Vijesti iz ekonomije/privrede

[Sitna buranija]

Na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), ukupan dug u BiH po osnovu PDV-a i akciza iznosi više od 462 miliona maraka. Listu dužnika predvode KJKP GRAS, Sarajevska pivara i Bosmal.

Pet najvećih PDV i akciznih dužnika su KJKP GRAS Sarajevo, (dug 23,4 miliona KM), na drugom mjestu je Sarajevska pivara (18,9 miliona)

Vala, red je za jedno ozbiljnu dokapitalizaciju.

I ja mislim. Pa da fino kao prije nekoliko godina objave zatvorenu emisiju sa prospektom u kojem je lijepo i precizno navedeno da će se sredstva iskoristiti za investiranje u novu opremu. I onda da fondovi kao i prije nekoliko godina prodaju najlikvidnije dionice (osim BHT jer su njega odavno rasprodali) kako bi prikupili dovoljno sredstava da učestvuju u dokapitalizaciji. I kad sve završi, da lijepo plate pdv od tih para. Baš kao i prije nekoliko godina...

[panzer]

Prije ili kasnije, pojaviće se i ovdje. Koliko god da se ovo tržište smatralo nelikvidnim.

Dok čekaju novo popuštanje ograničenja ulaganja mirovinski fondovi u Europi našli su se pod valom kritika da su u potrazi za prinosima uskočili na vlak špekulacija na burzama sirovina, poglavito žitarica i energije, čime pomažu inflaciju koja ruši životni standard vlastitih članova i kreira globalnu krizu hrane. Domaćim mirovinskim fondovima zabranjene su investicije u izvedenice u špekulativne svrhe, no jesu li i u kojoj mjeri izloženi posredno, ulaganjima u investicijske fondove koji takva ograničenja nemaju, regulator ne zna.

Za Hanfu dileme nema – mirovinci i špekulacije, čak i pod cijenu podebljavanja mirovina, ne mogu zajedno.

“Prema hrvatskim propisima, ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno i jasno je navedeno da se izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju dozvoljenim ulaganjima u financijske izvedenice. Dobrovoljni fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim burzama”, ističe Agencija.

Unatoč crvenom svjetlu, dva pitanja suštinski ostaju nedefinirana – što su to špekulacije (a da nije redovna burzovna trgovina) te što je s ulaganjima u investicijske fondove i njihovo špekuliranje s cijenama. Prvo je možda u domeni investicijske teorije, no na drugo odgovor nema ni regulator koji prati tek formalne izloženosti ni sama industrija. U kojoj mjeri provjeravaju u što ulažu investicijski fondovi u inozemstvu, a u koje su krajem kolovoza preusmjerili 11,6 milijardi kuna (8,8 posto ukupne imovine), nismo uspjeli doznati.

Na pitanje prati li Hanfa podatke o posrednoj izloženosti kroz ulaganja u investicijske fondove odgovaraju tek da su ulaganja “jasno su zakonom ograničena po pitanju maksimalne izloženosti i limita pa tako i ona u investicijske fondove”.

“U svrhu izračuna posredne izloženosti pojedinim vrstama imovine uzimaju se u obzir i ulaganja u udjele UCITS fondova, a navedeno Hanfa provjerava u sklopu svojih redovnih nadzora”, poručuju.

Lighthouse Report, neprofitna medijska organizacija, analizirala je portfelje više od 70 najvećih mirovinskih fondova u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, V. Britaniji, Finskoj i Danskoj. Utvrdili su da neki od najvećih ulažu milijarde eura na tržišta sirovina i posredno guraju inflaciju. Dijelu fondova direktno je zabranjeno špekuliranje sirovinama, posebno hrane, no tri najveća u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Danskoj imali su 37,6 milijardi eura uloženo u toj imovini krajem 2021.

Iako se za eksploziju cijena žitarica najčešće umpire prstom u rat u Ukrajini, zaključak UN-ove Konferencija o trgovini i razvoju (UNCTAD) je da je “rat doprinio toj situaciji”, no je “nedovoljno pažnje posvećeno ulozi špekulanata i groznici klađenja u financijskim izvedenicama, swapovima sirovina i ETF-ova”.

Pod baražnom vatrom
Domaći fondovi godinama su pod baražnom vatrom da previše ulažu u javni dug, državne obveznice te da bi trebali portfelje proširiti dionicama i ostalim klasama imovine. Nerijetko su i pod kritikama kada volatilnost tržišta rezultira negativnim prinosima pri čemu se zanemaruje prinos od osnivanja. Četiri obvezna fonda odavno su prerasla gabarite lokalnog tržišta; krajem kolovoza upravljali su s gotovo 132,5 milijardi kuna štednje svojih 2 milijuna i 150 tisuća osiguranika. Samo u kolovozu iz doprinosa im se slilo 705,5 milijuna kuna. U državnim obveznice imaju 77 milijardi kuna (58,2%), a 16,4 milijarde je dionicama i GDR-ovima. Gotovo četvrtina portfelja je u stranoj imovini, 31 milijarda kuna. Od toga u dionicama 10 milijardi kuna (8%) te stranim državnim obveznicama 6,2 milijarde kuna (4,7%).

