https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... aka-754718
Sad se gospođa angažovala. Traži pravdu i poštenje.
A platu dobija od pokradenih para iz fondova.
Komisija za vrijednosne papire FBiH
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Zukić je u intervjuu za Akta.ba govorio o radu ove komisije u protekle dvije godine, nakon njenog ponovnog normalnog funkcionisanja.
S obzirom na to da ova institucija ima veoma širok spektar nadležnosti, brojni procesi bili su u blokadi, a više od 600 neriješenih koje je čekalo na odobrenje Komisije je potpuno završeno 2022. godine.
Zukić je u intervjuu govorio o prioritetima u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH, stabilnosti tržištu vrijednosnih papira, rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala, njegovom oporavku te saradnji sa privrednicima.
Koji su prioriteti bili u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH nakon njenog ponovnog funkcionisanja?
- Po imenovanju aktuelnog saziva Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH u septembru 2021. godine, prvi prioritet je bio riješiti predmete koji su obrađivani u periodu blokade rada ove institucije a koji nisu mogli biti blagovremeno riješeni zbog nepostojanja kvoruma ranijeg saziva Komisije. Takvih predmeta je bilo više od 600, a prioritet u rješavanju su bili uglavnom predmeti koji su se odnosili na zahtjeve za upis povećanja osnovnog kapitala, odobravanje emisija vrijednosnih papira ili preuzimanja dioničkih društava. Zahvaljujući iznimnim naporima svih radnika i članova Komisije, do kraja 2021. godine riješena je polovica zaostalih predmeta, dok je u 2022. godini riješen gotovo cjelokupan broj te je uspostavljena ažurnost u rješavanju zahtjeva stranaka koji se svakodnevno zaprimaju u Komisiji.
Nadalje, Komisija je kao jedan od prioriteta postavila i provođenje nadzora nad učesnicima na tržištu vrijednosnih papira, jer navedene aktivnosti nisu provođene duži niz godina. Stoga je u 2022. godini proveden redovan nadzor nad radom Sarajevske berze-burze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, profesionalnih posrednika, društava za upravljanjem fondovima i investicijskih fondova, banaka depozitara, ali je proveden i niz aktivnosti na vanrednom neposrednom i posrednom nadzoru nekih od emitenata vrijednosnih papira i drugih učesnika na tržištu kapitala.
Osim toga, posebna pažnja posvećena je jačanju partnerskih odnosa sa ostalim regulatorima tržišta kapitala u BiH radi unapređenja stanja na tržištu, te drugim nadležnim organima s ciljem bolje saradnje koja će omogućiti veću transparentnost i dosljedniju primjenu propisa kojim je uređeno tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH.
Sarajevska berza je već nekoliko godina bez novih dionica, cijene postojećih su u padu, smanjen je promet, broj transakcija, dakle stanje duboke krize. Prijeti li kolaps trenutnom tržištu kapitala?
- Iako stabilno, stanje na tržištu vrijednosnih papira već duži vremenski period stagnira. Vrijedi pomenuti da je u 2022. godini na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren ukupan promet od 383.737.986,74 KM, što je za 19,5% više nego u 2021. godini, kao i da je vrijednost tri od pet berzanskih indeksa porasla u prethodnoj godini. Činjenica jeste da tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH karakteriše ograničena ponuda tržišnog materijala te da se instrumenti tržišta vrijednosnih papira ne koriste dovoljno za potrebe generisanja kapitala dioničkih društava. Smatramo da to ne ukazuje na mogući kolaps nego nudi priliku za dalji razvoj.
Značajno ubrzavanje razvoja tržišta kapitala bit će moguće ukoliko se postigne konsenzus kod svih donosilaca odluka na nivou Federacije BiH te se usvoje ranije podnesene inicijative od strane Komisije i ostalih učesnika na tržištu kapitala. Tu prvenstveno mislimo na inicijative usmjerene ka uvođenju poreskih olakšica za investiranje u penzione fondove i zakonsko omogućavanje investiranja javnih sredstava u investicijske fondove koji posluju u entitetu Federacija BiH. Veći promet na tržištu značit će i novu poslovnu priliku za sve učesnike na tržištu, a samim tim i za profesionalne posrednike koji su proteklih nekoliko godina značajno reducirali obim poslovanja. Nadalje, neophodno je postepeno vraćati povjerenje u tržište kapitala na način da se malim investitorima odnosno građanima omogući investiranje na inostrana tržišta kapitala putem novih društava za upravljanje fondovima i investicijskih fondova. Ovdje se prvenstveno misli na strane investicijske fondove sa dugom historijom koji bi bili osnovani na teritoriji Federacije BiH i koji bi omogućili malim ulagačima da jednostavnije pristupe stranim tržištima kapitala. Činjenica je da domaće berze ne nude dovoljno tržišnog materijala.
Nadalje, zahvaljujući poslovanju s novim fondovima unaprijedio bi se i nivo educiranosti građana u vezi s poslovanjem na tržištu kapitala i investicijskih fondova, te im se na taj način omogućilo da prikupljaju iskustva i znanja od stranih učesnika na tržištima kapitala, kao što je bio slučaj kod uspostavljanja bankarskog tržišta i tržišta osiguranja. Na taj način bi zasigurno došlo i do povećanja akumulacije sredstava na tržištu kapitala.
POTAĆI INVESTICIJSKE FONDOVE
U čemu vidite priliku i šansu za oporavak i dalji razvoj tržišta kapitala?
