koje zavise od uvoza, visokih troškova i visoke potrošnje, jer su viškovi i prihodi presahnuli, sve više će se približavati litici sistemskog raspada.

8. Društvena i politička kohezija će postati determinante stabilnosti i nestabilnosti. Krhki društveno-politički režimi zasnovani isključivo na rastućem prosperitetu i velikodušnom državnom blagostanju suočit će se s egzistencijalnom nestabilnošću dok se ovi propadaju i raspliću. Države koje uspiju da svoje stanovništvo opskrbe osnovnim stvarima održat će stabilnost, oni koji dopuštaju nejednakosti da distribuiraju osnovne stvari posrnuće u ponor nestabilnosti.

Globalizacija i financijalizacija su pokretali globalnu ekonomiju već 40 godina. Sada su u fazi opadanja S-krive.

https://pbs.twimg.com/media/F0R3crDWIAA ... name=large

[brzi]

Šta bi bilo kad bi bilo.
Kapital je ko živ organizam, ne odriče se preživljavanja.
Čovjek još nije našao adekvatnu zamjenu za potrošnju koja je osnovno mjerilo uspjeha i sreće ( makar i lazne).
Kina i dalje ima visok rast a Indija i Afrika su tek u zaletu.
Tako da potrosnja teško da će padati.

[panzer]

Kad je moda, da zavale i penzione fondove. U nešto što se mora subvencionirati da bi ikako funkcionisalo.

Čelnik Hanfe Ante Žigman poručio da su fondovi i u zadnjem udaru pokazali otpornost.

Zelena tranzicija dugoročan je proces koji će iziskivati i velike investicije u gospodarstvu, a s imovinom od oko 20 milijardi eura jednu od ključnih uloga u toj tranziciji kod nas bi mogli imati mirovinski fondovi.

Čulo se to, među ostalim, na jučer održanom četvrtom Financial Brunchu (FiBra) Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) s ulaganjima u zelenu budućnost kao glavnom temom.

U smjeru poticanja više ulaganja u zeleno i održivo ići će i dio izmjena zakona o mirovinskim fondovima koje se već duže vrijeme pripremaju, najavio je čelni čovjek Hanfe Ante Žigman.

Još važniji u budućnosti
Kad se govori o ozbiljnom investiranju, ESG standardi (Environmental, Social and Governance) danas su jedna od glavnih tema i nešto što je neizbježno, kaže. Riječ je o nefinancijskim pokazateljima koji se odnose na strategije i politike kompanija u pogledu okoliša, društva i upravljanja, a koji će u budućnosti dobivati na značenju.

Zelena tranzicija u smislu investicijskih projekata nosi i izazove poput neetičnog korištenja i deklariranja zelenih parametara (tzv. greenwashing), a u kontekstu troškova uz nju se nerijetko spominje i pojam “greenflation”, odnosno utjecaj na rast određenih cijena. Domaći mirovinski fondovi zasad nemaju previše imovine uložene u instrumente s predznakom ESG jer ih kod nas ni nema mnogo.
Među projektima koji imaju zeleni naglasak je njihovo ulaganje u tvrtku Professio Energia koja je u njihovu vlasništvu i nepune četiri godine izlistana je na Zagrebačkoj burzi, a bavi se razvojem projekata iz sfere obnovljivih izvora energije. Kako je istaknuo direktor Mario Klarić, mirovinski fondovi su izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku jer su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži jedan takav pogled na investiciju.

20
milijardi eura iznosi imovina mirovinskih fondova
Nadomjestili gubitke
Na skupu se čulo ponešto i oko nekih drugih izazova i novosti vezanih uz mirovinske fondove. Slikovito ističući kako je prošla godina za tržište obveznica bila “dolina suza”, Žigman je rekao da su domaći mirovinski i pri posljednjem udaru pokazali veliku otpornost.

Njihovi lanjski minusi bili su manji u usporedbi s drugim zemljama, a ova godina već je donijela oporavak, pri čemu u prvih šest mjeseci prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi u prosjeku pet posto. Pritom su fondovi A i B kategorije nadoknadili lanjske gubitke, dok kod fondova C to još nije slučaj.

Kada je riječ o fondovima C kategorije, čelnik Hanfe najavio je da će se zakonskim izmjenama ići na liberalizaciju ulaganja. U jednom dijelu, što se tiče tih fondova, sigurno će se ići na veću liberalizaciju investiranja. U kojem točno dijelu, ne bi spekulirao dok zakon ne izađe u javnost, kaže.