Darko Brborović, nekadašnji čelnik OTP Investa, ističe da stvari ipak treba sagledati dublje od tvrdnje da sudjeluju u špekulacijama s cijenom hrane.

”Treba usporediti financijske tijekove na robnim burzama s obujmom fizičke trgovine. Moj dojam je da europski mirovinski fondovi nemaju snage pokrenuti globalna tržišta hrane u usporedbi s hedge fondovima iz SAD-a”, kaže Brborović napominjući da je moguće da su se uključili na robna tržišta na valu rasta cijena, no obujam uloženog kap je u moru ukupnih transakcija. Jedan poznavatelj fondovske industrije pod uvjetom anonimnosti ističe da su hrvatski fondovi tradicionalno konzervativni. “Teoretski moguće je da budu izloženi ‘futuresima’ na robnim burzama, no ne vjerujem u cijelu tu konstrukciju. Čak i da posredno imaju koristi od skoka cijena sirovina, pa oni nisu tu da svijet čine boljim mjestom već da zarade penzije članovima”, argumentira.

Ulagačke prakse izazivaju zabrinutost u okolnostima kada Europa namjerava dodatno olabaviti regulaciju za ulaganja, a izmjene zakona za ulaganja mirovinskih fondova već su u javnoj raspravi. Čelnik Hanfe Ante Žigman nedavno je mirovincima poručio da “bi trebali izaći snažnije na strana tržišta” te najavljuje širenje lepeze prihvatljive imovine za ulaganja. Ovisno o kategoriji fonda, to uključuje mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP).

Za postojeće klase imovine se povećavaju limiti davanjem više prostora za formiranje investicijskih strategija, pri čemu se dopušta veća izloženost prema dioničkom portfelju, investicijskim fondovima s javnom ponudom i alternativnim fondovima. Uvodi se geografska diversifikacija portfelja kao dio principa raspršenosti ulaganja, za kategorije A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se kategoriji C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja, nabraja regulator polja mna kojima se otvaraju vrata u potrazi za prinosima članovima.

”Daljnja deregulacija trend je i u hrvatskom zakonodavstvu, a kako bi se mirovinskim fondovima omogućila veća disperzija ulaganja, ali uz istodobno zadržavanje primjerene razine rizika koji, s obzirom na specifičnu zadaću mirovinskih fondova, mora biti pažljivo izbalansiran”, naglašava Hanfa.

[carrot]

Mislim da ima 3-4 godine kako sam posljednji put čuo frazu “reforma penzionog fonda” na našoj političkoj sceni. Hrvatska je već prije 25 godina pokrenula prelazak na trostupnu šemu, a kod nas još ni govora o bilo kakvom napuštanju sistema 100% “medjugeneracijske solidarnosti”.

Koliko god rizično investiranje tih sredstava na berzu ili u obveznice bilo, ako se radi o transparentnim, diverzificiranim ulaganjima, daleko je perspektivnije od sistema koji će kad-tad propasti s demografskim trendovima kakvi vrijede u BiH.

Možda nas Evropa nekad natjera na reformu, ali s obzirom na to da stariji čine najveći dio glasačkog tijela, za to zasad izgleda nema sluha…

[panzer]

Naša reforma je bila da se penzioni fond uvuče u entitetski budžet i da ne zavisi od priliva tj međugeneracijske solidarnosti. Tako da je sa te strane osiguran na dugi vremenski rok.

Ali generalno govorim za penzione fondove, prije ili kasnije dionice telekoma i elektroprivreda će im biti na meti jer je to nešto što ostaje na duge staze.

[panzer]

Nije ovo pokazatelj loših vremena kao što mediji trube.

Knjige narudžbi njemačke industrije su pune. U kolovozu je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen rekordan rast od 11,1 posto, objavio je u srijedu Federalni zavod za statistiku.

Od veljače ove godine prerađivačka industrija iz mjeseca u mjesec bilježi nove rekorde u otvorenim narudžbama, što je parametar koji se prati od 2015., ističu statističari.

[brzi]

Da,.. i nigdje se nešto posebno nije pričalo o rastu depozita koji je najbolji pokazatelj kako stvari stoje.
Ako rastu za 520 miliona u jednom mjesecu onda sigurno ne ide loše. A sve to zahvaljujući prije svega rastu izvoza i narudžbi iz EU.
Rast depozita stanovništva je 3 milijarde KM u dvije godine.