- Činjenica je da zbog slabo razvijenog korporativnog upravljanja imamo nerazvijeno i nestabilno tržište, slabiji priliv stranog kapitala, nižu konkurentnost i efikasnost, pa posljedično tome i manji privredni rast. Upravo zbog toga su korporativno upravljanje i privatizacija, računovodstvo i revizija, odnosno finansijsko izvještavanje, važne politike za izlazak iz letargije na tržištu kapitala. U ovom segmentu, Komisija će svojim aktivnostima dati značajan doprinos kako edukativnom tako i u preventivnom djelovanju, ali isto tako i kao regulator koji će provođenjem adekvatnog nadzora i sankcionisati nedozvoljeno ponašanje u cilju podizanja transparentnosti, korporativne kulture i discipline na viši nivo. U ovom kontekstu treba potaći investicijske fondove koji su zastupljeni u velikom broju dioničkih društava u Federaciji BiH na aktivnosti u promociji primjene i razvoja standarda korporativnog upravljanja putem njihovog kvalitetnijeg učešća u radu organa upravljanja u tim privrednim društvima.
Mjerama ekonomske politike moguće je potaknuti razvoj finansijskog tržišta i time doprinijeti višim stopama privrednog rasta. Kao politike važne za razvoj finansijskih tržišta mogu se izdvojiti relevantni dijelovi porezne politike, te mjere i regulativa u vezi sa investicijskim fondovima kao važnim učesnicima na ovim tržištima u smislu stimulisanja ulaganja. Potrebno je ispitati potrebu za izmjenom i dopunom zakonske regulative koja će omogućiti da postojeća društva za upravljanje fondovima, uz ispunjavanje uslova propisanih u regulativi za dobrovoljne penzijske fondove, mogu također osnovati dobrovoljne penzijske fondove. Sadašnja rješenja podrazumijevaju uspostavljanje zasebnih društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, a to navodimo zbog činjenice da postoji kolizija zakonskih rješenja vezano za investicijske i dobrovoljne penzijske fondove.
Vrijedi razmisliti o potrebi za promjenama u pogledu određenih izloženosti riziku kad su u pitanju dozvoljena ulaganja investicijskih fondova, s obzirom na to da struktura imovine fondova, barem za sada, nije takva da su se ograničenja pokazala djelotvorna. Također se naglašava važnost fondova rizičnog kapitala i sekuritizacijskih fondova, za koje oblike investiranja je potrebna dodatna edukacija prije svega uposlenika u Komisiji kao regulatora tržišta kapitala, a onda i ostalih učesnika na tržištu, s posebnim osvrtom na institucionalne investitore. Treba spomenuti i da je moguće povećati akumulaciju sredstava na tržištu kapitala omogućavanjem rizičnijeg investiranja u startup kompanije putem berze ili neke druge slične platforme.
Nedavno je Grupa društava za upravljanje fondovima i zatvorenih investicijskih fondova u Federaciji BiH tvrdila da Komisija za vrijednosne papire FBiH konstantno poduzima aktivnosti kojima se ugrožava poslovanje investicijskih fondova i urušava tržište kapitala u Federaciji. Jeste li se oglasili po ovom pitanju? Kakav je odnos Komisije prema Udruženju društava za upravljanje fondovima u FBiH?
- Komisija je u okviru svojih nadležnosti kao jedan od bitnih prioriteta u narednom periodu, postavila uspostavljanje partnerskih odnosa sa svim zakonskim predstavnicima sudionika na tržištu kapitala. Bitno je istaći da je Udruženje društava za upravljanje fondovima koje navodite, bilo u obavezi u proteklom periodu usaglasiti Statut i druge opće akte sa odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, te pribaviti prethodnu saglasnost Komisije na Statut i druge opće akte kako bi potvrdilo legitimitet djelovanja, kako Udruženja tako i članova i organa Udruženja radi zastupanja interesa svojih članova pred Komisijom. Nažalost, navedeno Udruženje nije ispunilo svoju zakonsku obavezu niti nakon što mu je Komisija izdala upozorenje sa nalogom za postupanje. Shodno tome, budući da Udruženje ne posjeduje Statut na koji je data saglasnost u skladu sa članom 211. Zakona o tržištu vrijednosnih papira, nema organe koji su izabrani u skladu sa propisanim, posljedično nema ni legitimitet za komunikaciju sa Komisijom niti kao takvo može zvanično zastupati interese društava.
Na osnovu provedenog nadzora nad poslovanjem četiri društva za upravljanje fondovima, Komisija je utvrdila brojne nezakonitosti te je nadležnom tužilaštvu podnijela Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv ovlaštenih lica u tri društva za upravljanje fondovima. Imajući na umu sve navedeno, nije teško zaključiti zbog čega se predstavnici pojedinih fondova u javnosti oglašavaju navodeći neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje na račun rada Komisije.
Želim naglasiti da Komisija stoji na raspolaganju svim nadležnim organima i da će na najkvalitetniji mogući način ostvarivati saradnju u svim predmetima nadzora koje provodi na tržištu vrijednosnih papira.
Ima li prijetnji za zatvaranje brokerskih kuća?
- Na tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH trenutno egzistiraju četiri profesionalna posrednika mimo poslovnih jedinica u bankama koje imaju dozvolu Komisije za obavljanje brokerskih/dilerskih poslova, s tim da je dozvola jednom profesionalnom posredniku obustavljena. Jedan profesionalni posrednik je u 2023. godine izvršio preregistraciju i ne namjerava se više baviti djelatnošću posredovanja u prometu vrijednosnim papirima.
Ovaj trend opadanja broja društava koja se bave brokerskim/dilerskim poslovima moguće je zaustaviti ako se provede reforma zakonskih okvira o kojoj je već ranije bilo riječi.