Najavio je i mogućnost poduzimanja dodatnih mjera koje bi trebale pripomoći da drugi stup ne ispadne nepovoljan, osim za “ekskluzivni klub ljudi”. Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu.

Između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva te mogućnost brže isplate iz tog društva. U konačnici bi to trebalo rezultirati i povoljnijim izračunima za one koji u budućnosti idu u mirovinu

[one]

https://pbs.twimg.com/media/F0xNpegXoAI ... name=large

[one]

za razliku od centralne banke ja mislim da je korekcija inflacije na kraju i da vec od iduceg mjeseca krecemo nazad prema gore

[montypython]

Ne znam da li baš od idućeg ali inflacija svakako nije na kraju nego na početku. U SAD je danas zvanični podatak za godišnju i mislim da će još malo pasti ali samo zato jer se iz godišnjeg prosjeka briše mjesečna inflacija od juna 22 (koji je bio rekordno visok 1,2%) i uvodi mjesečna od juna 23 koji će vrlo vjerovatno biti niži. Tako da tamo očekujem pad sa 4 % na ispod 3,5 možda i 3,1. Međutim već sljedeći mjesec je obrnuto i očekujem da od tada inflacija uzleti. S druge strane moglo bi biti recesije a i depresije koja će sniziti potražnju a i cijene svugdje. Deflacija bi bila kratkotrajna. A onda bi svi trebali ponovo štampati pare da se izvuku i eto novog ciklusa inflacije, možda i godinama. Nafta je ponovo u laganom usponu već je na 79,5 dolara (bila bi ona mnogo viša da nije pomenute recesije) a kad raste nafta raste i sve ostalo. Njemačka će sa približenjem zime ponovo morati kupovati velike količine LNG gasa po enormnim cijenama da se obezbjedi a i mnogi drugi u Evropi. Struja će takođe prema gore. Tako da po meni zbog ekonomskog usporenja i smanjene potražnje još malo pauze u inflaciji a onda dugoročni rast.

[one]

da bi usa bar popolovila svoj dug mora vise godina drzati visoku inflaciju tj. da 2 X bude sve skuplje

a ako je ovo istina i dogodi se vec sljedeci mjesec u dogledno vrijeme barel nafte bi mogao biti vrijedan 2g zlata
https://pbs.twimg.com/media/F0cASdSWwAQ ... name=large
novi krug inflacije i nova povecanja kamata bi na kraju morala dovesti do recesije koja bi jedina mogla srusiti inflaciju

[montypython]

Dakle evo kratki update onoga od jutros. Rekoh da očekujem nižu inflaciju u SAD (privremeno), i objavili su. Pala je na 3 % na godišnjem nivou sa 4% u prethodnom mjesecu (naveo sam razloge). Tržište je protumačilo da zbog nižeg podatka o inflaciji FED neće dalje dizati kamatne stope (ili neće značajno) jer će smatrati da je borba protiv inflacije dobijena. I da će zato uskoro početi i novo QE-štampanje para i novi ciklus inflacije. Zato i pad dolara iako je trenutno inflacija niža. I naravno drastični rast svega (u dolarima) trenutno, zlato 1,3%, srebro 4,3%, nafta prešla 80 $, Nasdaq 0,9%...

[one]

Parlament Evropske unije u srijedu je podržao veliki plan za zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena na nevjerovatnom glasanju koje je dovelo u pitanje globalne zelene akreditive 27-članog bloka.

Nakon sedmica intenzivnog lobiranja protiv plana, zakonodavno tijelo je i dalje podržalo opće nacrte zakona Evropske komisije sa 324 prema 312 glasova i 12 suzdržanih kako bi ga uputili na pregovore sa državama članicama.

Plan je ključni dio hvaljenog Evropskog zelenog dogovora EU koji nastoji uspostaviti najambicioznije svjetske ciljeve za klimu i biodiverzitet i učiniti blok globalnom referentnom tačkom po svim klimatskim pitanjima.

Glasanje "označava značajnu prekretnicu u našoj posvećenosti ispunjavanju Zelenog dogovora", rekao je poslanik Mohammed Chahim iz grupe socijalista i demokrata lijevog centra.