[montypython]

Teško je izvući generalni zaključak na bazi jednog podatka. Ne znam tačno šta znače te otvorene narudžbe i kako je bilo prošle godine, možda je bio veliki pad zbog kovida i sl. Također, vidjeh negdje da je sama proizvodnja pala u istom mjesecu, tako da je čudno da narudžbe rastu. Podatak o rastu narudžbi je vjerovatno u novcu a ne u količini robe a znamo li da je inflacija 10 ak posto to bi moglo značiti da nije proizvedeno više robe nego je samo skuplja.
Međutim evo npr podatak o rastu proizvođačkih cijena u Njemačkoj za dramatičnih 45,8 % na godišnjem nivou u septembru. https://tradingeconomics.com/germany/pr ... ces-change
Ovo znači da proizvođaći još nisu ugradili ovaj ogromni porast troškova u maloprodajne cijene i da to tek slijedi. Ili će ići u gubitak. Ovo bi moglo značiti da slijedi i neizbježno je dalje povećanje inflacije sa već golemih 10% na hiperinflaciju. Uz to, stižu vijesti o masovnom zatvaranju čeličana. željezara i sl i svega što za proizvodnju troši puno energije, premještanju čitavih fabrika u druge zemlje. Uz sve rast cijena struje npr (i vjerovatno gasa) od nekoliko stotina % još nije prenijet na domaćinstva (ili tek nekoliko postotaka, ako neko zna neka kaže koliko je KW tamo) i tek će biti. Možemo onda zamisliti inflaciju. Tako da je samo pitanje ide li se na bankrot države ili stanovnika. Penzioni fondovi su im puni obveznica čija je cijena u padu i moglo bi se desiti isto kao i sa UK i funtom ili Japanom. Ili sa C bankom BIH koja prodaje zlato da dođe do daha.
Na individualnom nivou, ljudi koje poznajem tamo, rodbina i sl javljaju mi o sve težem životu, pritisku porasta cijena rente, energije i komunalija na kućni budžet. S tim da još nije sve to u primjeni jer oni neke račune plaćaju avansno na bazi cijena iz prošle godine tako da još i ne znaju šta im se sprema.
Možda se varam ali moje mišljenje je da Njemačka ide ka deindustrijalizaciji i dramatičnom padu standarda već tokom sljedećih nekoliko mjeseci a za 2023 i 2024 bolje da ne govorim šta bi se moglo desiti.

[one]

moc,novac i zlato se seli prema euroaziji tj.najvise kini,a otamo ce vecina robe dolazit putem svile u evropu.

Zaista morate uvesti Kinu u stvaranje novog svetskog poretka, finansijskog svetskog poretka. [. . .] Mislim da vam je potreban novi svjetski poredak koji Kina mora biti dio procesa stvaranja i oni moraju kupiti. Moraju ga posjedovati na isti način kao što, recimo, Sjedinjene Države posjeduju Washingtonski konsenzus, trenutni poredak[.] [. . .] Mislim da su zasluge za to već tu, jer se G20, pristankom na recenzije kolega, zapravo kreće u tom pravcu. [. . .] Sve dok je renminbi vezan za dolar, ne vidim kako pad dolara može otići predaleko. [. . .] redni pad dolara je zapravo poželjan. [. . .] Kina će se pojaviti kao motor koji će zamijeniti američkog potrošača i [. . .] Kina će biti motor koji je pokreće [svjetsku ekonomiju] naprijed, a SAD će zapravo biti vučić koji se vuče kroz postepeni pad vrijednosti dolara.

..ovo gore i dole kaze potrcko brace dalton

Soros: China has better functioning government than U.S.
If nothing else, Glenn Beck probably has his top story set for tonight’s show: "There is a really remarkable, rapid shift of power and influence from the United States to China,"

[one]

Germany's parliament, the Bundestag, on Friday backed the government's proposal of a €200 billion ($195 billion) fund to tackle skyrocketing energy prices.

The rescue package aims to help ease the energy crisis for industries and households.

According to the government, the fund is set to last until 2024 and will finance energy price caps and subsidies.

Private households could benefit from a price cap of 80% of their usual consumption starting March.

The price cap for big companies could come into effect as soon as January.

a cime ce nas podrzat mogu nam jedino dionica podijelit.drzave koje nemogu stampat novac idu u probleme ako inflacija nastavi,neredi ,protesti,smjene vlada..

[panzer]

https://www.seebiz.eu/energetika/svijet ... ona/283220

Niko ne smije reći da firme koje imaju izvore nafte ostvaruju ekstraprofit. Niti im ko smije ograničavati gornju prodajnu cijenu.

Nego im čak skoče dionice preko istorijski najviših nivoa jer " imaju dobre prognoze poslovanja" .

Kod nas se suvlasnici energetskih firmi šokiraju kada dionica poraste sa 10 % na 20% od knjigovodstvene vrijednosti odnosno sa 5 % na 10% najviše dostignute cijene.