Zbog blokade rada Komisije milionske investicije nisu mogle biti realizovane. Kakva je sada situacija?
- Budući da su svi predmeti koji su se odnosili na odobravanje emisija vrijednosnih papira i preuzimanje dioničkih društava, među kojima su bile i neke banke, riješeni tokom 2021. i 2022. godine, smatramo da nema prepreka za realizaciju investicija, bar kada je u pitanju uloga Komisije.
RASVJETLJAVANJE NEZAKONITIH RADNJI NA TRŽIŠTU KAPITALA
Nedavno ste objavili dva slučaja privredna kriminala u BiH. Ima li toga još?
- Nadzor nad poslovanjem učesnika na tržištu vrijednosnih papira je ključna funkcija Komisije kao vrhovnog regulatora tržišta kapitala. Jedan od mogućih ishoda provedenih redovnih i vanrednih, posrednih i neposrednih nadzora jeste poduzimanje mjera iz nadležnosti Komisije, te podnošenje prekršajnih prijava, naloga ili izvještaja o počinjenim krivičnim djelima. Osim dva izvještaja o kojima smo proteklih mjeseci izvijestili javnost, Komisija će i u periodu koji slijedi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima kontinuirano raditi na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala te u slučaju utvrđenih nezakonitosti nadležnim organima dostavljati informacije, ili izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.
Također, bitno je istaći da je Komisija nadležnim tužilaštvima uputila i Izvještaj protiv jednog od članova Komisije i to zbog postojanja osnova sumnje da je kao član grupe za činjenje krivičnih djela počinio krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav. 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Federacije BiH, krivično djelo iz člana 387. stav 2. a u vezi sa stavom 1. KZFBiH (Nesavjestan rad u službi), te krivično djelo iz člana 349. stav 2. KZFBiH (Sprečavanje dokazivanja), krivično djelo Sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnje iz člana 358. KZFBiH, a u vezi krivičnog djela Organizovani kriminal iz člana 250. KZ BiH.
Ovime aktivnosti Komisije na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala nisu okončane.
Kako sada ocjenjujete saradnju sa privrednim sektorom?
- Privredna društva Komisiji se obraćaju svojim zahtjevima koji se odnose na upise promjene podataka koji se vode u Registru emitenata kod Komisije. Komisija rješava zahtjeve u zakonom propisanim rokovima.
U proteklom periodu uvidjeli smo neophodnost dodatne edukacije za članove uprava i nadzornih odbora dioničkih društava, pa i sekretara društava. Komisija će u cilju postizanja što većeg stepena podizanja kvaliteta korporativnog upravljanja u narednom periodu nastojati osigurati programe obuke namijenjene posebno ovoj skupini.
Saradnju sa dioničkim društvima možemo ocijeniti zadovoljavajućom. U cilju postizanja što većeg nivoa transparentnosti poslovanja dioničkih društava, dodatan napredak želimo ostvariti posebno u segmentu izvještavanja. Stoga smo krajem 2022. godine kreirali internetsku platformu putem koje su učesnici na tržištu dužni objavljivati svoje finansijske i izvještaje o bitnim događajima.
UVOĐENJE PORESKIH OLAKŠICA ZA INVESTIRANJE U PENZIJSKE FONDOVE
Mišljenje privrednika je da će se tržište kapitala oporaviti onda kada stvore preduslovi koji će privući nove kompanije i investicije. Može li Komisija u narednom periodu garantirati investicijsku i pravnu sigurnost?
- Komisija kao vrhovni regulator tržišta može garantirati efikasnu primjenu važećih propisa u mjeri u kojoj su joj date ovlasti u pogledu nadzora i izricanja mjera za eventualna kršenja zakonskih odredbi. Za kreiranje klime koja je pogodna za privlačenje novih investicija neophodan je proaktivan pristup svih učesnika u donošenju odluka koji se tiču tržišta kapitala.
Kod poduzimanja mjera za unapređenje tržišta kapitala, nužan uslov je postizanje većeg stepena sinergije sa svim nadležnim nivoima vlasti a naročito sudsku. U prethodnom periodu Komisija je inicirala donošenje izmjena niz propisa kojim je uređeno tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Komisija će i u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti predlaganju zakonskih rješenja za koje bude smatrala da će doprinijeti unapređenju uslova za nova ulaganja i razvoj tržišta vrijednosnih papira. Također, nadamo se podizanju stepena saradnje, ažurnosti i brzine kada su u pitanju aktivnosti koje je Komisija pokrenula prema nadležnim tužilaštvima.
Koje su priroritetne aktivnosti koje Komisija preduzima na razvoju tržišta vrijednosnih papira tj. kapitala?
- Za unapređenje i integraciju tržišta kapitala potrebno je adekvatno vršiti izmjene i uvođenje novih normativnih rješenja, kako u Federaciji BiH tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u vezi Komisija je u 2023. godini planirala inicirati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira, donošenje izmjena i dopuna Zakona o investiranju javnih sredstava Federacije BiH, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te izmjena Zakona o privrednim društvima. Također, u saradnji s Federalnim ministarstvom finansija planirana je i priprema novog Zakona o investicijskim fondovima. Uvođenjem poreskih olakšica za investiranje u penzijske fondove, značajno bi se diverzificirao dostupni tržišni materijal, te bi se na taj način uvećao i ukupni promet na tržištu, od čega bi korist imala cjelokupna ekonomija Federacije BiH.
