Vijesti iz ekonomije/privrede

[one]

Vrhunski demokrati pozivaju Bidena da nacionalizira naftnu i plinsku industriju
Pozivi Bidenu da socijalizira industriju brzo su se preselili sa margine na mainstream

prije 7 sati

Demokratski kandidat za Senat SAD iz Wisconsina Tom Nelson (lijevo) i stručnjak za energetiku Jason Bordoff (desno) pozivaju Bajdenovu administraciju da nacionalizira američke naftne i plinske kompanije.
Energetska kriza se pogoršava. SAD imaju manje od 30 dana dizela i drugih destilatnih goriva, što je najniži nivo od 1945. Zalihe su toliko niske da će doći do nestašica i skokova cijena u roku od šest mjeseci osim ako SAD ne uđu u recesiju, upozoravaju stručnjaci. Kao odgovor, Bidenova administracija ispušta više nafte iz Strateških rezervi nafte. Ali rezerve su sirove nafte, a ne rafiniranih naftnih derivata kao što je dizel. A izdanja guše ulaganja u buduću proizvodnju nafte. "Ljudi troše svoje zalihe za hitne slučajeve", upozorio je ranije ove sedmice ministar energetike Saudijske Arabije. „Gubitak zaliha za hitne slučajeve može postati bolan u mjesecima koji dolaze.”

Kao odgovor, utjecajni demokrati, uključujući vodećeg kandidata američkog Senata, bivšeg dužnosnika Ministarstva energetike i utjecajnog stručnjaka za energetiku, pozivaju američku vladu da socijalizira američke naftne i plinske kompanije.

Na konferenciji u Hjustonu prošle sedmice, Jason Bordoff, dekan Klimatske škole Univerziteta Columbia, pozvao je na "nacionalizaciju" naftnih i gasnih kompanija. “Vlada mora preuzeti aktivnu ulogu u posjedovanju imovine koja će ostati nasukana,” rekao je, “i planirati da tu imovinu nasuka.” Pod "strand" Bordoff je mislio "učiniti finansijski bezvrijednim". Bordoff je barem dva puta istakao poentu tokom konferencije. Bordoffov poziv šokirao je mnoge u publici. “Jason je pametan, dobro obaviješten i dobro povezan s Bajdenovom administracijom”, rekao je neko ko je bio na konferenciji, “tako da su ovi komentari zastrašujući.”

[montypython]

Ako se pitate zašto su kursevi na stranim berzama kao i kursevi valuta danas ludovali:
Danas je američki FED donio odluku o daljnjim kamatnim stopama. Očekivano povećano je za 0,75%. Pošto nije 1% to je doživljeno kao labavljenje pritiska, omekšavanje restriktivne politike borbe protiv inflacije pa je dolar naglo opao, dionice, zlato i sve ostalo poraslo, praktično vertikalno. Međutim još u toku govora predsjednika FEDa Powella rečeno je da ne treba ni pomišljati na pauzu u restriktivnoj politici što bi značilo da se borba protiv inflacije nastavlja, odnosno nastaviće se sa dizanjem kamatnih stopa u sljedećim mjesecima. Taj dio govora je doživljen kao "tvrd" pa je tržište odmah reagovalo u suprotnom smjeru, rast dolara, pad berzi i zlata itd, sve u pola sata.
https://www.marketwatch.com/investing/index/dxy
Sutra će se situacija vjerovatno stabilizovati, pa će se moći vidjeti u kojem smjeru sve ide. Sljedeća odluka je u decembru. Međutim, stope su već sada jako visoke (4%) i pritiskaju američku ekonomiju ali taj efekat je spor i tek će se vidjeti. Međutim još više pritiskaju svjet preko (pre)jakog dolara i to trenutno. Tako da se ne bih iznenadio da u narednom periodu dođe do događaja sličnih onim nedavnim kad su se zaljuljali penzioni fondovi u Britaniji a poslije toga Credite Suisse i Deutsche bank. Za očekivati je da mnogi naglo počnu prodavati američke obveznice (kao nedavno Japan) da bi došli do para i sačuvali valutu. Nešto bi moglo puknuti uskoro.