U tekućoj godini Komisija pojačano prati izvještavanje na tržištu vrijednosnih papira i namjerava sankcionisati neispunjavanje propisanih obaveza, sve s ciljem omogućavanja javnosti pravovremenih i potpunih informacija o poslovanju dioničkih društava i drugih učesnika na tržištu vrijednosnih papira.
Među prioritetnim pravcima djelovanja Komisije jeste razvoj programa edukacije za raznovrsne ciljne skupine, među kojima su svakako ovlašteni učesnici na tržištu, brokeri, dileri i investicijski savjetnici, ali i kako smo to ranije naveli i članova uprave i nadzornih odbora emitenata, pa i predstavnika medija.
S obzirom na to da ova institucija ima veoma širok spektar nadležnosti, brojni procesi bili su u blokadi, a više od 600 neriješenih koje je čekalo na odobrenje Komisije je potpuno završeno 2022. godine.
Zukić je u intervjuu govorio o prioritetima u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH, stabilnosti tržištu vrijednosnih papira, rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala, njegovom oporavku te saradnji sa privrednicima.
Koji su prioriteti bili u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH nakon njenog ponovnog funkcionisanja?
- Po imenovanju aktuelnog saziva Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH u septembru 2021. godine, prvi prioritet je bio riješiti predmete koji su obrađivani u periodu blokade rada ove institucije a koji nisu mogli biti blagovremeno riješeni zbog nepostojanja kvoruma ranijeg saziva Komisije. Takvih predmeta je bilo više od 600, a prioritet u rješavanju su bili uglavnom predmeti koji su se odnosili na zahtjeve za upis povećanja osnovnog kapitala, odobravanje emisija vrijednosnih papira ili preuzimanja dioničkih društava. Zahvaljujući iznimnim naporima svih radnika i članova Komisije, do kraja 2021. godine riješena je polovica zaostalih predmeta, dok je u 2022. godini riješen gotovo cjelokupan broj te je uspostavljena ažurnost u rješavanju zahtjeva stranaka koji se svakodnevno zaprimaju u Komisiji.
Nadalje, Komisija je kao jedan od prioriteta postavila i provođenje nadzora nad učesnicima na tržištu vrijednosnih papira, jer navedene aktivnosti nisu provođene duži niz godina. Stoga je u 2022. godini proveden redovan nadzor nad radom Sarajevske berze-burze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, profesionalnih posrednika, društava za upravljanjem fondovima i investicijskih fondova, banaka depozitara, ali je proveden i niz aktivnosti na vanrednom neposrednom i posrednom nadzoru nekih od emitenata vrijednosnih papira i drugih učesnika na tržištu kapitala.
Osim toga, posebna pažnja posvećena je jačanju partnerskih odnosa sa ostalim regulatorima tržišta kapitala u BiH radi unapređenja stanja na tržištu, te drugim nadležnim organima s ciljem bolje saradnje koja će omogućiti veću transparentnost i dosljedniju primjenu propisa kojim je uređeno tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH.
Sarajevska berza je već nekoliko godina bez novih dionica, cijene postojećih su u padu, smanjen je promet, broj transakcija, dakle stanje duboke krize. Prijeti li kolaps trenutnom tržištu kapitala?
- Iako stabilno, stanje na tržištu vrijednosnih papira već duži vremenski period stagnira. Vrijedi pomenuti da je u 2022. godini na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren ukupan promet od 383.737.986,74 KM, što je za 19,5% više nego u 2021. godini, kao i da je vrijednost tri od pet berzanskih indeksa porasla u prethodnoj godini. Činjenica jeste da tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH karakteriše ograničena ponuda tržišnog materijala te da se instrumenti tržišta vrijednosnih papira ne koriste dovoljno za potrebe generisanja kapitala dioničkih društava. Smatramo da to ne ukazuje na mogući kolaps nego nudi priliku za dalji razvoj.
Značajno ubrzavanje razvoja tržišta kapitala bit će moguće ukoliko se postigne konsenzus kod svih donosilaca odluka na nivou Federacije BiH te se usvoje ranije podnesene inicijative od strane Komisije i ostalih učesnika na tržištu kapitala. Tu prvenstveno mislimo na inicijative usmjerene ka uvođenju poreskih olakšica za investiranje u penzione fondove i zakonsko omogućavanje investiranja javnih sredstava u investicijske fondove koji posluju u entitetu Federacija BiH. Veći promet na tržištu značit će i novu poslovnu priliku za sve učesnike na tržištu, a samim tim i za profesionalne posrednike koji su proteklih nekoliko godina značajno reducirali obim poslovanja. Nadalje, neophodno je postepeno vraćati povjerenje u tržište kapitala na način da se malim investitorima odnosno građanima omogući investiranje na inostrana tržišta kapitala putem novih društava za upravljanje fondovima i investicijskih fondova. Ovdje se prvenstveno misli na strane investicijske fondove sa dugom historijom koji bi bili osnovani na teritoriji Federacije BiH i koji bi omogućili malim ulagačima da jednostavnije pristupe stranim tržištima kapitala. Činjenica je da domaće berze ne nude dovoljno tržišnog materijala.
Nadalje, zahvaljujući poslovanju s novim fondovima unaprijedio bi se i nivo educiranosti građana u vezi s poslovanjem na tržištu kapitala i investicijskih fondova, te im se na taj način omogućilo da prikupljaju iskustva i znanja od stranih učesnika na tržištima kapitala, kao što je bio slučaj kod uspostavljanja bankarskog tržišta i tržišta osiguranja. Na taj način bi zasigurno došlo i do povećanja akumulacije sredstava na tržištu kapitala.