[investitor_ba]

FED i kamatne stope treba gledati u duzem vremenskom periodu. 4% je jako visoko, ako se gleda zadnjih godinu ili pet.


Ako se gleda malo veci vremenski period, 4% i nije tako veliko kako je bilo prije:

[one]

do marta sljedece godine moguce na 6 ili 7 pa blaga korekcija na 5 pa onda nastavak prema 10 do 2030

Bank of England hikes 75bps

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 08493.aspx

izgleda da berze stepenicu po stepenicu idu nizbrdo

[montypython]

FED i kamatne stope treba gledati u duzem vremenskom periodu. 4% je jako visoko, ako se gleda zadnjih godinu ili pet.
...

Ako se gleda malo veci vremenski period, 4% i nije tako veliko kako je bilo prije:
...

Istina bilo je i perioda sa višim kamatnim stopama ali je neuporedivo sa sadašnjom situacijom jer okolnosti su bile totalno drugačije. Poenta je u ovome: kamata na ŠTA, tj koliko je "glavnica" bila tada a kolika je sada. Osamdesetih je npr Paul Volcker tadašnji predsjednik Feda da bi savladao inflaciju digao kamatne stope na 20 posto. Međutim ne može se čak ni tih 20 % porediti sa sadašnjih 4%. Tadašnji američki dug bio je cca 0,87 biliona (njihovih "triliona") odnosno 870 miljardi dolara. https://fred.stlouisfed.org/series/GFDEBTN
Kamate koje treba platiti na taj dug i pri 20% su svega cca 160 miljardi. A to je bila najviša kamata u zadnjih 50 godina. Nakon toga su bile mnogo niže. Međutim nakon kraha 2008 počeli su štampati pare i zaduživati se pa je taj dug narastao na 31 hiljadu milijardi danas. (vidjeti prethodni dijagram). Time je sa nekih 30% GDPa dug narastao na 140 % GDPa.https://en.wikipedia.org/wiki/National_ ... of_GDP.png
Današnjih 4 % kamata (od jučer) na tih 31 bilion znači da treba platiti samo kamata nevjerovatnih 1200 milijardi dolara godišnje. Za poređenje američki budžet za odbranu je cca 600 milijardi. Nema šanse da se to namakne na bilo koji način osim novim štampanjem para. Drugim riječima današnjih 4 % kamata je drastično više nego bilo koji postotak ikad u istoriji. Čisto sumnjam da je i ovih hiljadu milijardi plativo i da će uništiti privredu, berzu i tržište nekretnina za par mjeseci. Ljudi tamo žive od plate do plate uz ogromne dugove. Uzimali su se ogromni krediti npr na kuću koja je prosječno 430 hiljada dolara tamo. Kad im sad kamata na kredit poraste sa par posto na 8-9 (sad je čujem oko 7% kad je FEDova bila 3%) mnogi će napustiti kredit i doći će do rasprodaje i kolapsa. Itd itd. Iz navadenog slijedi da FED kamate praktično ne mogu ići na 6 ili 7 % uz ovoliki dug, jer bi došlo do potpunog urušenja sistema. Ili čak i mogu ako to urušenje namjerno žele. Oni imaju samo 2 izbora. Nastaviti dizati stope da savladaju inflaciju čime će uništiti ekonomiju i izazvati val nezaposlenosti bankrote i nemire. Ili sniziti stope, nastaviti štampati pare i time odložiti neminovno i time izazvati hiperinflaciju i uništititi valutu tj dolar. U svakom od ta dva slučaja kraj priče će biti kataklizma biblijskih razmjera samo je pitanje hoće li biti za par mjeseci ili za godinu. Ista stvar za Evropu samo možda još gore, uzimajući u obzir da nemaju ni energiju koju SAD ima.

[panzer]

Američki dug prema kome?

[montypython]

Američki dug prema kome?