POTAĆI INVESTICIJSKE FONDOVE
U čemu vidite priliku i šansu za oporavak i dalji razvoj tržišta kapitala?
- Činjenica je da zbog slabo razvijenog korporativnog upravljanja imamo nerazvijeno i nestabilno tržište, slabiji priliv stranog kapitala, nižu konkurentnost i efikasnost, pa posljedično tome i manji privredni rast. Upravo zbog toga su korporativno upravljanje i privatizacija, računovodstvo i revizija, odnosno finansijsko izvještavanje, važne politike za izlazak iz letargije na tržištu kapitala. U ovom segmentu, Komisija će svojim aktivnostima dati značajan doprinos kako edukativnom tako i u preventivnom djelovanju, ali isto tako i kao regulator koji će provođenjem adekvatnog nadzora i sankcionisati nedozvoljeno ponašanje u cilju podizanja transparentnosti, korporativne kulture i discipline na viši nivo. U ovom kontekstu treba potaći investicijske fondove koji su zastupljeni u velikom broju dioničkih društava u Federaciji BiH na aktivnosti u promociji primjene i razvoja standarda korporativnog upravljanja putem njihovog kvalitetnijeg učešća u radu organa upravljanja u tim privrednim društvima.
Mjerama ekonomske politike moguće je potaknuti razvoj finansijskog tržišta i time doprinijeti višim stopama privrednog rasta. Kao politike važne za razvoj finansijskih tržišta mogu se izdvojiti relevantni dijelovi porezne politike, te mjere i regulativa u vezi sa investicijskim fondovima kao važnim učesnicima na ovim tržištima u smislu stimulisanja ulaganja. Potrebno je ispitati potrebu za izmjenom i dopunom zakonske regulative koja će omogućiti da postojeća društva za upravljanje fondovima, uz ispunjavanje uslova propisanih u regulativi za dobrovoljne penzijske fondove, mogu također osnovati dobrovoljne penzijske fondove. Sadašnja rješenja podrazumijevaju uspostavljanje zasebnih društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, a to navodimo zbog činjenice da postoji kolizija zakonskih rješenja vezano za investicijske i dobrovoljne penzijske fondove.
Vrijedi razmisliti o potrebi za promjenama u pogledu određenih izloženosti riziku kad su u pitanju dozvoljena ulaganja investicijskih fondova, s obzirom na to da struktura imovine fondova, barem za sada, nije takva da su se ograničenja pokazala djelotvorna. Također se naglašava važnost fondova rizičnog kapitala i sekuritizacijskih fondova, za koje oblike investiranja je potrebna dodatna edukacija prije svega uposlenika u Komisiji kao regulatora tržišta kapitala, a onda i ostalih učesnika na tržištu, s posebnim osvrtom na institucionalne investitore. Treba spomenuti i da je moguće povećati akumulaciju sredstava na tržištu kapitala omogućavanjem rizičnijeg investiranja u startup kompanije putem berze ili neke druge slične platforme.
Nedavno je Grupa društava za upravljanje fondovima i zatvorenih investicijskih fondova u Federaciji BiH tvrdila da Komisija za vrijednosne papire FBiH konstantno poduzima aktivnosti kojima se ugrožava poslovanje investicijskih fondova i urušava tržište kapitala u Federaciji. Jeste li se oglasili po ovom pitanju? Kakav je odnos Komisije prema Udruženju društava za upravljanje fondovima u FBiH?
- Komisija je u okviru svojih nadležnosti kao jedan od bitnih prioriteta u narednom periodu, postavila uspostavljanje partnerskih odnosa sa svim zakonskim predstavnicima sudionika na tržištu kapitala. Bitno je istaći da je Udruženje društava za upravljanje fondovima koje navodite, bilo u obavezi u proteklom periodu usaglasiti Statut i druge opće akte sa odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, te pribaviti prethodnu saglasnost Komisije na Statut i druge opće akte kako bi potvrdilo legitimitet djelovanja, kako Udruženja tako i članova i organa Udruženja radi zastupanja interesa svojih članova pred Komisijom. Nažalost, navedeno Udruženje nije ispunilo svoju zakonsku obavezu niti nakon što mu je Komisija izdala upozorenje sa nalogom za postupanje. Shodno tome, budući da Udruženje ne posjeduje Statut na koji je data saglasnost u skladu sa članom 211. Zakona o tržištu vrijednosnih papira, nema organe koji su izabrani u skladu sa propisanim, posljedično nema ni legitimitet za komunikaciju sa Komisijom niti kao takvo može zvanično zastupati interese društava.
Na osnovu provedenog nadzora nad poslovanjem četiri društva za upravljanje fondovima, Komisija je utvrdila brojne nezakonitosti te je nadležnom tužilaštvu podnijela Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv ovlaštenih lica u tri društva za upravljanje fondovima. Imajući na umu sve navedeno, nije teško zaključiti zbog čega se predstavnici pojedinih fondova u javnosti oglašavaju navodeći neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje na račun rada Komisije.
Želim naglasiti da Komisija stoji na raspolaganju svim nadležnim organima i da će na najkvalitetniji mogući način ostvarivati saradnju u svim predmetima nadzora koje provodi na tržištu vrijednosnih papira.
Ima li prijetnji za zatvaranje brokerskih kuća?
- Na tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH trenutno egzistiraju četiri profesionalna posrednika mimo poslovnih jedinica u bankama koje imaju dozvolu Komisije za obavljanje brokerskih/dilerskih poslova, s tim da je dozvola jednom profesionalnom posredniku obustavljena. Jedan profesionalni posrednik je u 2023. godine izvršio preregistraciju i ne namjerava se više baviti djelatnošću posredovanja u prometu vrijednosnim papirima.
Ovaj trend opadanja broja društava koja se bave brokerskim/dilerskim poslovima moguće je zaustaviti ako se provede reforma zakonskih okvira o kojoj je već ranije bilo riječi.
Zbog blokade rada Komisije milionske investicije nisu mogle biti realizovane. Kakva je sada situacija?
- Budući da su svi predmeti koji su se odnosili na odobravanje emisija vrijednosnih papira i preuzimanje dioničkih društava, među kojima su bile i neke banke, riješeni tokom 2021. i 2022. godine, smatramo da nema prepreka za realizaciju investicija, bar kada je u pitanju uloga Komisije.
RASVJETLJAVANJE NEZAKONITIH RADNJI NA TRŽIŠTU KAPITALA
Nedavno ste objavili dva slučaja privredna kriminala u BiH. Ima li toga još?
- Nadzor nad poslovanjem učesnika na tržištu vrijednosnih papira je ključna funkcija Komisije kao vrhovnog regulatora tržišta kapitala. Jedan od mogućih ishoda provedenih redovnih i vanrednih, posrednih i neposrednih nadzora jeste poduzimanje mjera iz nadležnosti Komisije, te podnošenje prekršajnih prijava, naloga ili izvještaja o počinjenim krivičnim djelima. Osim dva izvještaja o kojima smo proteklih mjeseci izvijestili javnost, Komisija će i u periodu koji slijedi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima kontinuirano raditi na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala te u slučaju utvrđenih nezakonitosti nadležnim organima dostavljati informacije, ili izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.
Također, bitno je istaći da je Komisija nadležnim tužilaštvima uputila i Izvještaj protiv jednog od članova Komisije i to zbog postojanja osnova sumnje da je kao član grupe za činjenje krivičnih djela počinio krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav. 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Federacije BiH, krivično djelo iz člana 387. stav 2. a u vezi sa stavom 1. KZFBiH (Nesavjestan rad u službi), te krivično djelo iz člana 349. stav 2. KZFBiH (Sprečavanje dokazivanja), krivično djelo Sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnje iz člana 358. KZFBiH, a u vezi krivičnog djela Organizovani kriminal iz člana 250. KZ BiH.
Ovime aktivnosti Komisije na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala nisu okončane.
Kako sada ocjenjujete saradnju sa privrednim sektorom?
- Privredna društva Komisiji se obraćaju svojim zahtjevima koji se odnose na upise promjene podataka koji se vode u Registru emitenata kod Komisije. Komisija rješava zahtjeve u zakonom propisanim rokovima.
U proteklom periodu uvidjeli smo neophodnost dodatne edukacije za članove uprava i nadzornih odbora dioničkih društava, pa i sekretara društava. Komisija će u cilju postizanja što većeg stepena podizanja kvaliteta korporativnog upravljanja u narednom periodu nastojati osigurati programe obuke namijenjene posebno ovoj skupini.
Saradnju sa dioničkim društvima možemo ocijeniti zadovoljavajućom. U cilju postizanja što većeg nivoa transparentnosti poslovanja dioničkih društava, dodatan napredak želimo ostvariti posebno u segmentu izvještavanja. Stoga smo krajem 2022. godine kreirali internetsku platformu putem koje su učesnici na tržištu dužni objavljivati svoje finansijske i izvještaje o bitnim događajima.
UVOĐENJE PORESKIH OLAKŠICA ZA INVESTIRANJE U PENZIJSKE FONDOVE
Mišljenje privrednika je da će se tržište kapitala oporaviti onda kada stvore preduslovi koji će privući nove kompanije i investicije. Može li Komisija u narednom periodu garantirati investicijsku i pravnu sigurnost?
- Komisija kao vrhovni regulator tržišta može garantirati efikasnu primjenu važećih propisa u mjeri u kojoj su joj date ovlasti u pogledu nadzora i izricanja mjera za eventualna kršenja zakonskih odredbi. Za kreiranje klime koja je pogodna za privlačenje novih investicija neophodan je proaktivan pristup svih učesnika u donošenju odluka koji se tiču tržišta kapitala.
Kod poduzimanja mjera za unapređenje tržišta kapitala, nužan uslov je postizanje većeg stepena sinergije sa svim nadležnim nivoima vlasti a naročito sudsku. U prethodnom periodu Komisija je inicirala donošenje izmjena niz propisa kojim je uređeno tržište vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Komisija će i u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti predlaganju zakonskih rješenja za koje bude smatrala da će doprinijeti unapređenju uslova za nova ulaganja i razvoj tržišta vrijednosnih papira. Također, nadamo se podizanju stepena saradnje, ažurnosti i brzine kada su u pitanju aktivnosti koje je Komisija pokrenula prema nadležnim tužilaštvima.
Koje su priroritetne aktivnosti koje Komisija preduzima na razvoju tržišta vrijednosnih papira tj. kapitala?
- Za unapređenje i integraciju tržišta kapitala potrebno je adekvatno vršiti izmjene i uvođenje novih normativnih rješenja, kako u Federaciji BiH tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u vezi Komisija je u 2023. godini planirala inicirati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira, donošenje izmjena i dopuna Zakona o investiranju javnih sredstava Federacije BiH, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te izmjena Zakona o privrednim društvima. Također, u saradnji s Federalnim ministarstvom finansija planirana je i priprema novog Zakona o investicijskim fondovima. Uvođenjem poreskih olakšica za investiranje u penzijske fondove, značajno bi se diverzificirao dostupni tržišni materijal, te bi se na taj način uvećao i ukupni promet na tržištu, od čega bi korist imala cjelokupna ekonomija Federacije BiH.