Ovako ja to shvatam. SAD vlada prikuplja novac porezima ili nekim drugim načinima i troši ga na zdravstvo, vojsku, ratove, socijalne programe, covid subvencije... Do 1971 imali su vezu sa zlatom dakle nisi mogao štampati pare sam sebi više nego si imao zlata. Mislim da je bilo 35 dolara za uncu. To je nametalo neku vrstu discipline. Onda im je zafalilo para, vojska, ratovi i sl pa su raskinuli vezu sa zlatom i počeli štampati koliko im treba. Za onaj minus u budžetu koliko su trošili iznad zarađenog na prikupljanju poreza jednostvano bi naštampali obveznice, trezorske zapise i sl koji su u biti papir "dugujem ti" gdje je glavni garant ugled amerike kao sile i moćnog platiše. Obveznice su kupovali pojedinci, institucije penzioni fondovi, strane države i njihove institucije. 70-ih su se sjetili petrodolara. Ponudili su arapima da će ih vojno štititi u zamjenu za sitnu uslugu. Da svu naftu svakome naplaćuju u dolarima. Svako je od tada morao imati dolare. Tako su svoja enormna zaduživanja SAD izvezli cijelom svijetu i tako bez veće inflacije nabijali plate svojim službenicima, vojsci, gradili tankere, podmornice i sl. razvili enormnu zdravstvenu mrežu, podigli standard stanovništvu bez mnogo rada....Obveznice su svi kupovali smatrajući ih najsigurnijom imovinom. Da skratim, dio tog duga je interni, faktički država duguje sama sebi bolje reći raznim federalnim agencijama. Nađoh negdje da je to cca 6,7 biliona (hiljada milijardi). Ostalo (cca 24 biliona) je javni dug koji otpada na pojedince, fondove, druge države i sl. Npr Japan je nedavno bio u takvoj krizi (zbog vlastitog duga i jakog dolara) da je prodao ogromnu količinu tih obveznica da bi dobio dolare a otkupila ih je SAD. Toga će sada biti sve više. Međutim što ih se više baca u prodaju cijena im pada (a raste prinos tzv Yield). I sad se nameće logičan zaključak kako se otarasiti duga koji je toliko narastao da se nikad ne može vratiti. Dalje neću da ne bi opet ispao teoretičar zavjere.

[one]

ono sto se sada desava sa kablovskim operaterima sirom svijeta cekat ce i dobar dio elektro sektora.do tada cemo imat nerede,promjene vlasti i prazne frizidere a kad braca dalton smjeste svoje ljude na sve pozicije njihovi carobnjaci ce nam obezbjediti jeftinu struju i pune frizidere a micemo im se klanjat do poda.nije daleko vrijeme kad cemo struju sa satelita dobivat direktno na kucne rutere.u tome je najdalje otisao elon ali vec i druge kompanije ga pocinju pratiti sa vecim zakasnjenje.u sustini sve funkcionise na starim teslinim otkricima o besplatnoj kosmickoj struji koji su davno sklonjeni od ociju javnosti.
https://scitechdaily.com/beaming-clean- ... d-project/

[montypython]

U čemu je Musk otišao najdalje? Pa do nedavno je govorio da ćemo ići na Mars i živjeti tamo što je svako ko se razumije ocijenio praktično nemogućim. Sad to i ne spominje. "Otkrio" je rakete koje su otkrivene stotine godina ranije, otkrio solarne panele koji su otkriveni prije nego se rodio. Preporučivao ljudima Bitcoin pumpao ga na društvenim mrežama pa ga onda prodao pred pad.
A ovo u filmu nije čak ni SF nego potpuna besmislica. Eto lansiraće u svemir solarne panele koji će slati energiju od tamo na Zemlju. Samo, kako to da solar koji je i na Zemlji jedva isplativ može biti isplativ u svemiru? Da lansiraš 1 kvadrat panela trebaju ti milioni dolara i vojska ljudi i opeme. Koliko kvadratnih km treba lansirati za napajanje jednog grada a ne planete? Prenos el energije bežično ne postoji, pogotovo velikih količina i iz svemira. Ništa tu nije riješeno, ni stvaranje energije, ni prenos, ni prijem, ni distribucija. Postoji samo propagandni fimić od par minuta i mnogo lijepih želja. Čak se jasno i vidi da je propagandni. Zvuči mi kao još jedan projekat za distrakciju masa tipa pametni gradovi, pametni frižideri i sl.

[Sitna buranija]

Najjače mi je kada se dva teoretičara zavjera ne slože oko jedne od teorija