U tekućoj godini Komisija pojačano prati izvještavanje na tržištu vrijednosnih papira i namjerava sankcionisati neispunjavanje propisanih obaveza, sve s ciljem omogućavanja javnosti pravovremenih i potpunih informacija o poslovanju dioničkih društava i drugih učesnika na tržištu vrijednosnih papira.
Među prioritetnim pravcima djelovanja Komisije jeste razvoj programa edukacije za raznovrsne ciljne skupine, među kojima su svakako ovlašteni učesnici na tržištu, brokeri, dileri i investicijski savjetnici, ali i kako smo to ranije naveli i članova uprave i nadzornih odbora emitenata, pa i predstavnika medija.
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
A mujino glasilo i ovaj prijavljeni kažu da su za sav kriminal na berzi u proteklih 10-12 godina krivi ljudi koji su od skora došli na mjesta članova komisije.Komisija za vrijednosne papire podnijela prijavu protiv svog člana, sumnja se da je oštetio fondove
https://www.klix.ba/vijesti/bih/komisij ... /230621036
Koprcaju se, koprcaju..
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
i NIšta mi ovo nije jasno,mislim na ovo svakodnevno pisanje o Komisiji za vrijednosne papire i kriminalu koji kao prave ovi novi članovi.
Profesor Živković spominje i nezakonite odluke Čelamove KOMVP,kroz njenih 17 godina.A cijelo to vrijeme i on je u Komisiji.
Čelam je opet u jednoj od svojih odbrana izjavio da Matej Živković ne samo da nije dolazio na posao posljednjih godina,nego nije bio ni u BiH,Naravno,plata i ostalo je išla redovno.
To izgleda nije tada smetalo Čelamu jer je mogao raditi šta hoće,i zato nije reagirao.
Ova nova KOMVP ga je izgleda skinula sa plate,jer ne dolazi na posao.A upravo sada pročitah detalje o prijavi KOMVP protiv svoga člana M.Ž.
Za kriminal oko promjene vlasništva nad ŽGP.
Ovaj slučaj je izgleda jedna od poveznica M.Ž. i skupine oko M.S,i najstarije korporativne novine.
Kada sam počeo ovaj post,nisam imao ovaj podatak zašta su tačno prijavili svoga člana.
Mora da su im oko ŽGP svima ruke u pekmezu do lakata.
I dalje mislim da ovoliko tekstova oko M.Ž.i njegove prijetnje Amerikom,neće pomoći nikome.
Možda samo tužilaštvu.
P.S
Pade mi na pamet ona basna o zecu koji se napio pa prilegao. u neki grm.Dva vuka koji su prolazili,nisu se mogli dogovoriti ko će ga pojesti,pa se pokolju do smrti.Kada se zec probudio ,onako mahmuran,vidi dva mrtva vuka ,protegne se i kaže :Pa da,uvijek kada se napijem,napravim neko sranje.
Profesor Živković spominje i nezakonite odluke Čelamove KOMVP,kroz njenih 17 godina.A cijelo to vrijeme i on je u Komisiji.
Čelam je opet u jednoj od svojih odbrana izjavio da Matej Živković ne samo da nije dolazio na posao posljednjih godina,nego nije bio ni u BiH,Naravno,plata i ostalo je išla redovno.
To izgleda nije tada smetalo Čelamu jer je mogao raditi šta hoće,i zato nije reagirao.
Ova nova KOMVP ga je izgleda skinula sa plate,jer ne dolazi na posao.A upravo sada pročitah detalje o prijavi KOMVP protiv svoga člana M.Ž.
Za kriminal oko promjene vlasništva nad ŽGP.
Ovaj slučaj je izgleda jedna od poveznica M.Ž. i skupine oko M.S,i najstarije korporativne novine.
Kada sam počeo ovaj post,nisam imao ovaj podatak zašta su tačno prijavili svoga člana.
Mora da su im oko ŽGP svima ruke u pekmezu do lakata.
I dalje mislim da ovoliko tekstova oko M.Ž.i njegove prijetnje Amerikom,neće pomoći nikome.
Možda samo tužilaštvu.
P.S
Pade mi na pamet ona basna o zecu koji se napio pa prilegao. u neki grm.Dva vuka koji su prolazili,nisu se mogli dogovoriti ko će ga pojesti,pa se pokolju do smrti.Kada se zec probudio ,onako mahmuran,vidi dva mrtva vuka ,protegne se i kaže :Pa da,uvijek kada se napijem,napravim neko sranje.
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Kad se malo bolje pogleda, ovo što je uradila komisija je krupna stvar. Zaustavila je drugu fazu pljačke fondova. U ovoj fazi su planirali opuhati Prof-plus, Herbos i Crobih fond.
U proteklih par godina su kupovinama i parama ovih već opuhanih fondova planirali uspostaviti svoju organizaciju koja bi vršila prodaje kvalitetnijeg dijela portfolia a obzirom da su već iskoristili kapacitet zombi firmi, onda bi koristili "usluge " građevinskih firmi. I Bossil i Pont i L.K.W. su vrlo dobri za pranje para pošto su angažovani na autoputu i kroz građevinu se može dosta "posla" odraditi.
Uglavnom veliki plus za novi saziv komisije.
U proteklih par godina su kupovinama i parama ovih već opuhanih fondova planirali uspostaviti svoju organizaciju koja bi vršila prodaje kvalitetnijeg dijela portfolia a obzirom da su već iskoristili kapacitet zombi firmi, onda bi koristili "usluge " građevinskih firmi. I Bossil i Pont i L.K.W. su vrlo dobri za pranje para pošto su angažovani na autoputu i kroz građevinu se može dosta "posla" odraditi.
Uglavnom veliki plus za novi saziv komisije.
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Da, sad se skraćuje vrijeme čekanja na normalizaciju za minimalno 3 godine.
Bar toliko bi potrajalo pljačkanje i preostalih fondova.
Bar toliko bi potrajalo pljačkanje i preostalih fondova.
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Uglavnom, gotovo je. Ovo je završno koprcanje muje preko medija. A novinarkama će biti na čast koga su branile.
Uprave fondova bi konačno trebali shvatiti da je kraj. Pa im je bolje da budu kooperativni kod konačnog procesa.
Uprave fondova bi konačno trebali shvatiti da je kraj. Pa im je bolje da budu kooperativni kod konačnog procesa.
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Jesmo li sigurni u to i zašto?
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Prije nekoliko sedmica jedna novinarka me pita imam li povjerenje u pravosudni sistem po pitanju ovih slučajeva.
Ne treba imati neko povjerenje ali sama činjenica da se podižu ulozi i na jednoj i na drugoj strani te da se zaoštrava retorika je dovoljna da se vidi da se situacija promijenila.
KOMVP je zvanična institucija i kada ona podnese prijave, po službenoj dužnosti neko u sudstvu i tužilaštvu mora reagovati. Čak i da je u političkim relacijama sve ostalo kao do sada opet bi tužilaštvo moralo reagovari jer je prijavu podnijela zvanična institucija. A vidimo da su mujini politički mentori uklonjeni.
Čak šta više, trenutna vlast je direktno naklonjena onome koga mujino glasilo napada u slučaju Bosnalijek tako da je i sa te strane poduplan pritisak na kriminalnu organizaciju.
Ako ništa, još od decembra prošle godine nema ni jedne transakcije dionicama zombi firmi. A i da su planirali izvući pare iz Herbosa, Crobiha i Profplusa preko pomenutih kiseljačkih i busovačkih firmi sad od toga nema ništa.
Ovdje je vrlo bitno da kriminalna organizacija nema više priliv koji je bio redovan, a ako nema priliva nema ni poslušnih vojnika.
Pa eto, vrijeme je. Jedino je pitanje hoće li to poslušnim vojnicima iz fondova u pravom trenutku doći u glavu. Bolje je da se ne ukopavaju za cijeli život.
Ne treba imati neko povjerenje ali sama činjenica da se podižu ulozi i na jednoj i na drugoj strani te da se zaoštrava retorika je dovoljna da se vidi da se situacija promijenila.
KOMVP je zvanična institucija i kada ona podnese prijave, po službenoj dužnosti neko u sudstvu i tužilaštvu mora reagovati. Čak i da je u političkim relacijama sve ostalo kao do sada opet bi tužilaštvo moralo reagovari jer je prijavu podnijela zvanična institucija. A vidimo da su mujini politički mentori uklonjeni.
Čak šta više, trenutna vlast je direktno naklonjena onome koga mujino glasilo napada u slučaju Bosnalijek tako da je i sa te strane poduplan pritisak na kriminalnu organizaciju.
Ako ništa, još od decembra prošle godine nema ni jedne transakcije dionicama zombi firmi. A i da su planirali izvući pare iz Herbosa, Crobiha i Profplusa preko pomenutih kiseljačkih i busovačkih firmi sad od toga nema ništa.
Ovdje je vrlo bitno da kriminalna organizacija nema više priliv koji je bio redovan, a ako nema priliva nema ni poslušnih vojnika.
Pa eto, vrijeme je. Jedino je pitanje hoće li to poslušnim vojnicima iz fondova u pravom trenutku doći u glavu. Bolje je da se ne ukopavaju za cijeli život.
-
Sitna buranija
- Posts: 2360
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Komisija za vrijednosne papire FBiH
Samo mi je ovo sporno u cijelom postu. Ko su to njegovi politički mentori? Koga je od političkih opcija porodica Selimović sponzorisala godinama prije nego je ta opcija sa Fahrom zakopala ratne sjekire i sklopila pakt, pa se poridica Selimović osjećala iznevjerenom, ostavljenom na vjetrometini? Mislim da Mujo nema političke mentore, nego da pojedini političari iz različitih opcija imaju mentora u Muji.
Jer imamo situaciju da ovaj koji je svake godine na molitvenom doručku, organizuje ovom članu komisije, protiv kojeg je podnesena krivična prijava za korupciju, da u SAD-u priča o borbi protiv korupcije, te da taj koji je svake godine na molitvenom doručku napada u svojim medijima onog iz Bosnalijeka koji je bio u kombinaciji sa povratnikom na mjesto premijera, kojeg inače isti ti Amerikanci podržavaju. A svi valjda imaju zajednički cilj da ovu Komisiju prestave problematičnom, dok su onu prethodnu koja je napravila haos na tržištu kapitala svi koristili za svoje interese? Neko za Bosnalijek, neko za FDS, a Mujo za fondove. A u svemu tome, Amerikanci podržavaju i dovode na vlast onog koji je uz pomoć ruskog kapitala pomogao u preuzimanju Bosnalijeka? A Mujo, vječiti molitvenjak iz SAD-a, stalno u svojim medijima propituje taj slučaj koji se zove Bosnalijek, u koji je upleten ovaj što ga Amerikanci podržavaju?
Vrlo je to zamršeno i čudno isprepleteno različitim interesima.